Objavljeno u Nacionalu br. 715, 2009-07-28

Autor: Davor Pašalić

Približavanje Beograda i Bruxellesa

EU u Srbiji igra na Tomu Grobara

NAJAVU UKIDANJA VIZA za EU građanima Srbije treba gledati u kontekstu sukoba europskih diplomata, koji žele Srbiju u Europi, i europskih policajaca, koji se boje Kosova

SUSRET NA VRHU Srbijanski šef diplomacije
Vuk Jeremić s Javierom
SolanomSUSRET NA VRHU Srbijanski šef diplomacije Vuk Jeremić s Javierom SolanomStanovnici Srbije će, bude li sve teklo po planu, od 1. siječnja, nakon gotovo dva desetljeća, ponovno moći putovati Europom bez viza, punih devet godina nakon što je srušen režim Slobodana Miloševića. Moći će putovati u države potpisnice Schengenskog sporazuma - sve članice Europske unije osim Britanije i Irske, kao i u Švicarsku, Norvešku i na Island.

Kad je 5. listopada 2000. Milošević svrgnut, malo je tko u Srbiji mogao pomisliti da će za okončanje izolacije od ostatka Europe biti potrebno gotovo cijelo desetljeće. Javnost je očekivala brzo približavanje Uniji i, kao prvi potez, hitno ukidanje viza. To se nije dogodilo - jedina zemlja koja je Srbiji ukinula vize je Hrvatska. A kad su Rumunjska i Bugarska ušle u EU, u Srbiji je to shvaćeno kao uvreda. Zato nedavna odluka Europske komisije da članicama EU preporuči ukidanje viza za državljane Srbije, Crne Gore i Makedonije nije u srpskoj javnosti dočekana s euforijom. Prevladava stav da je odluka došla s nekoliko godina zakašnjenja i da je praktično beznačajna za običnog čovjeka, koji u uvjetima permanentne ekonomske krize u Srbiji nema financijske mogućnosti za putovanja preko granice. Sudionici televizijskih anketa na ulicama uglavnom izražavaju želju da ponovno, nakon toliko godina, "otputuju u Italiju", što vjerojatno podrazumijeva gotovo zaboravljeni shopping u Trstu.


Srbija do kraja godine treba ispuniti još neke uvjete kako bi je oslobodili viza. Radi se o djelotvornijoj kontroli granica, primjeni zakonskih okvira za borbu protiv organiziranog kriminala i korupcije, strožoj kontroli izdavanja novih biometrijskih putovnica osobama s Kosova, koje Srbija smatra svojim državljanima.
Upravo te srbijanske putovnice za stanovnike Kosova bile su ozbiljan problem za EU. Neovisnost Kosova prihvaćena je od većine članica EU, osim od Španjolske, Grčke, Slovačke, Rumunjske i Cipra. Beograd inzistira da je Kosovo i dalje sastavni dio Srbije i nove putovnice izdaje i stanovnicima svoje nekadašnje pokrajine, što se ne sviđa članicama EU, posebno ministrima policije.BORIS TADIĆ predsjednik SrbijeBORIS TADIĆ predsjednik Srbije

Šef švedske diplomacije Carl Bildt izjavio je da su, što se tiče ukidanja viza Srbiji, postojale velike razlike u stavovima europskog povjerenika za proširenje Ollija Rehna i potpredsjednika Europske komisije Jacquesa Barrota, zaduženog za pravosuđe i unutarnje poslove. Bildt je ocijenio da se u odnosima Rehna i Barrota odslikava "građanski rat između ministara vanjskih i unutarnjih poslova unutar EU", jer šefovi diplomacija na liberalizaciju viznog režima sa Srbijom gledaju "više politički", dok su ministri policije "koncentrirani na tehnička pitanja i vrlo su rigorozni pri njihovu ispunjavanju, jer su odgovorni za kontrolu granica". Rezultat je odluka da će stanovnicima Kosova i dalje biti potrebne vize. To je u Bruxellesu obrazloženo razlozima sigurnosti, ali i odredbama Rezolucije broj 1244 Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda iz 1999. godine, usvojene nakon završetka zračnih udara NATO-a na Srbiju, kojom se ne određuje konačni status Kosova. Pritom EU nema ništa protiv toga da Srbija i dalje ljudima s Kosova izdaje nove putovnice. Biometrijske putovnice će, međutim, zainteresirani stanovnici Kosova dobivati u Beogradu, s tim da će njihove putne isprave biti vidljivo obilježene, pa bez viza neće moći ulaziti na teritorij Unije. To je potaknulo dio srbijanske opozicije da optuži vladu kako je prihvatila podjelu Srbije i priznala neovisnost Kosova, unatoč zaklinjanjima da Beograd to nikada neće učiniti. Tvrdi se da su kosovski Srbi "ostavljeni u getu", što Beograd ne bi smio prihvatiti, nego bi morao inzistirati na njihovoj ravnopravnosti s ostalim državljanima Srbije.

Predsjednik Srbije Boris Tadić i njegova Demokratska stranka prošle su izbore dobili tvrdeći da bi trijumf Srpske radikalne stranke (SRS), čijem se lideru Vojislavu Šešelju sudi za ratne zločine u Haagu, značio kraj puta Srbije prema EU. Demokratska stranka osvojila je najviše glasova, ali nedovoljno za samostalno formiranje vlade, pa je ušla u koaliciju sa Socijalističkom partijom Srbije, koju predvodi bivši bliski Miloševićev suradnik Ivica Dačić, i Jedinstvenom Srbijom, čiji je lider Dragan Marković Palma, nekadašnji suborac ratnog zločinca Željka Ražnatovića Arkana. I Dačić i Marković su, neposredno uoči ulaska u koaliciju s Demokratskom strankom, postali zagovornici europske ideje. Dačić je dobio funkciju potpredsjednika vlade i ministra unutarnjih poslova i postao čest gost u sjedištu EU u Bruxellesu, gde je boravio češće nego potpredsjednik vlade zadužen za eeropske integracije Božidar Đelić. Jedno od tumačenja potiskivanja Đelića u drugi plan jest činjenica da je bio član vlade ubijenog premijera Zorana Đinđića, zbog čega nije popularan u aktualnom vrhu Demokratske strane, izabranom po Tadićevoj želji. Tako je u sjedištu EU u Bruxellesu prilikom priopćavanja preporuke o ukidanju viza bio Dačić, ali je većina uvjeta koje Srbija treba ispuniti vezana baš za njegovo ministarstvo unutarnjih poslova.

DRAGAN MARKOVIĆ PALMA Od Arkanova suborca do zagovornika europske idejeDRAGAN MARKOVIĆ PALMA Od Arkanova suborca do zagovornika europske idejeUnatoč tvrdnjama iz predizborne kampanje da samo Demokratska stranka može Srbiju približiti EU, Tadić i u Bruxellesu poprilično nepopularni ministar vanjskih poslova Vuk Jeremić su, umjesto europskim integracijama, dojam je, veću pažnju posvetili jačanju odnosa s Rusijom i borbi da se spriječe nova priznavanja neovisnosti Kosova.

Tu neovisnost priznalo je više od 60 država, a Srbija se, u pokušaju da taj broj ostane relativno skroman, uz podršku Moskve, posebno angažirala među nesvrstanim zemljama. Iz Bruxellesa, međutim, poručuju da im ne smetaju bliski odnosi Srbije i Rusije, jer se radi o "tradicionalnom prijateljstvu". Osnovni problem Srbije ostaje vrlo nepovoljna privredna situacija, na koju se nadovezala svjetska ekonomska kriza, što je, po svemu sudeći, utjecalo na Tadića da, ipak, intenzivira odnose s EU, ali i s Washingtonom, jer bi s te strane mogla stići značajna financijska potpora. Očekuje se da će se ekonomski i socijalni problemi radikalizirati tijekom jeseni i da će to opozicija pokušati iskoristiti i potkopati aktualnu vlast. Na srbijanskoj političkoj sceni pojavio se novi igrač - Srpska napredna stranka (SNP), koju je osnovao Tomislav Nikolić, nakon što je, zbog sukoba sa Šešeljem, napustio Srpsku radikalnu stranku (SRS), u kojoj je bio zamjenik predsjednika. Ispitivanja javnog mnijenja pokazuju da je SNP u ovom trenutku, nakon samo nekoliko mjeseci postojanja, popularnija od Demokratske stranke. Na prethodnim izborima je "proeuropska opcija" prikazivala Nikolića kao žestokog protivnika EU. Nikolić je u međuvremenu ublažio svoju nacionalističku retoriku i počeo govoriti o europskim perspektivama Srbije. Nedavno je SNP dobio najviše glasova na izvanrednim lokalnim izborima u dvjema beogradskim općinama. Rezultat je Nikolićev posjet Olliju Rehnu u Bruxellesu, gdje je domaćine obavijestio da u Srbiji postoji gotovo opći konsenzus da zemlja treba biti dio EU, da je Beograd mnogo učinio na putu eurointegracija i da zato vize treba ukinuti. Dojam je da EU zaista želi privući Srbiju, zbog čega u Bruxellesu razmišljaju i o mogućnosti da Nikolić postane najjači politički igrač u Beogradu. Ozbiljan problem Srbije je Nizozemska koja, opterećena neuspjelim sudjelovanjem svojih vojnika u zaštiti Srebrenice od vojske bosanskih Srba 1995., inzistira da Beograd, kao dokaz potpune suradnje s Haaškim sudom, izruči ICTY-ju preostalu dvojicu bjegunaca - Ratka Mladića i Gorana Hadžića. To je uvjet da stupi na snagu Privremeni sporazum EU sa Srbijom, a zatim i Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju, što bi otvorilo put prema zahtjevu Beograda da dobije status kandidata za članstvo.

Carl Bildt, čija zemlja predsjeda Uniji do kraja godine, izrazio je nadu da bi ti sporazumi mogli uskoro biti deblokirani potvrdom potpune suradnje Srbije s Tribunalom. Visoki predstavnik EU za vanjsku politiku i sigurnost Javier Solana prilikom nedavnog posjeta Beogradu naglasio je da je potpuna suradnja s Haaškim sudom jedini uvjet, koji ne ovisi o Nizozemskoj, nego o ocjeni glavnog tužitelja ICTY-ja, kao i da nitko ne smatra da Srbija može postati članica Unije tek nakon što prizna neovisnost Kosova i priključi se NATO-u. To je potkrijepio riječima da Austrija i Švedska nisu u sastavu NATO-a, ali im to ne smeta da budu članice EU. Solana nije mogao potvrditi očekivanja Beograda da liberalizacijom viznog režima počinje "ubrzani proces" integracije Srbije u EU, ali postoje ocjene da bi tom ubrzanju pridonio izvjestan oblik suradnje Beograda s Prištinom.Ivica Dačić  šef nekadašnje Miloševićeve stranke, danas je vodeći
političar na putu Srbije
u Europsku unijuIvica Dačić šef nekadašnje Miloševićeve stranke, danas je vodeći političar na putu Srbije u Europsku uniju

U Beogradu se mogu čuti ocjene da odluka kojom je preporučeno ukidanje viza Srbiji, Crnoj Gori i Makedoniji, ali ne i Kosovu, Bosni i Hercegovini i Albaniji, ukazuje na svu kompleksnost situacije u regiji. "Na Balkanu ne postoji samo Kosovo, nego još neka područja koja bi u ovom trenutku bila daleko od EU, ali bi postala još veći problem kad bi neki njihovi susjedi ušli u Uniju, a oni ostali još izoliraniji. Na primjer, teško je govoriti da je Bosna i Hercegovina blizu ulaska u EU, ali s približavanjem Hrvatske i Srbije postavlja se i pitanje BiH. Stoga se sada pojavljuju druge ideje, da bi možda trebalo razmisliti o paket aranžmanu za Balkan", izjavio je profesor Fakulteta političkih znanosti u Beogradu Predrag Simić, donedavni srbijanski ambasador u Parizu. Stanovnici Srbije, Crne Gore i Makedonije na mogućnost slobodnog putovanja u zemlje EU vjerojatno će morati čekati do Nove godine. Do tada se s preporukom Europske komisije trebaju složiti Europski parlament i sve članice EU. Iskustvo govori da je pet i pol mjeseci, unatoč optimizmu Bruxellesa, Beograda, Podgorice i Skopja, predugo razdoblje da bi se pouzdano moglo računati da će do 1. siječnja vize zaista biti ukinute.

Koalicija za Europu

■ Predsjednik Srbije Boris Tadić i njegova Demokratska stranka prošle su izbore dobili tvrdeći da bi trijumf Srpske radikalne stranke (SRS), čijem se lideru Vojislavu Šešelju sudi za ratne zločine u Haagu, značio kraj puta Srbije prema EU. Demokratska stranka ušla je u koaliciju sa Socijalističkom partijom Srbije, koju predvodi bivši bliski Miloševićev suradnik Ivica Dačić, i Jedinstvenom Srbijom, čiji je lider Dragan Marković Palma, nekadašnji suborac ratnog zločinca Željka Ražnatovića Arkana.

Vezane vijesti

Kosovo: U sukobu na prijelazu Merdare više od 40 ozlijeđenih

Kosovo: U sukobu na prijelazu Merdare više od 40 ozlijeđenih

Više od 40 ljudi, među kojima više od 20 pripadnika kosovske policije, ozlijeđeno je u četvrtak ujutru u sukobu skupine srbijanskih građana i… Više

Komentari

Ovaj članak nema komentara.

Nije moguće komentirati članke starije od tri mjeseca.

Najnovije

Izbor urednika