Objavljeno u Nacionalu br. 712, 2009-07-07

Autor: Orhidea Gaura

REVOLUCIONARNA suradnja

Doktori i koze u borbi protiv tumora

IVO ROTKVIĆ s doktorom veterine Željkom Grabarevićem napisao je knjigu 'Zašto ljudi imaju tumore, a koze ih nemaju?'

KOZE SU NAJOTPORNIJE na stres, a ljudska vrsta pogrešno misli da od drugih nema što naučiti, smatra Rotkvić, snimljen među
kozama na imanju Tilka u selu Stankovo blizu ZagrebaKOZE SU NAJOTPORNIJE na stres, a ljudska vrsta pogrešno misli da od drugih nema što naučiti, smatra Rotkvić, snimljen među kozama na imanju Tilka u selu Stankovo blizu ZagrebaZašto ljudi imaju tumore, a koze ih nemaju? Odgovor na to pitanje u istoimenoj knjizi daju autori, doktor medicine gastroenterolog Ivo Rotkvić i doktor veterine patolog Željko Grabarević. Koristeći najnovije spoznaje iz humane i veterinarske medicine oni tumače i predlažu nove pristupe spoznavanja nastavka i mogućnosti liječenja tumorskih bolesti i bolesti krvožilnog sustava. Zbog čega su jedan liječnik i jedan veterinar odlučili udružiti snage u intervjuu za Nacional objasnio je doktor Ivo Rotkvić. Osim o dvije najsmrtonosnije bolesti u čovjeka, aterosklerozi i tumorima, on i doktor Grabarević u knjizi govore i o tome zašto ne treba vjerovati prodavačima magle iz industrije lažnih, “čudotvornih” lijekova te savjetima o zdravoj prehrani i stilovima života koji bi trebali spriječiti ili izliječiti bolesti. Objašnjava i zašto se zalažu za prestanak nepotrebnog eksperimentiranja na životinjama.


NACIONAL: Je li ovo prvi put u Hrvatskoj da su liječnik i veterinar zajedno napisali knjigu?

- Naša suradnja je revolucionarna i iznenađenje jer knjige takvog tipa nema ne samo u Hrvatskoj nego, koliko znam, ni u svijetu. Vjerojatno nitko ne može zamisliti da bi takva tema uopće mogla biti ozbiljno odrađena. Ili zato što naša ljudska vrsta misli da od drugih nemaš što naučiti.

NACIONAL: Željko Grabarević i vi spremali ste ovu knjigu 20 godina. Kako ste se uopće upoznali i došli na ideju za knjigu?

- Upoznali smo se na jednom farmakološkom programu na Medicinskom fakultetu u Zagrebu koji je vodio profesor Sikirić. Razgovarali smo o tome što bi se najaktualnije iz humane medicine moglo preispitati u veterinarskoj medicini. Jer da smo se prihvatili pitanja nakostriješene dlake, zanimanje vjerojatno ne bi bilo tako veliko. No kako ljudi najčešće obolijevaju od ateroskleroze i tumora, tražili smo vrste koje to nemaju. Onda je Željko našao tu kozu i tako smo počeli.

NACIONAL: Koliko na činjenicu da koze imaju tako malo tumora utječe to što one ne proživljavaju gotovo nikakav stres?

- Pokazalo se da je hormon kortizol, koji utječe na stres, zapravo kod koza vrlo nizak i da su one od životinjskih vrsta najadaptiranije na stres. No treba reći i da se stresom danas previše manipulira. Stres je ugrađen u svaki živi organizam, bez stresa praktički ne bi bilo života.. Poljubac drage osobe jednako izaziva stres kao i neka neugoda, samo što je reagiranje različito. Možeš stradati zbog previše stresa, ali i zbog premalo stresa. No ispada da je sve stres, pa i dizanja ujutro.

NACIONAL: U knjizi kritizirate i razne čudotvorne savjete o prehrani i olako shvaćanje takvih “spasonosnih” rješenja, uključujući i ona iz farmaceutske industrije.

- Vi i ja možemo sjesti i napisati jedan prehrambeni režim i to sutra objaviti u bilo kojim novinama jer to manje-više ne podliježe nekim većim recenzijama ni kritičnosti, kao što se i pomoćna sredstva u medicini manje kontroliraju. Jednom smo na radioemisiji “Šuškalica” slušali o maslinovu ulju pa je ispalo da je maslinovo ulje nevjerojatno djelotvorno, da liječi i neke bolesti, čak i aids. Ta nekritičnost i želja za nekim bombastičnim rješenjima je nevjerojatna. Maslinovo ulje je zdravo, ali da bi ono liječilo, dokaza nema.

NACIONAL: Zašto ste se odlučili baš za gastroenterologiju?

- Svi pričaju da su bili jako zaljubljeni u svoju struku već od mladosti, ali ja moram priznati da me život jednostavno nanio na gastroenterologiju zato što je u vrijeme dok sam ja specijalizirao internu ondje bilo mjesta. Bio sam oženjen i imao sam familiju i naravno da nije bilo puno mogućnosti. Većina ljudi zapravo na taj način dođe do svojih specijalizacija, a rijetki su oni koji postižu svoj mladenački cilj. No ja sam uvjeren, da smo Željko i ja odvjetnici, bili bismo isto tako dobri odvjetnici. U životu je jedan posto možda stvar nadarenosti, a 99 posto uloženog napora.

NACIONAL: Jesu li i prijateljstva između liječnika i veterinara rijetka?

- Ne. Ali liječnici se obično drže zajedno zato što najviše vremena provode u bolnici. I moja žena je liječnica i računali smo, dok radiš aktivno, oko šest godina provedeš u dežurstvima u bolnici. Zato su liječnici često zajedno i nekad su dosadni drugima jer stalno pričaju o pacijentima i bolestima. Mogu reći da u bolnicama nisam vidio puno liječnika da se smiju, da su veseli. Vjerojatno je to posljedica toga što se cijeli život bave tuđom nesrećom.PROF. ŽELJKO GRABAREVIĆ s Veterinarskog fakulteta je
suautor knjigePROF. ŽELJKO GRABAREVIĆ s Veterinarskog fakulteta je suautor knjige

NACIONAL: Da li se sami pridržavate savjeta koje kao liječnik dajete drugim ljudima?

- To je staro ljudsko pitanje, ali ja nisam savjetovao ono čega se osobno nisam pridržavao i za što nisam imao moralno pokriće, što mnogi liječnici ne poštuju. Puše i savjetuju ljudima da oni prestanu, govore nemojte previše jesti ni piti, a i sami to rade.

NACIONAL: Privatnu praksu osnovali ste još 1993. Ima li i u privatnoj medicini problema?

- Čini mi se da privatna praksa ostaje negdje na periferiji interesa službene medicine. Najveći su problem česte promjene zakona o zdravstvu. Tako prije 15 godina najprije liječnici u bolnicama nisu mogli raditi u privatnoj praksi, onda su mogli raditi samo profesori i doktori znanosti, onda su i njima zabranili, pa se opet dopustilo svima. Ja bih volio da u mojoj ordinaciji rade poznati gastroenterolozi, ali po zakonu oni ne mogu raditi u liječničkoj ordinaciji, ali mogu u trgovačkom društvu koje može otvoriti, recimo, mesar. Tako da ti zakoni nikako da sjednu na zdrave temelje. Ako vi kao privatnik investirate u nešto, voljeli biste imati stabilnost u zakonima da se možete tome prilagoditi.

'Bolje je istraživati nego genetski manipulirati'

■ NACIONAL: Imaju li koze tumore ili ne? - Vrlo rijetko. Od svih vrsta domaćih životinja koza je najrjeđe zahvaćena tumorom. Naša misao vodilja bila je da je logičnije istraživati zbog čega neka vrsta životinja nema neku bolest pa to znanje eventualno primijeniti na dijagnostiku i terapiju, nego tražiti i genetski manipulirati, ubijati milijune eksperimentalnih životinja i dobivati rezultate za koje kao stručnjak i znanstvenik duboko sumnjam da imaju relevantnu vrijednost.

■ NACIONAL: Na predstavljanju knjige rekli ste da vi zapravo ne nudite odgovor na pitanje iz naslova knjige. - Taj naslov je možda primamljiviji no što zvuči, ali čitatelji će sigurno profitirati, ako ništa drugo, kad će gledati reklame o čudotvornim lijekovima sa slobodnim radikalima i sprječavanju starenja kože, stvari će im biti puno jasnije. Mi ne nudimo odgovor na pitanje zašto koze imaju tako malo tumora, ali nudimo posve novo polje komparativnog istraživanja između ljudi i životinja.

Vezane vijesti

Ljudski mozak veći zbog timskog rada

Ljudski mozak veći zbog timskog rada

Timski rad mogao bi objasniti zašto se kod čovjeka razvio veći mozak, navodi se u rezultatima istraživanja irskih i škotskih znanstvenika koji su… Više

Komentari

Ovaj članak nema komentara.

Nije moguće komentirati članke starije od tri mjeseca.

Najnovije

Izbor urednika