Objavljeno u Nacionalu br. 715, 2009-07-28

Autor: Marko Biočina

Kritika ekonomske strategije

'Vladin rebalans produbit će krizu'

Ekonomski stručnjak Damir Novotny oštro kritizira Vladin prijedlog rebalansa državnog proračuna i antirecesijskih mjera te upozorava kakva bi trebala biti njena ekonomska strategija

VODEĆI EKONOMIST Novotny je danas
partner u konzultantskoj tvrtki T & MC Group, a nekoć je bio član savjeta
HNB-a i član predsjedništva HSS-aVODEĆI EKONOMIST Novotny je danas partner u konzultantskoj tvrtki T & MC Group, a nekoć je bio član savjeta HNB-a i član predsjedništva HSS-aRijetki su ekonomski stručnjaci pozitivnim ocijenili prijedlog rebalansa državnog proračuna i antirecesijskih mjera koje je prošlog tjedna donijela hrvatska vlada. Ekonomisti Vladi uglavnom zamjeraju nedostatak odlučnosti i hrabrosti da provede potrebne duboke rezove, kako bi javna potrošnja bile svedena u realne okvire. Jedan od najvećih kritičara ekonomske strategije Vlade tijekom proteklih mjeseci bio je ekonomski stručnjak i konzultant Damir Novotny. Novotny je danas partner u konzultantskoj tvrtki T & MC Group, no nekoć je kao član Savjeta Hrvatske narodne banke aktivno sudjelovao u stvaranju hrvatske monetarne politike, a kao član predsjedništva Hrvatske seljačke stranke bio glavni autor Makroekonomskog programa te stranke. Također, tijekom karijere stekao je dugogodišnje radno iskustvo na upravljačkim pozicijama više istaknutih hrvatskih i stranih kompanija i banaka, pa je danas jedan od rijetkih ljudi u Hrvatskoj koji uz iskustvo rada u gospodarstvu posjeduje i iskustvo rada u centralnoj banci, odgovornoj za monetarnu politiku, te iskustvo sudjelovanja u političkoj vlasti, odgovornoj za stvaranje fiskalne politike jedne države. Upravo tvorcima fiskalne politike, Vladi, Novotny danas zamjera nedostatak vizije i strategije, a njihovo ponašanje opisuje kao improvizaciju koja bi u konačnici mogla rezultirati dugogodišnjom stagnacijom domaćega gospodarstva, kao u Grčkoj između 1981. i 1990. godine.




NACIONAL: Kako ocjenjujete Vladine antirecesijske mjere i hoće li one dovesti do gospodarskog oporavka države?

- Te mjere uopće nisu antirecesijske, nego bi vrlo vjerojatno u konačnici mogle postati prorecesijske. U stvaranju ekonomske politike uvijek postoje dvije mogućnosti, poticati ponudu ili poticati potražnju. Danas vidimo kako dominantan dio razvijenih država Europe i svijeta djeluje na poticanju potražnje. Mi to na žalost ne možemo, imamo iznimno loš odnos uvoza i izvoza, tako da bi svaka mjera poticanja opće potražnje na kraju dovela do još većeg vanjskotrgovinskog deficita. S druge strane, svako smanjivanje potražnje - a povećanje poreza to jest jer smanjuje kupovnu moć građana - rezultirat će daljnjim padom BDP-a i tako dodatno povećati obujam krize. Dakle, recept za izlazak Hrvatske iz recesije mnogo je kompliciraniji od ovoga što nam Vlada nudi. Dosad je voditi hrvatske ekonomske politike bilo lako. Država je novac prikupljala iz tri izvora, poreza, zaduživanja i prodaje imovine, a onda ga trošila uglavnom na velike infrastrukturne i građevinske projekte i tako stvarala gospodarski rast. Nažalost, tako dalje ne možemo, a Vlada zasad nije pokazala da ima bilo kakvih novih i kreativnih ideja oko modusa gospodarskog oporavka. PREDSJEDNIK MMF-a Dominique Strauss-Kahn s
francuskim predsjednikom Nicolasom Sarkozyjem;
Hrvatska bi trebala tražiti pomoć od MMF-a, kaže NovotnyPREDSJEDNIK MMF-a Dominique Strauss-Kahn s francuskim predsjednikom Nicolasom Sarkozyjem; Hrvatska bi trebala tražiti pomoć od MMF-a, kaže Novotny

NACIONAL: Što je Vlada trebala učiniti?

- Treba povećati domaću potražnju, ali tako da se ne povećava i vanjskotrgovinski deficit. To je vrlo kompleksna strategija, ali svodi se na to da moramo istovremeno poticati domaću potražnju za robe i usluge koje sami proizvodimo, a hladiti potražnju za onime čega nemamo. Dakle, mi bismo trebali poticati što veću potrošnju prehrambenih proizvoda, ali i komunalnih i lokalnih usluga jer u njima još uvijek držimo monopol. S druge strane, trebamo pokušati smanjiti svu onu potražnju koja se podmiruje iz uvoza, od automobila, preko razne tehničke robe, ljetovanja i zimovanja u inozemstvu, pa čak do nafte. Konkretno, to znači i manju stopu PDV-a za prehranu, a veće poreze na znatan broj proizvoda koji dominantno dolaze iz uvoza.
NACIONAL: Znači vi biste uveli novi porez na automobile?

- Njemačka vlada je uvela poseban porez na skuplje automobile koji se plaća jednom godišnje, a iznosi 1500 eura. Ako to može uvesti Njemačka koja je europski lider u autoindustriji, ne vidim zašto ne bi Hrvatska koja ih u potpunosti uvozi. Mi smo lani uvezli 70 tisuća automobila, ukupno u Hrvatskoj ima registrirano oko 1,2 milijuna motornih vozila. Dakle, novi poprez u tom segmentu imao bi dva efekta, financijsku korist i utjecaj na smanjenje uvoza. Porezna politika mora biti u funkciji rasta, a ne da ga koči. Jasno je da kratkoročno država mora štedjeti jer je to jedini način da se pokrije veliki proračunski deficit, ali već sad bi Vlada trebala raditi na konjunkturnom programu, paketu mjera koje bi trebale rezultirati gospodarskim rastom u 2010. i 2011. godini. Nažalost, Vlada to ne radi, njihove mjere zasad izgledaju kao čista improvizacija.
najveća pogreška u ekonomskom planu vlade

NACIONAL: Ministar financija Ivan Šuker tvrdi kako se proračunski deficit ne može pokriti bez smanjenja plaća i mirovina. Je li to točno?

- To je apsolutno netočno. Činjenica je da postoji cijeli niz troškova koji se mogu smanjiti. Prvo su materijalni troškovi države, gdje se može uštedjeti barem milijardu kuna. Samo to se ne može napraviti tako da se ministarstvima pusti da sama odlučuju o uštedama, nego je trebalo povući odlučnu mjeru i svima linearno smanjiti troškove za 10 posto. Drugo su javne investicije, koje Vlada mora odmah zaustaviti, bez obzira na to radi li se o investicijama lokalne samouprave. Treći sektor u kojem se uštede mogu ostvariti su socijalni transferi, odnosno povlaštene mirovine, razna socijalna prava i slične povlastice koje su pojedinim društvenim skupinama odobrene. Četvrti segment javne potrošnje, koji je u financijskom smislu značajan, ali potpuno neefikasan, jesu subvencije i državne potpore koje treba u potpunosti redefinirati. Milijarde kuna subvencija isplatili smo poljoprivredi, željeznici i brodogradilištima, a nijedan od tih sektora nije u tom razdoblju pokazao nikakav napredak. To je luksuz koji si Hrvatska više ne može priuštiti, a najgore je to što postoji čitav niz takvih primjera. Uzmite samo primjer Croatia Airlinesa. Došlo je vrijeme da se zapitamo treba li nama uistinu nacionalna aviokompanija. To je luksuz koji si danas rijetki mogu priuštiti, sve kompanije u regiji su u gubicima, JAT, Adria Airways, Austrian Airlines bi vjerojatno propao da ga nije pristala preuzeti Lufthansa. Mala zemlja si tako skupu igračku teško može priuštiti.UKIDANJE SUBVENCIJA Ministar financija Ivan Šuker trebao bi ukinuti subvencije
poljoprivredi, željeznici i brodogradilištimaUKIDANJE SUBVENCIJA Ministar financija Ivan Šuker trebao bi ukinuti subvencije poljoprivredi, željeznici i brodogradilištima

NACIONAL: Ipak, rijetko koja država si može priuštiti i financiranje tako velikog broja umirovljenika i ostalog radno neaktivnog stanovništva.

- To je načelno točno, ali rezanje mirovina možda je i najveća pogreška u ekonomskom planu Vlade. Umirovljenici su specifična društvena grupa, jako su važni u održanju potražnje za domaćim proizvodima. Prvi razlog je taj što su zbog svoje dobi i navika tradicionalno naklonjeniji domaćim proizvođačima, drugi što su im u prosjeku primanja ionako toliko mala da gotovo u potpunosti završavaju u potrošnji, a treći što su vrlo disciplinirani platiše. Zbog toga bi zadiranje u iznos mirovina u konačnici moglo rezultirati dodatnim padom potražnje za domaćim robama i uslugama te porastom nelikvidnosti u državi. To su Slovenci već odavno shvatili, pa su sanirali i dokapitalizirali svoje mirovinske fondove, svjesni da će se taj novac u konačnici preliti u domaće gospodarstvo.

NACIONAL: Što je s viškom zaposlenih u javnom sektoru? Treba li Vlada krenuti u masovna otpuštanja?

- Dugoročno svakako treba smanjiti broj zaposlenih u javnom sektoru, ali ne u ovom trenutku. Mi sada nemamo dovoljno razvijene industrijske kapacitete koji bi mogli apsorbirati taj višak radne snage, tako da bi otkazi u javnom sektoru u Hrvatskoj praktički značili i smanjenje ionako premalog broja radno aktivnih građana. Višak ljudi svakako postoji i treba ga riješiti, no država se mora pobrinuti da ti ljudi uspješno nastave raditi u realnom sektoru. To u ovom trenutku nismo sposobni učiniti, tako da ne treba žuriti u tu reformu.

NACIONAL: Spomenuli ste poljoprivrednu proizvodnju kao stratešku granu domaćega gospodarstva, ali i potpuno neefikasan i skup sustav poticaja.

- Poljoprivredna proizvodnja kakvu mi danas imamo je dugoročno neodrživa. Prevladavaju žitarice i ratarstvo, a u tom segmentu Hrvatska nema apsolutno nikakve komparativne prednosti pred konkurencijom. I Mađarska i Srbija raspolažu većim površinama, imaju jeftiniju radnu snagu te proizvode jeftiniju pšenicu. To je dugoročno neodrživo i mislim da je konačno došlo vrijeme da okrenemo ploču. Netko jednostavno i jasno treba reći: "Gospodo seljaci, ono što vi proizvodite nikome ne treba." Pšenice i mlijeka danas u svijetu ima previše, mi se moramo okrenuti onome što nam treba i u čemu možemo konkurirati. To su voće i povrće koje uvozimo u ogromnim količinama, te prerađivačka industrija, koje gotovo da i nemamao. Nažalost, Vlada to nije napravila.
vlada i hnb protiv pomoći mmf-a

NACIONAL: U medijima se često ističe loš odnos Vlade i guvernera Hrvatske narodne banke Željka Rohatinskog. Treba li HNB biti aktivniji u traženju izlaska iz trenutačne situacije?

- Hrvatska narodna banka bi se morala mnogo više angažirati u pronalasku izlaska iz ovako loše situacije. Meni je jasno da guverner Rohatinski ima problem jer u Vladi nema pravog sugovornika s kojim može ozbiljno razgovarati, ali bi svejedno trebao biti angažiraniji, pogotovo zato što trenutačno uživa veliko povjerenje javnosti. Hrvatska narodna banka ima jak tim stručnjaka, ljude koji su sposobni napraviti ozbiljne ekonomske analize i raspolažu svim potrebnim podacima kako bi stekli pravu sliku stanja u kojem se nalazi domaća ekonomija. Te resurse HNB bi definitivno trebao koristiti kako bi savjetovao Vladu o najboljem mogućem modusu ekonomskog oporavka. Dosad to nismo vidjeli, HNB vrlo precizno dijagnosticira probleme, ali to je sve. To je isto kao da dođete k liječniku, platite vrlo skupu i sofisticiranu pretragu cijelog tijela, a nakon nje vam liječnik konstatira kako imate jedan sjajni mali tumor i na tome završi razgovor. Dakle, samo dijagnosticira stanje, a da ne kaže kako bi se taj tumor mogao izliječiti. To nije dobar pristup, u razvijenim državama poput SAD-a, Velike Britanije i Njemačke središnje banke mnogo intenzivnije surađuju s tvorcima fiskalne politike i ta suradnja daje dobre rezultate.POVEĆANJEm POTRAŽNJE Premijerka Jadranka
Kosor trebala bi raditi
na povećanju domaće
potražnjePOVEĆANJEm POTRAŽNJE Premijerka Jadranka Kosor trebala bi raditi na povećanju domaće potražnje

NACIONAL: Gotovo jedina stvar u kojoj se Vlada i HNB slažu je protivljenje traženju pomoći od Međunarodnog monetarnog fonda. U medijima se spekulira kako strahuju da bi MMF od Hrvatske tražio deprecijaciju domaće valute. Vi ste imali priliku pregovarati s MMF-om, kako gledate na njihov mogući angažman u Hrvatskoj?

- Ja sam uvjeren kako deprecijacija domaće valute ne bi bila ultimativni zahtjev MMF-a. MMF je vrlo racionalna organizacija, a deprecijacija kune ne bi bila vrlo racionalan potez. Takve se mjere vuku kako bi se domaći proizvod učinio konkurentnijim na stranim tržištima, no kod nas je to nemoguće, jer jednostavno nemamo dovoljno proizvoda koji bi uopće mogli postati konkurentniji. S druge strane, jako smo ovisni o uvozu, samo hrane godišnje uvozimo u iznosu od 2 milijarde dolara, pa nije teško izračunati kako bi pad tečaja domaće valute izazvao golemi rast cijena. Od takve devalvacije mi koristi ne bi imali, pa je prilično sigurno da to MMF ne bi tražio. Oni bi tražili da Hrvatska smanji uvoz i uravnoteži javnu potrošnju s prihodima. Kako to učiniti Fond prepušta Vladi i središnjoj banci, a tek nakon što bi hrvatske institucije iznijele svoje prijedloge, uslijedili bi pregovori na kojima bi se tražio najbolji modus. Tako funkcionira komunikacija s Fondom, a tvrdnje kako bi oni izričito tražili smanjivanje plaća i mirovina su ili izraz potpunog nerazumijevanja načina na koji MMF funkcionira ili namjerni pokušaji da se zavara javnost.

Mjere koje bi vlada trebala provoditi

Damir Novotny smatra da bi Vlada trebala povećati domaću potražnju, ali tako da se ne povećava i vanjskotrgovinski deficit, uvesti novi porez na automobile, smanjiti materijalne troškove države, gdje se može uštedjeti gotovo milijardu kuna. Zatim, smatra partner u konzultantskoj tvrtki T & MC Group, Vlada bi trebala zaustaviti javne investicije, ukinuti socijalne transfere, povlaštene mirovine, socijalna prava i ostale povlastice, te ukinuti subvencije i državne potpore, primjerice, poljoprivredi, željeznici i brodogradilištima, jer smatra da nijedan od tih sektora unatoč njima nije napredovao.

Vezane vijesti

Provedbom Čačićevog plana javni dug će porasti na 70 posto BDP-a

Provedbom Čačićevog plana javni dug će porasti na 70 posto BDP-a

Investicijski plan prvog potpredsjednika i ministra gospodarstva Vlade, Radimira Čačića, opasan je za kreditni rejting Hrvatske jer će njegovom… Više

Komentari

Ovaj članak nema komentara.

Nije moguće komentirati članke starije od tri mjeseca.

Najnovije

Izbor urednika