DANIEL CALLEJA Prvi čovjek EU komisije za zračni promet inicirao je 'new deal' za protočnije i jeftinije korištenje europskog zračnogProjekt zajedničke kontrole zračne plovidbe u kojem je participiralo osam zemalja iz srednje i jugoistočne Europe pod nazivom CEATS, čiji je član bila Hrvatska, propao je. To je rečeno prošlog tjedna u Dubrovniku na dvodnevnoj Zrakoplovnoj radionici za područje jugoistočne Europe. Projekt je propao nakon 12 godina bezuspješnog pregovaranja, nedefiniranih troškova, nejasne koristi od projekta za svaku pojedinu državu te nedovoljne političke podrške.

Umjesto njega, hrvatski zračni prostor će do 2012. biti integriran u tzv. FAB CE, Funkcionalni zračni blok što ga čine Austrija, Hrvatska, Bosna i Hercegovina, Češka, Mađarska, Slovačka i Slovenija. FAB CE je jedan od devet blokova zračnog prometa koji bi trebali potpuno promijeniti dosadašnju sliku nad Europom.

S jedne strane dvostruko skuplji, a s druge upola neučinkovitiji zračni promet u Europi u odnosu na SAD, te nagovještaj da bi se broj letova nad Europom do 2020. mogao udvostručiti, natjerao je europske birokrate na svojevrsni “new deal” za sigurniji, jeftiniji i znatno učinkovitiji promet. Zrakoplovni prijevoznici, aerodromi i kontrole zračnog prometa u Europi dosad su djelovali prilično izolirano i zatvoreno, svatko u svom dvorištu. Stoga je Europska komisija pozvala na promjenu upravljanja izrazito rascjepkanim zračnim prostorom kako bi kompanije gubile manje vremena, novca i goriva, a u svjetlu izrazitog porasta zračnog prometa. Komisija je nedavno usvojila drugi paket mjera “Jedinstveno nebo”, čiji je cilj uspostava jedinstvenog europskog zračnog prostora do 2012. Ciljevi prijedloga su daljnje poboljšanje sigurnosti, smanjivanje troškova i kašnjenja, manja emisija ugljičnog dioksida, nova radna mjesta, te profit industrije na globalnom tržištu jer paket obuhvaća i poboljšanja u istraživanjima i tehnologijama.

Zagušenost zračnog prostora nad Europom, osobito nad jugoistokom Europe kojem pripada i Hrvatska, sve je veća. Takva gustoća zračnog prometa izravno utječe na sigurnost. Zbog toga su sve češće restrikcije koje izdaju kontrole zračnog prometa zrakoplovnim prijevoznicima, tako da oni i prije nego što polete kasne, putnici postaju nervozni, osobito oni koji trebaju nastaviti putovanje i stići na vrijeme na drugi let, prijevoznici zbog kašnjenja gube SLOT, odnosno mjesto koje su već zakupili na nekom aerodromu gdje slijeću ili polijeću u za to predviđenom vremenu, pa je sasvim razumljivo da su nove radikalne mjere nužne za spas europske zrakoplovne industrije u cjelini. Prošlog je tjedna u Dubrovniku održana dvodnevna Zrakoplovna radionica za područje jugoistočne Europe, na kojoj je bio i prvi čovjek Komisije EU za zračni promet Daniel Calleja.

S njim smo razgovarali o hrvatskim problemima prilagodbe europskoj regulativi zračnog prometa, budućnosti zračnog prometa nad ovim dijelom Europe i velikim projektima koje EU poduzima da zračni promet bude što sigurniji i djelotvorniji.ZGRADA OBLASNE KONTROLE LETA ZAGREB

NACIONAL: Sigurnost međunarodnog civilnog zračnog prometa u Hrvatskoj donedavno su negativno kritički ocjenjivali i EU i SAD. Je li se stanje popravilo?

- Točno je da je EU nekoliko puta poslala izvješća hrvatskoj vladi o problemima civilnog zrakoplovstva u Hrvatskoj. Osobno sam se angažirao i nakon uočenih problema imali smo vrlo konstruktivne dijaloge i sastanke s hrvatskim državnim tajnikom Draženom Breglecom koji se snažno angažirao u poboljšanju situacije. To je rezultiralo vidljivim napretkom, promjenom legislative, poduzimanjem akcijskih mjera. Europska komisija vrlo pozorno prati razvoj situacije. Prvi je problem bio prilagodba legislativi EU, drugi administrativni kapaciteti hrvatskih zračnih vlasti, a treći uspostava snažne neovisne agencije za nadzor i, naravno, implementacija. Zadovoljni smo time što je dosta posla obavljeno na području legislative, a uskoro će i Europska agencija za zrakoplovnu sigurnost EASA posjetiti Hrvatsku i obaviti nadzor sigurnosti zračnog prometa u Hrvatskoj, odnosno implementacije.

NACIONAL: Što je zapravo Funkcionalni zračni blok i zašto je važan za promet u Europi?

- Spomenuti blokovi zračnog prostora prelaze granice država i definirani su jedino prema operativnim potrebama za odvijanje zračnog prometa, a ne državnim granicama. Oni bi trebali biti operativno implementirani do 2012. i biti će ih ukupno devet u Europi. Zasad još nije definirano kojem će se funkcionalnom zračnom bloku pridružiti Srbija, Crna Gora, Albanija i Makedonija. Premda će se blokovi uspostaviti 2012., to ne znači da već prije neće biti vidljive sve koristi u skraćivanju ruta, manjoj potrošnji goriva i poboljšanjima u prilazu zrakoplova zračnim lukama.

NACIONAL: Hrvatska bi trebala postati dijelom bloka FAB CE. Kako bi takav projekt mogao uspjeti u samo dvije i pol godine, ako sličan projekt CEATS nije zaživio punih 12 godina?

- Sve te inicijative koje su trebale kreirati blokove zračnog prostora nije inicirala EU nego su to bile inicijative pojedinih agencija poput Eurocontrola. Predstavnici država su se sastajali, raspravljali i potrošili mnogo novca bez rezultata. EU se angažirala tek 2004. To znači da imamo političku moć da implementiramo projekt i zadamo datum dokad se to mora učiniti, a to je 2012. EU je to omogućila svojom legislativom, dok je Eurocontrol samo tehnički savjetnik i potpora u ispunjenju tog cilja. Dakle, sada imamo političko vodstvo toga projekta, a to je Europska komisija, i ja sam uvjeren da će do 2012. sve biti posloženo. Imamo punu političku potporu, a i zrakoplovna industrija to zahtijeva, jer su iznimno veliki troškovi sadašnjeg modela poslovanja zračnih prijevoznika postali još vidljiviji zbog novonastale krize. Građani zaslužuju kraće putovanje i manje zagađenja okoliša. Zaista je vrijeme za akciju. Tajna uspjeha je u suradnji svih uključenih u ovaj sektor i zato smo uspjeli u samo devet mjeseci postići politički dogovor unutar EU.UNUTRAŠNJOST KONTROLE zračne plovidbe u Zagrebu

NACIONAL: Kako gledate na razvoj i potencijal zračnog prometa u dijelu Europe kojem pripada i Hrvatska?

- Nedvojbeno na ovom području postoji golem potencijal za porast zračnog prometa, a vlade, zračni prijevoznici i zračne luke trebaju zajednički pronaći najbolje modele za promociju turizma i putovanja. Nerazvijena mreža zračnog povezivanja unutar regije je činjenica i to bi trebao biti izazov za sve.

NACIONAL: Prije nekoliko mjeseci Europski parlament usvojio je zakone u vezu s projektom “Jedinstveno europsko nebo II”. Možete li nešto više reći o tom paketu zakona u usporedbi s već postojećim projektom “Jedinstveno europsko nebo I”?

- Ciljevi prvog projekta, usvojeni u ožujku 2004.. podrazumijevali su restrukturiranje europskog zračnog prostora radi veće protočnosti prometa, jer su dotad granice država ograničavale takvu protočnost. Trebalo je stvoriti i dodatne kapacitete zbog sve veće gustoće prometa, te povećati ukupnu efikasnost sustava za kontrolu zračne plovidbe. Drugi paket je zapravo nadgradnja prvog, koji je bio okviran paket, ali nije obuhvatio alate kojima bi se popravila neefikasnost europskog sustava kontrole zračne plovidbe. Takav neefikasan sustav dovodi do velikih troškova za zračne prijevoznike, koji plaćaju godišnje više od 3 milijarde eura i ispuštaju u atmosferu nepotrebnih 12 milijuna tona CO2.DANIEL CALLEJA u razgovoru s Nacionalovim novinarom potvrdio je probleme u prilagodbi hrvatskih zračnih vlasti standardima EU, ali je napomenuo kako je stanje sada puno bolje nego prije

NACIONAL: Tehnološka potpora svim zamišljenim idejama o kvalitetnoj i učinkovitijoj zračnoj plovidbi nad Europom svakako je i projekt SESAR, možete li nešto više reći o njemu?

- Postojeća tehnološka rješenja za kontrolu zračne plovidbe dosegnula su svoj limit zbog velikog porasta prometa. SESAR je projekt EU čiji je cilj razvoj Europskog sustava upravljanja zračnim prijevozom. Povijesno gledano, svaka država je odlučila investirati u sustav za kontrolu zračne plovidbe, što je dovodilo do neravnomjernog razvoja, nesinkronizirane implementacije i sustava koji nisu bili interoperabilni. Novi Master Plan kontrole zračne plovidbe ima za cilj objediniti i ujednačiti tehnološka rješenja. Potpuno nova infrastruktura bit će razmještena od 2014. do 2020.