Objavljeno u Nacionalu br. 714, 2009-07-21

Autor: Marko Biočina

Political Report

Mesić je ključ za rušenje Jadranke Kosor

ČELNICI OPORBE moraju srušiti Jadranku Kosor prije nego ona dobije priliku da se dokaže oštrim reformama

BITKA ZA KREDIBILITET
Jadranka Kosor mora ustrajati na provedbi reformi i proračunskim
rezovima, a uspije li preživjeti te nepopularne mjere, mogla bi ponovno ojačatiBITKA ZA KREDIBILITET Jadranka Kosor mora ustrajati na provedbi reformi i proračunskim rezovima, a uspije li preživjeti te nepopularne mjere, mogla bi ponovno ojačatiNeki oporbeni političari prošlotjedni sastanak čelnika SDP-a, HNS-a i IDS-a u Kastvu smatraju formalnim početkom projekta rušenja hrvatske vlade i osvajanja vlasti na prijevremenim izborima. Iako je susret u Kastvu u javnosti predstavljen kao početak pregovora o formiranju predizborne koalicije za redovne parlamentarne izbore 2011. godine, ti oporbeni političari očekuju da ove tri stranke već na jesen udružene počnu jak politički pritisak na vladajuću koaliciju kako bi pala Vlada. Zbog toga i ne začuđuje da oni već razgovaraju o strategiji kojom bi koalicija lijevog centra preuzela većinu u Saboru i tako isprovocirala prijevremene izbore. S obzirom na trenutačno stanje u državi može se vjerovati kako bi takva koalicija na izborima porazila vladajući HDZ i njegove partnere te preuzela vlast. Ipak, bez obzira na odlučnost čelnika oporbenih stranaka, ključnim faktorom za osvajanje vlasti mogao bi se pokazati upravo predsjednik Stjepan Mesić, i to zbog svog političkog utjecaja na zastupnike nacionalnih manjina, posebno srpske. Bez njihove podrške u Saboru udružena oporba teško će ostvariti svoje planove.


Tu podršku Mesić vjerojatno može osigurati i zato treba očekivati da će uskoro čelnici oporbene koalicije pokušati nagovoriti predsjednika da se pridruži njihovoj koaliciji. To će biti vrlo zanimljivo, jer je sastanak u Kastvu djelomice i osmišljen kao odgovor na medijske najave da će predsjednik Mesić nakon isteka svog mandata oko sebe okupiti više parlamentrnih stranka i formirati “treći blok”, novu koaliciju na hrvatskoj političkoj sceni. U tom bloku Mesić je među ostalima predvidio i HNS i IDS, te je već obavio i preliminarne razgovore s čelnicima tih stranaka. Ostvarenje takve Mesićeve koalicije imalo bi vrlo loše posljedice za SDP, jer bi ta stranka ostala sama, bez mogućih koalicijskih partnera, a i dio SDP-ovih birača vjerojatno bi se priklonio Mesiću. To je shvatio i predsjednik SDP-a Zoran Milanović te je upravo zato inicirao sastanak u Kastvu, iako je u prošlosti upravo on bio glavni protivnik predizbornog udruživanja oporbenih stranaka. Milanović je tako vjerojatno i uspio donekle narušiti Mesićeve političke planove, no poprilično je izvjesno da će novoformirana koalicija teško ostvariti svoje planove bez predsjednikove podrške. Naime, za izglasavanje nepovjerenja Vladi u parlamentu je potrebna natpolovična većina od 77 glasova. Udruženi SDP, HNS i IDS zajedno imaju 65 zastupnika. Doda li im se i neovisni zastupnik Dragutin Lesar, koalicija ima jednako mandata kao i HDZ.

Stoga je jasno da ključnu ulogu u formiranju većine imaju zastupnici manjina i da oporbena koalicija dio njih mora privući na svoju stranu, ako želi srušiti Vladu. Tu bi upravo ključnu ulogu mogao imati predsjednik Mesić, jer se procjenjuje da bi on svojim utjecajem oporbi mogao osigurati podršku SDSS-a koji ima tri zastupnika, predstavnika talijanske manjine Furija Radina, a možda i Bošnjaka Šemse Tankovića, te zastupnice češke manjine Zdenke Čuhnil. Počnu li oni uskraćivati podršku vladajućoj koaliciji, već na jesen Vlada bi mogla imati velikih problema. Osim toga, valja očekivati da će oporba pokušati osigurati i podršku nekih zastupnika iz stranaka vladajuće koalicije, u prvom redu neovisnog zastupnika na listi HSS-a Stipe Gabrića Jambe, koji je u dobrim odnosima s predsjednikom Mesićem, a u iznimno lošim s HDZ-om. Jambo je u prošlosti više puta bio u svađi s vrhom HSS-a pa u oporbi smatraju da bi ga mogli nagovoriti da glasuje protiv Vlade. Drugi HSS-ov disident mogla bi biti Marijana Petir, koja je posljednjih tjedana u otvorenom sukobu sa stranačkim čelnikom Josipom Friščićem, koji joj je otvoreno zaprijetio izgonom iz stranke.

Marijana Petir na temelju svojih stavova i vrijednosti koje zastupa teško može funkcionirati unutar kolaicije lijevog centra, ali bi u slučaju izbacivanja iz HSS-a vjerojatno bila sklona podržati pad Vlade. Dogodi li se to, HSS će biti sveden na četiri zastupnika u Saboru, a to će ozbiljno ugroziti stabilnost vladajuće koalicije. HDZ, HSS i HSLS zajedno bi tada imali 72 zastupnika u Saboru, a ni uz potporu lojalnih manjinskih zastupnika Denesa Šoje, Nazifa Memedija i neovisnog Zlatka Horvata nemaju dovoljno za većinu. Budući da je zasad izvjesno kako zbog slučaja Glavaš neće moći osigurati potporu trojice zastupnika HDSSB-a, vladajuća koalicija, ako želi zadržati vlast, mora osigurati potporu jednog zastupnika HSP-a i Silvana Hrelje iz Hrvatske stranke umirovljenika. Čak i kad bi to uspjeli, imali bi minimalnu većinu od 77 zastupnika, a Vladi bi, zbog proceduralnih problema, bilo vrlo teško vladati na taj način. Za izglasavanje svakog Vladina zakona svi lojalni zastupnici morali bi biti prisutni u sabornici, a dosad se pokazalo kako je to vrlo teško postići. S druge strane, vrlo je upitno hoće li Vlada to uopće biti kadra učiniti. Jer premijerki Jadranki Kosor trebat će puno umijeća da provede neophodne rezove u javnoj potrošnji, uz smanjivanje plaća, mirovina i subvencija, a s druge strane zadrži podršku koalicijskih partnera. Tako je Silvano Hrelja već izjavio da Vlada ne može računati na njegovu podršku bude li smanjivala mirovine, dok se može očekivati jak HSS-ov pritisak u vezi s poljoprivrednim subvencijama. Dapače, šef HSS-a Josip Friščić inzistirao je da Vlada poveća PDV, nadajući se da će tako moći osigurati dovoljno novca za isplatu visokih subvencija.

Vlada je na kraju od te inicijative odustala, ali očito je da će idućih mjeseci imati velikih problema kako da smanji potrošnju. Naime, ako Jadranka Kosor želi osigurati povjerenje stranih kreditora i političara, mora, ne birajući sredstva, dovesti javne financije u red. Takve nedvosmislene poruke premijerka je dobila iz inozemstva neposredno nakon što je naslijedila Sanadera. Stoga je jasno da će predstojeći rebalans državnog proračuna biti promatran kao test sposobnosti nove premijerke. Od nje se očekuju odlučni koraci, koje je već i najavila, no oni će gotovo sigurno izazvati jak otpor pojedinih društvenih skupina u Hrvatskoj. Tako su sindikati već najavili masovne demonstracije zbog namjere Vlade da smanji plaće javnim i državnim zaposlenicima za daljnjih 6 posto. Isto su najavili i predstavnici braniteljskih udruga, nezadovoljni najavama o smanjivanju njihovih mirovina i ukidanjem beneficija kao što su besplatni školski udžbenici. Štrajk već priprema dio sindikata zaposlenih u brodogradilištima, nezadovoljan modelom privatizacije svojih poduzeća, a poljoprivrednici najavljuju novi dolazak traktorima u Zagreb ako im država ne osigura otkupne cijene kakve žele, iako je već sad očito da za njih nema novca. Prosvjede najavljuju i studenti, tražeći ukidanje školarina, a poduzetnici su već najavili da će Vlada izgubiti njihovu podršku ako uvede bilo kakav novi porez koji bi opteretio njihovo poslovanje.

U takvoj situaciji jasno je da će popularnost Vlade sljedećih mjeseci znatno pasti, te da će se pogoršati odnosi i unutar vladajuće koalicije. Ipak, iako će biti suočena s brojnim kritikama i prosvjedima, ustraje li na odlučnoj provedbi reformi i proračunskih rezova, vlada Jadranke Kosor nesumnjivo će dobiti značajan politički kredibilitet, čak i izvan granica Hrvatske. Zbog toga se može zaključiti kako bi Vlada, uspije li preživjeti nepopularne rezove, mogla ponovno ojačati. Toga su svjesni u oporbi i zato je razumljiv njihov plan za rušenje Vlade dok je ona prisiljena vući nepopularne poteze. Dapače, takav scenarij danas je vrlo realan, no ovisit će prvenstveno o sposobnosti oporbenih čelnika da na svoju stranu privuku manjinske zastupnike koji su dosad bili lojalni Vladi. Uspiju li u tome, Hrvatska bi već za nekoliko mjeseci mogla biti na pragu prijevremenih izbora.

Vezane vijesti

'Neću dati ostavku'

'Neću dati ostavku'

Neću dati ostavku na mjesto potpredsjednice Hrvatskog sabora, kao što je to učinio Vladimir Šeks, poručila je Jadranka Kosor nakon jutrošnje sjednice… Više

Komentari

Ovaj članak nema komentara.

Nije moguće komentirati članke starije od tri mjeseca.

Najnovije

Izbor urednika