Objavljeno u Nacionalu br. 711, 2009-06-30

Autor: Eduard Šoštarić

TAJNA USPJEHA diva s Baltika

Poljski procvat usred krize

POLJSKA EKONOMIJA usporila je rast zbog globalne financijske krize, ali se toliko dobro drži da i u teškoj recesiji koja je zahvatila istok Europe i dalje raste

POLITIČKA STABILNOST Vlada premijera Donalda Tuska stabilna je, pa je ministarstvo financija u suradnji s centralnom bankom i drugim financijskim
nstitucijama priredilo dobru strategiju za suočavanje s krizomPOLITIČKA STABILNOST Vlada premijera Donalda Tuska stabilna je, pa je ministarstvo financija u suradnji s centralnom bankom i drugim financijskim nstitucijama priredilo dobru strategiju za suočavanje s krizomDok cijelu Europu sve jače stišće ekonomska kriza jedna zemlja ekonomski buja. To je Poljska. To je jedina europska zemlja koja gotovo uopće ne osjeća krizu, gdje se i dalje bilježi porast bruto nacionalnog proizvoda, gdje se ne smanjuje, nego naprotiv povećava potrošnja građana, te samo rijetke grane privrede doživljavaju krizu. Jedna od tih grana je iznajmljivanje stanova, ali ta grana ima problem stoga što se povećava kupnja stanova, pa više ljudi kupuju stanove nego što ih iznajmljuju. Strani gosti koji dolaze u Poljsku žale se da je teško navečer naći mjesta u restoranima, a Poljaci se ljute zbog gužvi u trgovačkim centrima. Teško je naći mjesta na parkiralištima trgovačkih centara, često se čeka na ulaz na njih, a nakon kupnje obično se na blagajnama iako rade punim kapacitetom čeka između deset i trideset minuta. Od svih zemalja članica EU pogođenih svjetskom ekonomskom krizom Poljska nakon Cipra ima najveći gospodarski rast (0,8 posto) u prvom tromjesečju ove godine. To je na prvi pogled veliko iznenađenje, ako se zna da su upravo istočnoeuropske zemlje poput Mađarske, Litve, Latvije, Estonije, Rumunjske i Bugarske najviše pogođene krizom. Druge istočnoeuropske zemlje koje su članice Europske unije objavile su sniženje BDP-a. Litve je u prvom tromjesečju imala pad od 13,6, a Estonija 15,6 posto.


Ekonomski analitičari pokušavaju identificirati razloge takvog uspjeha poljske privrede u ovim teškim danima. Oni, kao prvo, ističu da je Poljska općenito imala izuzetan privredi rast od kako je ušla u Europsku uniju. Od ulaska u Europsku uniju posebno je koristi imala poljska poljoprivreda, koja je počela naglo bujati, što je imalo i posljedica na odnose poljskih seljaka prema Europskoj uniji. Prije ulaska Poljske u Europsku uniju 2004. godine oko 40 posto poljskih seljaka bilo je više-manje protiv toga, a već par godina nakon toga broj nezadovoljnih seljaka ulaskom u Europsku uniju smanjio se na sedam posto. Poljski seljaci jako su profitirali europskim članstvom, posebno stoga što su dobili značajne subvencije, ali i stoga što im se snažno proširilo tržište. Poljska je poljoprivreda tako značajno pridonijela opće ekonomskom rastu.
Poljski ekonomski rast pokreće prije svega domaća potrošnja, kućanstva i građevinarstvo. Poljska je dobro prošla djelomice i stoga što u vrijeme krize nije toliko ovisna o izvozu kao neke druge članice EU iz istočne Europe. Izvoz čini 40 posto poljskog BDP-a, a u Litvi 60, u Češkoj čak 76 posto.
Zemljopisni položaj Republike Poljske u srcu kontinentalne Europe stvara bezbroj mogućnosti na području gospodarske djelatnosti, trgovačkih kontakata i ulagačkog interesa. Prema tvrdnjama Odjela za promociju trgovine i ulaganja Veleposlanstva Republike Poljske u Zagrebu, takav položaj olakšava i logistiku u vezi s izvozom roba u Europu i dalje u svijet. Poljska ima odlične zračne, željezničke i morske veze s glavnim gradovima europskog kontinenta. Jedanaest zrakoplovnih luka izravno povezuje Poljsku s najznačajnijim gradovima svijeta. Tu su i tri velike morske luke na Baltiku te cestovni transportni koridor Trans-European Network.Tvornica američkog proizvođača
kompjutora Della u Lodzu u koju Dell seli većio dio svojih poslova iz IrskeTvornica američkog proizvođača kompjutora Della u Lodzu u koju Dell seli većio dio svojih poslova iz Irske

Ovdje je smještena, neophodna za promet i distribuciju roba, moderna skladišna baza u blizini gradova Łódź, Poznań, Gdańsk, Wrocław, Katowice. Troškovi gospodarske djelatnosti vrlo su konkurentni. Poljska ima i najveće tržište (38 milijuna potrošača) u srednjoj Europi. Radi stimuliranja regionalnog razvoja u Poljskoj je osnovano 14 specijalnih ekonomskih zona. To su područja za ulagače čija je sadašnja i buduća djelatnost, zahvaljujući preferencijalnim uvjetima, podupirana sredstvima fondova EU. Poljska je 2008. među zemljama članicama Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) najviše smanjila razliku između troška rada za poslodavca i neto plaće koju dobiva posloprimac, tzv. porezni klin. Porezni klin je razlika između iznosa koji poslodavci isplaćuju kao plaće zajedno s doprinosima za socijalno osiguranje i iznosa koji nakon poreza dobivaju posloprimci. Izvještaj pokazuje da je u 2008. u Poljskoj u slučaju radnika s prosječnom plaćom porezni klin pao za 3,2 posto, sve do 39,7 posto.
Na drugom mjestu u odnosu na stupanj smanjenja klina je Turska - pad od 3 posto do 39,7 posto. Prema OECD-u najveća opterećenja posla izvan plaća bila su 2008. u Belgiji, gdje su doprinosi i porezi uvećali troškove rada na 56 posto. Prosječni porezni klin za zemlje OECD-a bio je 37,4 posto. Najniži porezni klin bio je u Meksiku (15,1 posto). NA TRŽIŠTU NEKRETNINA pada iznajmljivanje jer mnogi radije kupuju vlastiti stanNA TRŽIŠTU NEKRETNINA pada iznajmljivanje jer mnogi radije kupuju vlastiti stan
U Poljsku je do konca 2007. uloženo više od 100 milijardi eura stranog kapitala, od čega u samoj 2007. gotovo 13 milijardi. Poljska zauzima drugo mjesto na rang-listi povjerenja ulagača i drugo mjesto na rang-listi odredišta za planirana ulaganja u Europi prema istraživanjima Ernst & Younga. Ulagače privlači visoka produktivnost rada te stručno školovani kadrovi, 20 milijuna školovanih mladih osoba sa znanjem stranih jezika, 24 milijuna Poljaka u produktivnom vijeku, što je 61 posto poljskog društva.
Poljsko je društvo najmlađe u Europi, oko 47 posto stanovništva mlađe je od 35 godina i najbolje je educirana mlada generacija u srednjoj Europi. Svake godine više od 240 tisuća studenata završava studij društvenih znanosti, iz područja biznisa i prava, 51 tisuća završava inženjerske, proizvodne i građevinarske smjerove, 20 tisuća. prirodne znanosti, matematiku i informatiku.

Jedan od takvih poznatih svjetskih ulagača prepoznao je u vrijeme najveće krize upravo kadrovski potencijal i konkurentnost u Poljskoj. Njemačka aviokompanija MTU Aero Engines, koja sudjeluje u izradi motora za Boeing i Airbus, otvorila je 20. svibnja 2009. tvornicu u Podkarpatskom tehnološko-znanstvenom parku u mjestu Jasionka nedaleko od Rzeszówa. Vrijednost investicije premašuje 50 milijuna eura.
Poljska tvornica MTU izgrađena je za manje od godinu dana, nastala je na površini od 7 hektara u neposrednoj blizini zračne luke. U njoj je zaposleno 200 osoba, a investitor se obvezao da će do 2012. udvostručiti taj broj na 400 zaposlenih. MTU Aero Engines Polska proizvodi avionske motore za civilnu i vojnu upotrebu. U njihovu djelatnost uključen je i servis. Njihovi mlazni motori imaju smanjenu potrošnju goriva i emisiju buke.
Od 2002. do konca 2007. znatno je oživjela robna razmjena Poljske s inozemstvom, što je posebno vidljivo u izvozu. U 2007. robna razmjena kretala se oko 220 milijarde eura, oko 101 milijarda izvoza, a oko 119 milijardi uvoza.

Poljska je među prvih pet zemalja s najviše investicija 2008. - proizlazi iz izvješća Ernst & Younga o europskoj investicijskoj atraktivnosti. Od Poljske su bile bolje Britanija, Francuska, Njemačka i Španjolska. Izvješće je ovog mjeseca predstavljeno u poljskom ministarstvu gospodarstva. Agnieszka Tałasiewicz iz Ernst & Younga ističe da je lani broj investicija u Poljskoj porastao za 21 posto u odnosu na 2007.
Time su potvrđene prognoze iz 2007. prema kojima je Poljska trebala biti najtraženija europska destinacija za nove projekte. Po broju novih radnih mjesta, stvorenih zahvaljujući priljevu izravnih stranih investicija, Poljska zauzima drugo mjesto u Europi nakon Britanije. Tijekom 2008. u Poljskoj je otvoreno više od 15 tisuća radnih mjesta. U Britaniji taj je broj iznosio iznad 20 tisuća. "U 2008. cijela Europa imala je 16-postotni pad novih radnih mjesta u usporedbi s 2007. Ta tendencija se nastavlja", naglasila je Tałasiewicz. OPELOVA TVORNICA u
Gliwicu, jedna u nizu stranih investicija u PoljskuOPELOVA TVORNICA u Gliwicu, jedna u nizu stranih investicija u Poljsku
Prema njezinu mišljenju, to je rezultat krize, visokih troškova rada i razvoja suvremenih tehnologija, koje ne iziskuju mnogo radnika. Među sektorima koji su najviše zahvaćeni krizom Tałasiewicz je izdvojila financijske usluge, motorizaciju, elektroniku, poduzetničke usluge i proizvodnju. Poljska je aktivna i u suradnji s Hrvatskom. U 2007. robna razmjena između dviju država iznosila je blizu 625 miljuna američkih dolara, od toga je poljski izvoz u Hrvatsku iznosio 506,3 miljuna dolara. Poljska izvozi u Hrvatsku više nego Britanija, Nizozemska, Španjolska.

Slika moderne Poljske nije potpuna bez osvrta na Varšavsku burzu. Burza u Varšavi je simbol promjena u Poljskoj nakon 1989. Burza je osnovana 1991. i, da simbolika bude veća, sjedište joj je u bivšem domu komunističke stranke. Danas je burza u Varšavi najveća burza u tom dijelu Europe. Po kapitalizaciji i volumenu trgovanja prerasla je burzu u Beču i dalje se dinamički razvija. Srednji mjesečni volumen trgovanja na Zagrebačkoj burzi Varšava obavi u 6 do 7 sati dnevnog trgovanja.
Danas na burzi u Varšavi kotiraju mnoge globalne tvrtke poput Mola ili Creditanstalta. Sve veću dinamiku u posljednjih deset godina pokazuje i sektor turizma. U 2007. Poljsku je posjetilo oko 15 milijuna stranih turista.

Snaga poljske ekonomije

■ Najjači pokretači poljskog gospodarskog rasta su kućanstva, domaća potrošnja i građevinarstvo.
■ Poljska je dobro prošla i stoga što joj udio izvoza u BDP-u iznosi samo 40 posto, dok je kod većine drugih istočnoeuropskih članica EU veći od 60 posto.
■ Trgovinska razmjena Poljske i Hrvatske na godišnjoj razini iznosi oko 625 milijuna dolara, od čega više od 500 milijuna dolara otpada na hrvatski uvoz.

Vezane vijesti

Njemačkoj kazna zbog neonacističke zastave

Njemačkoj kazna zbog neonacističke zastave

UEFA je kaznila Njemački nogometni savez s 25.000 eura jer su njemački navijači na utakmici EURA protiv Danske istakli neonacističku zastavu. Istraga… Više

Komentari

Ovaj članak nema komentara.

Nije moguće komentirati članke starije od tri mjeseca.

Najnovije

Izbor urednika