NOVI FAKTOR NA HRT-u Đuro Popijač, poslovni čovjek i predsjednik Hrvatske udruge poslodavacaĐuro Popijač, novi predsjednik Programskog vijeća Hrvatske radio televizije, pokazao je u prošli utorak da će Programsko vijeće ubuduće puno agilnije utjecati na poslovanje HRT-a. Na toj je sjednici Popijač najavio da bi Programsko vijeće pod njegovim vodstvom moglo postati puno jači centar moći na HRT-u. To se vidjelo već po novom rasporedu sjedenja na sjednici Programskog vijeća. Članovi Programskog vijeća napravili su takav raspored da su članove ravnateljstva HRT-a i televizijske urednike rasporedili u dvije odvojene grupe, dok su oni sjedili u centralnom dijelu prostorije, ispod logotipa HRT-a.
Na sjednici je Đuro Popijač izabran za novog predsjednika Programskog vijeća. Za njega je glasovalo 6 od 9 prisutnih članova, dok su 3 glasačka listića bila nevažeća. Predsjednika se biralo zato što je dosadašnji predsjednik Zdenko Ljevak zatražio da ga se razriješi jer odlazi u Vijeće za elektroničke medije. Popijača je kandidirao Siniša Grgić, a Suzana Jašić kandidirala je Sinišu Grgića, dosadašnjeg dopredsjednika, koji je ponovno izabran na ti funkciju. I Popijaču i Grgiću mandati u Programskom vijeću traju do 2011., a mogu teoretski obnašati još jedan četverogodišnji mandat.

Programsko vijeće HRT-a bira saborski odbor za medije, a među 11 članova nalaze se predstavnici važnih institucija i ustanova, sveučilišta, vjerskih i manjinskih zajednica, te udruga civilnog društva. Programsko vijeće dosad se nije uspjelo posebno nametnuti, niti izgraditi autoritet. To bi uskoro mogao promijeniti upravo Popijač, poslovni čovjek koji je već upravljao velikim poslovnim sustavima, a presjednik je i Hrvatske udruge poslodavaca. On je za Nacional o tome izjavio sljedeće: "HRT svojim aktivnostima, programom, uređivačkom politikom i financijskim tijekovima mora ostati javan u punom smislu te riječi. Zakonska uloga Programskog vijeća je vršiti nadzor i raditi na unapređenju programa HRT-a. To ne znači da se Vijeće treba miješati u upravljanje, što je odgovornost Glavnog ravnatelja HRT-a. Programsko vijeće mora imati veću ulogu u životu HRT-a, mora biti u tješnjoj suradnji s ravnateljstvom HRT-a i uvjeren sam da nitko dobronamjeran nema ništa protiv ove veće povezanosti Vijeća i ravnateljstva."
Zbivanja na prošlotjednoj sjednici za Nacional je prokomentirao i ravnatelj HRT-a Vanja Sutlić: "Na sjednici Programskog vijeća razvila se zanimljiva diskusija, a na koncu smo dogovorili da do konca tjedna bude dovršen prijedlogo izmjena Statuta HRT-a. Bilo je nekih razilaženja, ali vjerujem da će se sve uskoro razjasniti. Funkcija Programskog vijeća zakonski je takva da ono mora biti fokusirano na nadzor programa, a poslovanje HRT-a nadziru nadležne državne institucije i interna, komercijalna i državna revizija. Programsko vijeće i drugdje u Europi, gdje su slična zakonska rješenja, ne bave se detaljno poslovnim pitanjima ili su pak za tu vrstu nadzora formirana posebna tijela. S Programskim vijećem, iako ponekad ima nesporazuma i manjih propusta, nastojimo dobro surađivati i vjerujem da će tako biti i ubuduće. Inicijativa koju je pokrenuo gospodin Grgić je većim dijelom prihvatljiva, a dijelom je izazvala određeni nesporazum i među članovima vijeća. U svakom slučaju naši su napori usmjereni izradi prihvatljiva prijedloga. Ravnateljstvo će svojim budućim aktivnostima nastojati stvoriti takvo ozračje kako bi se Zakonom o HRT-u što bolje definirala potreba prilagodbe HRT-a za novo digitalno okruženje, orijentacija prema multimedijalnoj proizvodnji programa, i dodatno poslovanje učinilo još transparentnijim". UZDRMANI MONOPOL Ravnatelj HRT-a Vanja Sutlić promijenit će Statut HRT-a prema željama Vijeća
Đuro Popijač je nakon preuzimanja dužnosti zatražio da se na dnevni red uvrsti drugo čitanje nove verzije Statuta HRT-a, koji je predložio Vanja Sutlić. Sutlić je predložio statutarne izmjene radi direktive Europske komisije prema kojoj se moraju razdvojiti prihodi od RTV pristojbe od ostalih prihoda. Neki članovi Programskog vijeća zaključili su da je Sutlić kroz te promjene htio ojačati svoj položaj i ovlasti, te dopustiti managmentu HRT-a da otkupljuje programske sadržaje od tvrtki u kojima bi ti manageri, a možda i on osobno imali vlasničke udjele ili dionice. Vijeće se nije složilo s više predloženih statutarnih promjena, predložilo je na njih amandmane i vratilo Sutliću Statut na doradu. Nije im se svidjelo niti to što je Sutlić kroz statutarne promjene precizno odredio uvjete koje moraju zadovoljavati svi ključni ljudi na HRT-u osim njega. Naime, njegovi podređeni mogu biti smijenjeni ako, među ostalim, ne ispunjavaju operativni plan i program rada za koji su zaduženi. Neki članovi vijeća sugerirali su Sutliću da bi bilo dobro da isto to propiše i za samog sebe, jer ispada da zbog lošeg poslovanja mogu biti smijenjeni svi osim glavnog ravnatelja. Neki članovi Programskog vijeća smatraju da je Sutlić te promjene uvrstio kako bi mogao smijeniti suradnike ako dođe do smjene vlasti i ako netko na političkoj razini otvori pitanje kvalitete poslovanja HRT-a.
Jedan član Programskog vijeća izjavio je za Nacional da će nastojati ukinuti Sutliću mogućnost da bez ikakve kontrole suradnika može i ubuduće donositi odluke o investicijama vrijednim do čak 10 milijuna kuna te da može samostalno odlučivati samo o investicijama do 1 milijun kuna. Zasad nije prošao ni prijedlog da manageri HRT-a mogu naručivati programske sadržaje od tvrtki u kojima su i sami 20-postotni suvlasnici. Kada je vidio razvoj rasprave, ravnatelj Hrvatskog radija Davor Mezulić zatražio je od članova Programskog vijeća da dopuste bar 5-postotno suvlasništvo managerima.
Popijač je o tomu za Nacional izjavio: "U predloženim izmjenama Statuta većini članova Vijeća za oko je zapela odredba oko suvlasničkih dijelova managmenta u tvrtkama koji mogu isporučivati razne sadržaje HRT-u. Kako je moguće da HRT kupuje sadržaje od tvrtki čiji su suvlasnici osobe koje rade na HRT-u i njime rukovode? Od mene bi bilo neprimjereno reći da se protivim suradnji HRT-a s privatnim poduzećima, ili da sam protiv privatne inicijative u proizvodnji programskih sadržaja ili ponudi roba i usluga. Štoviše, potičem ljude na HRT-u da se otisnu u privatni biznis i svoje programe ponude HRT-u, kao i brojni drugi privatni producenti i autori. Ovako, uvijek ostaje zrno sumnje da se namješta poslove onima koji imaje nekakve veze ili udjele u nekim tvrtkama. Ugrađivanjem odredbe koja legalizira ovakvo ponašanje u Statut HRT-a u najmanju ruku je vrlo dvojbena."
SINIŠA GRGIĆ, potpredsjednik Vijeća HRT-aVanja Sutlić je za Nacional pojasnio zašto je predložio te promjene: "Htjeli smo regulirati odnose koji nisu bili dovoljno uređeni Zakonom o HRT-u, kvalitetnije definirati horizontalno funkcioniranje unutar kuće, te uvesti bolju kontrolu odgovornosti rukovoditelja. Predložili smo i, temeljem analize Pravnog fakulteta i zakonskih odredbi iz Zakona o javnoj nabavi, uvođenje 20-postotnog praga udjela u vlasničkoj strukturi vanjske tvrtke kao praga za izravno utvrđivanje sukoba interesa kako bi se u slučaju eventualnih sudskih sporova moglo precizno definirati sukob interesa. Meni osobno, jer nemam nigdje nikakvih udjela, odgovara i najrestriktivnije rješenje, kao, vjerujem, i svim članovima Ravnateljstva. Zbog toga smo se i opredijelili da u konačnici i predložimo krajnje restriktivnu odredbu. Što se tiče savjetodavnog tijela za kontrolu trošenja RTV pristojbe, to smo tijelo predložili prema odluci vlade o objavljivanju pravila o državnim potporama za javne radiodifuzijske usluge donesenoj temeljem priopćenja EU komisije. Bez obzira na zakonsku obvezu da 10% programa koji trebamo nabaviti od nezavisnih produkcijskih društava radi što veće transparentnosti taj postotak podigli više nego dvostruko."
Rasprava se povela i oko revizije poslovanja i samoregulacije. Sutlić je predložio da se osnuje novi odbor za nadzor prihoda od RTV pristojbe i državnog proračuna. U taj bi odbor trebalo ući 5 stručnjaka koji Programskom vijeću predlaže Sutlić. Ako se vijeće ne bi složilo s predloženim kandidatima, Sutlić bi ih predlagao sve dok ih vijeće ne bi odobrilo. Taj bi odbor, prema Sutlićevom prijedlogu, trebao davati mišljenje vijeću o poslovnom planu i statističkim izvještajima HRT-a. Tih pet stručnjaka bili bi profesionalci, koji bi od HRT-a vjerojatno primali unosne plaće, što je vijeću bilo neprihvatljivo. Oni smatraju da je to bacanje novca, te da im ne treba tijelo koje će im davati mišljenje o onomu što bi Programsko vijeće trebalo ocjenjivati. Osim toga, neprihvatljivo im je i to što bi to stručno tijelo predlagao ravnatelj HRT-a.
Raspravljalo se i oko 10 posto programa koje HRT mora kupovati od vanjske produkcije. Neki članovi vijeća misle da dio od tih 10 posto treba utrošiti i za kupnju drugih programskih sadržaja, a ne samo sapunica. Raspravljalo se i o odredbama koje propisuju imenovanje i razrješenje ravnatelja HRT-a. Neki članovi vijeća najavili su i da će se ubuduće aktivnije pratiti oglašavanje na HRT-u. Posebno ih interesira i zašto se za neke projekte raspisuju javni natječaji, a za neke se ugovaraju nove sezone emitiranja bez javnog natječaja. Kako se sve to dogodilo usred žestokog lobiranja za izbor nove sapunice koja će se emitirati na HRT-u, pojavile su se i glasine da su neki kandidati s tog natječaja izravno utjecali na to da se u dnevnim novinama počnu objavljivati kritički osvrti o izboru Popijača na čelo vijeća. Članove vijeća zabrinule su i tvrdnje da su se neki članovi ravnateljstva HRT-a osobno izuzetno angažirali i lobirali da 11-člano povjerenstvo izabere seriju u produkciji Digitela i Ring multimedije. MARINA ŠKRABALO, Centar za mirovne studije, članica Vijeća
Zbog novih odnosa između Programskog vijeća i ravnateljstva HRT-a bit će posebno zanimljivo pratiti i kako će se na jesen birati članstvo Programskog vijeća. Na jesen zbog isteka mandata odlazi 5 članova: Darinka Janjanin, koja je predstavljala nacionalne manjine, Želimir Mesarić, predstavnik dramskih umjetnika, Suzana Jašić, predstavnica udruga, i Zvonko Milas, predstavnik braniteljske populacije, koji je svoj mandat naslijedio od pokojnog Jurja Njavre. U Programskom vijeću ostaju i dalje Ilija Rkman, Anja Šovagović Despot, Hašim Bahtijari, Marina Škrabalo, Siniša Grgić i Đuro Popijač. Osim Popijača, svojim angažmanom nametnuo se i Siniša Grgić, a to je u izjavi za Nacional potvrdio i Vanja Sutlić. Zbog ambicija da Programsko vijeće ubuduće aktivnije kontrolira poslovanje HRT-a pojavile su se i bojazni da iza angažmana Popijača i Grgića postoji i neka dublja pozadina, a otvorilo se i pitanje postoje li i neki drugi skriveni interesi iza tih inicijativa.