Goran GranićHrvatska svoje energetske sustave treba graditi u skladu s vlastitim interesima, ali i u suradnji i koordinaciji sa zemljama regije, rekao je na današnjem obilježavanju Dana Energetskog instituta Hrvoje Požar njegov ravnatelj Goran Granić.

Granić u energetsku regiju kojoj pripada Hrvatska pored zemalja bivše Jugoslavije uključuje Italiju, Austriju, Mađarsku, Rumunjsku, Bugarsku, Grčku, Tursku i Albaniju.

Tokovi energije slijede logiku većih tržišta, pa je potrebno razvijati kompatibilnost energetskih sustava tih zemalja kako bi se dobila cjelina koja bi bila zanimljiva investitorima te poboljšala sigurnost opskrbe područja koje ne obiluje energentima, kaže Granić.

Uz izuzetak elektroenergetskog sustava, drugi sustavi u regiji, primjerice naftovodi i plinovodi, slabije su povezani, napominje Granić.

Druga osnovna pretpostavka razvoju energetike u regiji, po njemu, je izdvajanje energetike iz socijalnih programa, što zapravo znači utvrđivanje tržišnih cijena energije, osim za one koji te cijene zaista ne mogu platiti.

Čelnik Energetskog instituta Hrvoje Požar kaže da je cilj instituta biti vodeća institucija u regiji za energetsko planiranje.

Uz projekta u Hrvatskoj i drugdje u inozemstvu, kao najvažnije projekte "Požara" u regiji izdvojio je To su studije energetskog sektora u Bosni i Hercegovini, plinofikacije hercegovačkih županija, razvoja energetskog sektora za Crnu Goru, tehničku pomoć Ministarstvu energetike i rudarstva Kosova, kao i studije plinofikacije Makedonije i razvoja energetike Albanije.

Na današnjem obilježavanju 15. godišnjica djelovanja Energetskog instituta Hrvoje Požar predstavljena je publikacija "Energija u Hrvatskoj od 1945. do 2007. godine" koja donosi pregled energetskih bilanci, proizvodnje, potrošnje, uvoza i izvoza i drugih podataka o hrvatskoj energetici.

Energetski institut Hrvoje Požar osnovan je 1994. godine. Neprofitna je znanstvena institucija u vlasništvu hrvatske države. Financira se projektno - kroz realizaciju ugovora za izradu projekata dobivenih na domaćim i međunarodnim natječajima. Institut trenutno ima 66 zaposlenih, od kojih 59 s visokom stručnom spremom.