ODLUKA KRAJEM SRPNJA Stipe Mesić je 2005. osvojio popriličan broj glasova na koje računa HDZ i aktualni predsjednik je uvjeren kako istu stvar može ponoviti s trećim blokom. Zbog toga je Ivo Sanader u nedoumici, a do kraja srpnja će odlučiti hoće li se kandidirati za predsjednika ili će se boriti za treći premijerski mandatIvo Sanader počeo se kolebati oko isticanja kandidature za predsjednika Republike Hrvatske. Prema riječima osoba iz njegova bliskog kruga, trenutačni izgledi za Sanaderovu predsjedničku kandidaturu iznose 50:50, a glavni razlog novih strateških nedoumica nalazi se u najavi stvaranja trećeg bloka pod vodstvom Stipe Mesića. Vrlo izgledno Mesićevo sudjelovanje na idućim parlamentarnim izborima moglo bi izazvati neočekivanu političku odluku i Sanaderov ostanak na položaju predsjednika Vlade i Hrvatske demokratske zajednice. U tom slučaju, Ivo Sanader bi, umjesto kandidiranja za Mesićeva nasljednika, zadržao položaj premijera i na parlamentarnim izborima predvodio HDZ i koaliciju desnog centra i s te pozicije se suprotstavio konfederaciji stranaka trećeg bloka. Konačnu odluku o dvojbi treba li pokušati postati predsjednik Republike ili se, ipak, zadržati na položaju predsjednika Vlade i pokušati osvojiti treći uzastopni mandat, Ivo Sanader namjerava donijeti do kraja srpnja. Sada slijede konzultacije s najbližim suradnicima, ali i čelnicima koalicijskih partnera, a izgledno je i sondiranje javnosti. U svakom slučaju, još tijekom ljeta u HDZ-u će donijeti glavnu stratešku odluku koja će determinirati nastavak političke karijere Ive Sanadera.

Prije nepunih mjesec dana situacija je bila bitno drukčija i Sanader je već počeo tražiti nasljednike na premijerskom položaju. Glavni kandidati bili su Jadranka Kosor i Božidar Kalmeta, čiji je zadatak trebao biti vođenje Vlade do sljedećih parlamentarnih izbora. U vodstvu HDZ-a prevladava razmišljanje kako SDP i Zorana Milanovića mogu pobijediti i ako Sanader postane predsjednik i formalno napusti HDZ. Kombinacija je bila prilično jednostavna: Sanaderov trijumf na predsjedničkim izborima izazvao bi nove sukobe unutar socijaldemokrata, a time i slabljenje statusa Zorana Milanovića. Osim toga, još jednom bi se potvrdilo tko je vodeći političar u Hrvatskoj, što bi učvrstilo veze HDZ-a i drugih stranaka, među kojima i nekih u lijevom centru kao što su HNS i IDS.
Osim toga, podrazumijeva se da Sanader kao predsjednik države ni u kojem slučaju ne bi bio neutralni sudionik domaće političke scene. On je vođa HDZ-a i nelogično je očekivati udaljavanje od stranke kojoj pripada od 1990. godine.

Ali sve je poremetio Mesićev plan formiranja trećeg bloka i pokušaj preuzimanja vlasti najkasnije 2011., kada su na redu redovni parlamentarni izbori. Stipe Mesić namjerava povesti konfederaciju stranaka čiju okosnicu bi predstavljali HNS, IDS i SDSS. Iako još uvijek nije poznato da li bi Mesić bio premijerski kandidat ili bi to postao netko drugi poput Radimira Čačića ili Nadana Vidoševića, već je i najava formiranja trećeg bloka unutar vrha HDZ-a i Vlade izazvala popriličnu zabrinutost.
Sanaderova reakcija bila je brza i već prošlog tjedna održao je sastanak s Josipom Friščićem i Đurđom Adlešič. Glavni predmet tog sastanka bilo je stvaranje pobjedničke koalicije za iduće izbore, bez obzira na to tko će u tom trenutku voditi Hrvatsku demokratsku zajednicu. Premda su izbori, ne dogodi li se nešto nepredviđeno, na rasporedu tek za dvije godine, Sanader želi "zakapariti" HSS i HSLS, a ako je moguće, onda i SDSS i Hrvatsku stranku umirovljenika.NAJBLIŽA SURADNICA Jadranka Kosor je moguća Sanaderova nasljednica na premijerskom mjestu

Neki sudionici prošlotjednog sastanka prepričavaju da je protekao u iznimno ležernoj atmosferi, kao i da su predsjednici triju Vladinih stranaka pokazali intreses za ovu inicijativu. To ipak ne znači kako je dogovor neupitan. Prije svega zato što vodstvo liberala u posljednje vrijeme intenzivno kontaktira s Mesićem, a koliko god HSLS nije pretjerano bitan član Vlade, njihov prijelaz među konkurenciju stavio bi pod znak pitanja novu političku kombinaciju Ive Sanadera.

Ali ostaje činjenica da je stvaranje predizborne okosnice HDZ - HSS - HSLS preduvjet postizanja dobrog izbornog rezultata. To se u većoj mjeri potvrdilo i na nedavnim lokalnim izborima, na kojima su stranke Vladine koalicije u prvom krugu osvojile približno stotinu tisuća glasova više nego SDP, HNS, IDS i njihovi saveznici u lijevom centru. Poraze u većini velikih gradova Sanader je kompenzirao pobjedama u većini županija i manjim mjestima, i sličnu taktiku namjerava voditi i na izborima za budući saziv Hrvatskog sabora.
U situaciji kada puno toga u Hrvatskoj nije dobro, od recesije i ekonomske krize, rasprostranjene korupcije i bunta važnih socijalnih skupina kao što su seljaci i studenti pa do neispunjenog plana ulaska u Europsku uniju, Ivo Sanader je i dalje uspio zadržati visok stupanj popularnosti, a HDZ je i dalje pojedinačno vodeća hrvatska stranka. Kao predsjednik Vlade, Sanader se suočava s nizom problema, ali neki ekonomski pokazatelji idu mu u prilog. Recimo, prema nedavnom istraživanju Eurostata, nacionalni dohodak u Hrvatskoj veći je negoli u šest članica EU, a među njima i Mađarskoj i Poljskoj. Također, stupanj recesije i pad bruto društvenog proizvoda u Hrvatskoj značajno je manji negoli u susjednoj Sloveniji koja je donedavno slovila kao primjer pametne gospodarske politike. Tih nekoliko primjera nipošto nije dokaz kvalitetnog rada HDZ-ove vlade, ali spretan političar kakav je Ivo Sanader zna kako će ih plasirati kao potvrdu vlastitih sposobnosti.
No Mesićev politički angažman mogao bi zakomplicirati situaciju i oduzeti dio glasova ne samo SDP-u nego i vladajućem desnom centru.

MINISTAR BOŽIDAR KALMETA također se spominje kao nasljednik Ive Sanadera na premijerskom položajuStipe Mesić je 2005. osvojio popriličan broj glasova na koje računa HDZ i aktualni predsjednik je uvjeren kako istu stvar može ponoviti s trećim blokom. Toga su svjesni i u HDZ-u, i baš je to izazvalo nedoumice kod Ive Sanadera. Predsjednika HDZ-a i Vlade uglavnom ne brinu Milanovićeve kritike poput najnovije da Sanader predsjedničkom kandidaturom pokazuje kukavičluk, i da se Mesić nije umiješao, HDZ ne bi imao problema oko izbora predsjedničkog kandidata. Bio bi to Sanader koji je posve siguran da može pobijediti svog SDP-ovskog protivnika bez obzira na to hoće li to biti Ljubo Jurčić ili Ivo Josipović.

Pri ovom scenariju, HDZ bi o novom premijeru odlučivao između Jadranke Kosor i Božidara Kalmete, koji bi u pravilu i dalje usko surađivali sa Sanaderom i predsjedničkim uredom. Pitanje je, međutim, mogu li Kalmeta, a posebno Jadranka Kosor, dvije godine uspješno voditi vladajuću koaliciju, a onda i osigurati pobjedu na parlamentarnim izborima. Sanaderova ekipa je skeptična u vezi s takvim scenarijem i zato je premijer reterirao u vezi s objavljivanjem predsjedničke kandidature. Dodatni problem je i nepostojanje rezervnog scenarija, budući da u HDZ-u jednostavno ne znaju koga bi, osim Ive Sanadera, kandidirali za predsjednika.
Jadranka Kosor njegova je najpouzdanija suradnica, ali nju je 2005. najprije uvjerljivo porazio Stipe Mesić, a nedugo potom na lokalnim izborima i Milan Bandić. Koliko god je odana Sanaderu, i to joj garantira visoke državne dužnosti, politička karijera Jadranke Kosor obilježena je izbornim porazima.

Dragan Primorac je dugo vremena pokazivao interes za ulazak u predsjedničku kampanju, ali to se poslije razlaza sa Sanaderom ne čini kao realna kombinacija. Baš kao što su slabe kombinacije s Andrijom Hebrangom ili Vladimirom Šeksom, čiji je politički utjecaj sve slabiji. Drugim riječima, koliko god početak pregovora između Sanadera, Friščića i Đurđe Adlešič utječe na jačanje samopouzdanja u vrhu HDZ-a, toliko otvara novih pitanja od kojih najvažnije glasi što smjera Ivo Sanader. ĐURĐA ADLEŠIČ iz HSLS-a i Josip Friščić iz HSS-a na Sanaderov zahtjev održali su sastanak s premijerom, koji ih želi pridobiti za buduću koaliciju za iduće izboreZa početak, 4. srpnja je najavljen impozantan skup u povodu dvadesete godišnjice od osnutka HDZ-a. Na izvještajnu konvenciju planira se dolazak više od deset tisuća HDZ-ovih članova, a signifikantno je da je na tu vrstu događaja prvi put pozvano vodstvo HSS-a i HSLS-a. Sanader će govoriti o rezultatima HDZ-a, koji je vlast izgubio samo na trećesiječanjskim izborima, i nema sumnje da će vladajuća stranka pokušati stvoriti pobjednički ugođaj.

Šest dana prije početka Izvještajne konvencije, Sanaderovi najbliži suradnici su vjerovali kako njihov šef 4. srpnja neće najaviti predsjedničku kandidaturu. Do subote su moguće promjene, ali kako stvari stoje, izgleda kako je Ivo Sanader odlučio uzeti još malo vremena do odluke hoće li se kao premijer suprotstaviti Mesiću i Milanoviću ili će pokušati postati treći hrvatski predsjednik.