RAZILAŽENJA U KOALICIJI Josip Friščić i Božidar Pankretić iz HSS-a još su uvijek veoma bliski HDZu, dok je Đurđa Adlešič, suočena s nezadovoljstvom u HSLS-u, spremna po isteku roka od tri mjeseca napustiti koaliciju i prikloniti se Mesićevu trećem blokuJadranka Kosor uspjela je dobiti mandat predsjednice hrvatske vlade, ali veliko je pitanje u kojoj mjeri može dugoročno računati na podršku većine stranaka u vladajućoj koaliciji. U razgovorima za Nacional neki od vodećih predstavnika HSLS-a, SDSS-a kao i zastupnici manjina izrazili su duboku sumnju u mogućnost trajnije suradnje s novom HDZovom premijerkom. Iz njihovih istupa slijedi vrlo konkretan zaključak: politička sudbina Jadranke Kosor i njezine vlade odlučit će se za otprilike tri mjeseca, koliko traje razdoblje u kojem će manje stranke pružati podršku nasljednici Ive Sanadera. Prava kriza aktualnu vladu po svemu sudeći očekuje najesen, potvrđuju sugovornici Nacionala.

Tada će se vidjeti u kakvom su stanju državne financije, i ispune li se negativna upozorenja stručnjaka, od kojih neki tvrde kako je pitanje hoće li država biti u stanju isplatiti mirovine i plaće javnim službama, Jadranku Kosor će napustiti HSLS i preostali manjinski zastupnici, a u tom slučaju HDZ-ova koalicijska vlada neće imati većinu u Hrvatskom saboru. Paralelno s ovim scenarijem intenzivirani su i neformalni razgovori o stvaranju trećeg bloka, na čelu s predsjednikom Stipom Mesićem. Riječ je o nastavku Mesićeve političke karijere kada završi drugi mandat kao predsjednik Republike, a prema sadašnjim planovima vodio bi svojevrsnu konfederaciju stranaka u koju bi ušli HNS, IDS, ali i članice aktualne vlade - SDSS i HSLS. Oko opredjeljenja Milorada Pupovca nema prevelikih dvojbi budući da je upravo on u intervjuu za Nacional prvi otvorio temu trećeg bloka, ali posljednjih tjedana i Đurđa Adlešič pokazuje sve više interesa za prelazak liberala u buduću stranačku konfederaciju. Iako ove dvije male Vladine stranke imaju svega pet zastupnika, njihova namjera da napuste Jadranku Kosor mogla bi izazvati pad njezine vlade. Pupovac i SDSS su vrlo blizu ovakvoj odluci, ali i Đurđa Adlešič koja se u posljednje vrijeme suočava s rastućim nezadovoljstvom u HSLS-u.

Protivnici su skupina mlađih članova, koji osim njezina odlaska, traže i raskid s HDZ-om. U tom smislu, njene česte kontakte s Mesićem treba promatrati i kao pokušaj pridobivanja unutrašnje opozicije koja inzistira na prekidu suradnje s vladom Jadranke Kosor. Iako je na subotnjem HDZ-ovu saboru Đurđa Adlešič najavila nastavak suradnje s HDZ-om, pouzdane informacije govore kako je pritom mislila na suradnju u iduća tri mjeseca. Nakon isteka ovoga roka, osim u slučaju da vlada Jadranke Kosor postigne vrhunske rezultate, HSLS i Đurđa Adlešič će prijeći u opoziciju i započeti pripreme za formiranje trećeg bloka. Uostalom, postoje realni izgledi da se predsjednički izbori održe u prosincu, a to znači da će Stipe Mesić početkom iduće godine, a najkasnije u veljači napustiti Predsjednički ured. Od tog trenutka Mesić prestaje biti sputan predsjedničkom neutralnošću i otvara se i formalna mogućnost za njegov konkretni politički angažman. Iz ovoga gledišta, njemu odgovara da vlada Jadranke Kosor izdrži još barem pola godine kako bi u tom razdoblju pokušao pronaći kakvu takvu zajedničku platformu grupacije građansko-liberalnih stranaka.

KOALICIJSKI PARTNERI na Saboru HDZ-a: Josip Friščić, Đurđa Adlešič, Božidar Pankretić, Furio Radin, Nazif Memedi i Šemso TankovićPritom je - iz Mesićeve perspektive - sadašnja situacija daleko od idealne. Jer kolikogod može računati na IDS, SDSS, HSLS i popriličan broj poznatih javnih osoba koje nisu stranački angažirane, jako puno toga ovisi o odluci HNS-a. Radimir Čačić vodi treću stranku po snazi u državi, ali HNS ne može osvojiti više od deset posto glasova. To znaju i u stranačkom vodstvu i zato posljednjih mjeseci pokazuju interes za dvije vrste kombinacija: u prvom je planu stvaranje nacionalne koalicije s SDP-om, a paralelno se izražava spremnost na ulazak u treći blok. HNS je prije dva mjeseca službeno ponudio Zoranu Milanoviću formiranje vlade u sjeni, ali čelnik SDP-a je odbio ovu inicijativu. Baš kao što je odbacio i prijedlog da neka nezavisna agencija ispita predsjednički rejting Radimira Čačića, Ive Josipovića i Ljube Jurčića. Milanović želi koaliciju s HNS-om, ali između ove dvije stranke postoji snažan osjećaj sumnje, posebno nakon što su Ivan Jakovčić i IDS najavili da podupiru Čačićevu predsjedničku kandidaturu.

No Čačić je istovremeno suzdržan i prema ideji trećeg bloka, ako bi to podrazumijevalo vodeću ulogu Stipe Mesića. Naoko među njima nema većih nesporazuma jer obojica smatraju da Hrvatskoj treba jaka politička grupacija koja će se ugurati između HDZ-a i SDP-a. I jedan i drugi misle da treći blok treba zagovarati lijevo liberalne vrijednosti i biti otvoren za široki spektar stranaka. Stvar je u tome da Radimir Čačić vidi sebe kao lidera trećeg bloka, dok bi Stipe Mesić imao ulogu da prikuplja glasove. HNS-ov šef sebe i dalje vidi kao potencijalnog premijera, iako je to matematički teško dokazati sa strankom koju podupire 8 posto birača. Osim toga, skoro je nemoguće zamisliti da bi Đurđa Adlešič ili Ivan Čehok pristali postati dio koalicije u kojoj glavnu riječ imaju njihovi žestoki suparnici poput Čačića i Vesne Pusić. To je jasno i Stipi Mesiću koji zna kako će formiranje trećeg bloka pratiti brojne komplikacije. Zbog toga se u posljednje vrijeme malo govorilo ovoj inicijativi, a nesuglasice pokušavaju razriješiti u direktnim susretima. Mesić je razočaran ovakvim razvojem događaja, jer je očekivao podršku u svojoj bivšoj stranci. Ali prošlo je devet godina otkako je napustio HNS, a Vesni Pusić i Radimiru Čačiću nisu se svidjele niti njegove sarkastične opaske glede njihovih predsjedničkih ambicija.

Kada su vodeći HNS-ovci najavili izlazak na predsjedničke izbore, s Pantovčaka je upućena dosjetka kako je pitanje hoće li osvojiti 2,5 ili 6 posto glasova. Stvar je u tome da bilo kakva centristička grupacija bez Mesićeve podrške ne može osvojiti više od, u najoptimalnijoj varijanti, 15-ak posto glasova, a to nije dovoljno za glavnu ulogu u formiranju vlade. S druge strane, otkako je 2000. postao predsjednik, Stipe Mesić redovito je u ispitivanjima javnog mnijenja najpopularniji političar u Hrvatskoj. Naravno da popularnosti pridonosi i predsjednička funkcija, ali Mesićev primjer treba gledati u puno širim okvirima. Abdikacijom Ive Sanadera, Mesić je ostao jedini istinski relevantan političar u zemlji. Kada bi Ustav dopuštao treći predsjednički mandat, teško je zamisliti da bi ga bilo koji protukandidat uspio ugroziti. Osim toga, prošli predsjednički izbori, kao i ankete, pokazuju kako Mesića - unatoč njegovim izrazito lijevim stajalištima - podržava i znatan dio tradicionalnog biračkog tijela, čak i u Slavoniji i Dalmaciji, gdje inače redovito trijumfira HDZ. Drugim riječima, sve pokazuje da treći blok može postati izuzetno važna politička činjenica jedino pod Mesićevim vodstvom, što ne isključuje važnost Radimira Čačića, Ivana Jakovčića, Milorada Pupovca ili Vesne Pusić. Sudeći po nekim izjavama njegova okruženja, Stipe Mesić bi bio spreman biti premijerski kandidat na određeno vrijeme a kasnije se povući i položaj prepustiti nekom od suradnika. Ali za realizaciju ovog projekta trebat će još mjeseci i popriličan broj sastanaka s vodstvom HNS-a. Osim toga, u SDP-u nipošto ne gledaju sa simpatijama na Mesićevu inicijativu, i prevladava mišljenje kako treći blok zapravo slabi izglede ljevice za pobjedu.ZORAN MILANOVIĆ I MILANKA OPAČIĆ na Pantovčaku u petak; SDP ima priliku profitirati u slučaju pada Jadranke Kosor, ali su već dokazali da znaju izgubiti dobivene izbore

Još prije dva mjeseca osoba iz vrha SDP-a kritizirala je Mesićevo ponašanje i ustvrdila da će on ionako potonuti u zaborav čim otiđe s Pantovčaka. Samo što je tada HDZovu vladu vodio Ivo Sanader, i rijetki su prognozirali mogućnost prijevremenih izbora. Mislilo se da će se parlamentarni izbori održati tek 2011., dakle dvije godine nakon završetka Mesićeva predsjedničkog mandata. U tih dvadesetak mjeseci javnost bi zaboravila na njega, a ubrzo bi i članice trećeg bloka uvidjele zabludu i birači bi iznova odlučivali između lijevog i desnog bloka. Uslijedila je posve neočekivana Sanaderova ostavka, koja bi mogla izazvati duboke promjene u hrvatskoj politici. Prije svega, HDZ i vladajuća koalicija izgubili su neupitnog lidera, koji je jedini znao održavati normalne odnose među vrlo različitim strankama i ideološkim grupacijama. Jadranka Kosor teško može napraviti slično, i istovremeno kontrolirati Šeksa, Hebranga, Kalmetu, Pupovca i Pankretića, a kamoli još desetke lokalnih dužnosnika. Stoga je vrlo teško očekivati opstanak vlade Jadranke Kosor, a to podrazumijeva i slabljenje HDZ-a, kao i odmicanje njihovih koalicijskih saveznika. SDP bi u ovakvoj situaciji mogao profitirati, ali iskustvo pokazuje da je upitno hoće li se to desiti. Socijaldemokrati su 2007. imali dobivene izbore pa su ih izgubili, a i na nedavnim lokalnim izborima nisu postigli rezultate kakve su očekivali.

Ne pobijedi li njihov predsjednički kandidat na idućim izborima, SDP i Zoran Milanović navući će stigmu trostrukih gubitnika, a to je loš ulaz u parlamentarne izbore. U takvim okolnostima, riješi li se pitanje povrijeđenih taština, Stipe Mesić ima znatne izglede okupiti oko sebe treći politički blok i vratiti se u vrh hrvatske politike. Ovaj scenarij mogao bi se ostvariti razmjerno brzo.