PANIKA U DRŽAVNOM VRHU Vlada mora hitno donijeti rebalans proračuna, koji se nije punio dovoljno brzo zbog neočekivano velikog pada gospodarske aktivnosti: krajnji rok je 10. srpnja jer nakon tog datuma Hrvatski sabor odlazi na ljetnu stankuObjava Državnog zavoda za statistiku u kojoj se navodi kako je pad hrvatskog bruto društvenog proizvoda tijekom prva tri mjeseca 2009. godine iznosio 6,7 posto izazvala je šok i potpunu mobilizaciju u hrvatskoj vladi. Premijer Ivo Sanader i njegovi suradnici, koji su dosad vjerovali kako se Hrvatska relativno stabilno nosi s posljedicama ekonomske krize, postali su svjesni da se Hrvatska nalazi na rubu financijskog sloma. Taj slom mogao bi se dogoditi vrlo skoro a Vlada će ga pokušati izbjeći provođenjem hitnog rebalansa proračuna i oštrog rezanja državne potrošnje. Ipak, trenutačno je potpuno nejasno hoće li im to poći za rukom, budući da taj rebalans mora biti donesen do 10. srpnja kad Hrvatski sabor posljednji put zasjeda prije gotovo dvomjesečne ljetne stanke. U tom kontekstu jasno je kako se budućnost Vlade u ovom trenutku nalazi u rukama ministra financija Ivana Šukera.

Ako on ne uspije izraditi rebalans proračuna u narednih deset dana, hrvatska vlada vjerojatno će biti prisiljena tražiti pomoć Međunarodnog monetarnog fonda, a time će i njezina politička budućnost biti ozbiljno ugrožena. Naime, premijer Ivo Sanader i njegovi suradnici svjesni su da bi pod paskom MMF-a bili prisiljeni drastično smanjiti državnu potrošnju. To znači da bi gotovo sigurno morali raskinuti sporazum o plaćama zaposlenih u javnim službama koji su nedavno sklopili sa sindikatima, a i prekinuti pregovore oko većih otkupnih cijena i poticaja u poljoprivredi. U takvom scenariju Vlada bi bila suočena s velikim prosvjedima i socijalnim nemirima, a politička šteta koju bi po tom scenariju pretrpjela bila bi tolika da bi ju u konačnici možda dovela i do gubitka vlasti.

Zbog toga nije ni čudo da premijer Sanader takav razvoj događaja želi spriječiti pod svaku cijenu pa i provođenjem rebalansa prije nego što je to želio učiniti. S druge strane, ako novi rebalans ne bude donesen tijekom narednih deset dana, neće biti donesen sve do ponovnog početka zasjedanja u rujnu, a ekonomski analitičari ističu kako bi takva odgoda mogla imati katastrofalne posljedice po domaću privredu. Dapače, mnogi od njih smatraju da je Vlada već odavno trebala krenuti u izradu novog rebalansa.
Taj stav temelji se na činjenici da se proračun ne ostvaruje po planovima, čak niti nakon prvog rebalansa u travnju. Od onda je postalo očito kako će prihodi države biti i manji nego što se tada očekivalo, prvenstveno zbog pada prihoda od poreza na dodanu vrijednost. Samo u prva dva mjeseca država je od toga poreza prihodovala gotovo dvije milijarde kuna manje nego u istom periodu 2008. Takav pad prihoda rezultirao je golemim proračunskim deficitom, a prema nekim procjenama, godišnji deficit konsolidirane države mogao bi iznositi oko 10 milijardi kuna.

U ovom trenutku teško je vjerovati da će Vlada uspjeti pronaći toliki prostor za uštede u proračunu, pa je stoga već sada gotovo izvjesno da će za fiskalnu stabilnost država morati osigurati novac zadužujući se u inozemstvu. Ipak, trenutno je vrlo neizvjesno hoće li joj to uspjeti. Naime, povjerenje stranih kreditora prema Hrvatskoj iz dana u dan je sve manji. Dokaz toga je i prošlotjedna odluka vodstva Hrvatske banke za obnovu i razvoj da odustane od planiranog plasmana 300 milijuna eura vrijednih obveznica na međunarodno tržište.
U HBOR-u su od obveznica odustali jer nisu mogli naći ulagača zainteresiranog da ih otkupi uz kamatu manju od 8,5 posto. S obzirom na to da se radi o instituciji koja je u vlasništvu države jasno je kako ovaj neuspjeh svjedoči o tome kako će i sama država u budućnosti morati plaćati vrlo visoke kamate za strani kapital. To je golemi problem za hrvatsku vladu. Naime, već krajem sljedeće godine Hrvatska će samo na ime financiranja dospjelih obveza morati namaknuti oko 1,2 milijarde eura.

Danas je jasno kako će to biti vrlo teško, a gotovo je nemoguće očekivati da će Vlada tijekom 2010. godine uspjeti na stranim financijskim tržištima pronaći način kojim bi se pokrio eventualni proračunski deficit. Zbog toga mnogi smatraju kako će hrvatska vlada vrlo skoro biti prisiljena tražiti pomoć Međunarodnog monetarnog fonda. Vlada je dosad energično odbijala tu mogućnost, ali tijekom prošlog tjedna dvije su ugledne strane banke prognozirale kako će se upravo to dogoditi.

Prvo je to objavio Timothy Ash, ekonomist Royal Bank of Scotland, da bi to tek nekoliko dana kasnije potvrdio i glavni ekonomist austrijske Raiffeisen Centrobanke Peter Brezinschek. Dapače, Brezinschek je ustvrdio kako postoje naznake kako su kontakti hrvatske vlade i MMF-a već uspostavljeni. Oba analitičara svoje su prognoze temeljili na više ključnih ekonomskih pokazatelja, a naročito na prognozi Hrvatske narodne banke o godišnjem padu BDP-a od 4 posto. Sada se čini da bi taj pad mogao biti i veći, iako će puno toga ovisiti o rezultatima turističke sezone.

Naime, gospodarska aktivnost u Hrvatskoj poprilično je specifična, treći kvartal gotovo je jednako jak kao prva dva tromjesečja zajedno. Zato nije teško zaključiti kako bi velik pad turističkih prihoda mogao dodatno produbiti krizu u javnim financijama. Ti prihodi u prošloj godini iznosili su nešto manje od 8 milijardi eura, a u Vladi se nadaju kako bi pad tijekom 2010. godine mogao biti manji od 10 posto. Takav rezultat bio bi ocijenjen kao uspjeh, s obzirom na okolnosti, ali i kako svaki daljnji postotni bod minusa predstavlja 80-ak milijuna eura manje u domaćoj ekonomiji.