Objavljeno u Nacionalu br. 715, 2009-07-28

Autor: Marko Biočina

Antiklimaktičan rebalans

Pomoć MMF-a postaje neizbježna

Svojim prijedlogom rebalansa proračuna, vlada premijerke Jadranke Kosor pokazala je da nema političke snage za drastične poteze nužne za spas države

VLADA BEZ AUTORITETA Premijerka Jadranka Kosor i njena vlada ipak nisu imale
hrabrosti provesti nepopularne mjere i pokrenuti oporavak
ekonomijeVLADA BEZ AUTORITETA Premijerka Jadranka Kosor i njena vlada ipak nisu imale hrabrosti provesti nepopularne mjere i pokrenuti oporavak ekonomijeZbog svoje nesposobnosti da provede nepopularne mjere i smanji ogromnu javnu potrošnju, hrvatska vlada ni trećim rebalansom državnog proračuna neće uspjeti pokrenuti oporavak hrvatske ekonomije. Dapače, ako se realiziraju predviđanja uglednih domaćih i stranih ekonomista s kojima je Nacional razgovarao, Vladine mjere mogle bi u konačnici prouzročiti suprotan efekt od željenog i samo pojačati recesiju domaćega gospodarstva.
Takav scenarij posljedica je činjenice da Vlada na čelu s premijerkom Jadrankom Kosor u ovom trenutku nema dovoljno političke snage da bi pokrenula bilo kakvo smanjenje socijalnih davanja i povlastica koje uživaju pojedine socijalne skupine u Hrvatskoj.


Bez takvih poteza Vlada jednostavno nije ni mogla smanjiti javnu potrošnju, pa nije imala izbora nego potreban novac namaknuti povećanjem poreza koji će opteretiti gotovo cjelokupno stanovništvo Hrvatske. Ipak, povećanje poreznog opterećenja izazvat će pad kupovne moći građana, a samim time i pad domaće potrošnje koji bi mogao dodatno produbiti gospodarsku krizu.

Vladimir Gligorov, analitičar Bečkog instituta za financije, smatra kako su mjere koje je Vlada donijela dokaz nedostatka političkog autoriteta: "Hrvatska vlada očito je imala izbor da potreban novac namakne kroz smanjenje javne ili smanjenje osobne potrošnje. Prva opcija dugoročno je bolja, ali podrazumijeva nepopularne mjere za koje u ovom trenutku očito nije bilo dovoljno političke snage. Uvođenje novih poreza vjerojatno je mjera koja bi Vladi trebala omogućiti da preživi do kraja godina, a da onda u poračunu od sljedeće godine krene s oštrijim rezanjima javne potrošnje. Ipak, ove mjere izazvat će dodatno jačanje recesije, pa je pitanje hoće li Vlada uopće dočekati izradu proračuna za 2010. godinu." Potvrda istinitosti tvrdnji o nedostatku političkog autoriteta Vlade Jadranke Kosor vidljiva je i u samoj strukturi rebalansa. IAKO JE VLADA
najavljivala kako će treći rebalans iznositi minimalno 7 milijardi
kuna, on na kraju iznosi manje od dvije milijarde kuna;
ministar financija Ivan ŠukerIAKO JE VLADA najavljivala kako će treći rebalans iznositi minimalno 7 milijardi kuna, on na kraju iznosi manje od dvije milijarde kuna; ministar financija Ivan Šuker
Iako je premijerka u više navrata najavljivala kako će treći reblans biti radikalan i kako će iznositi minimalno 7 milijardi kuna, on iznosi manje od dvije milijarde kuna. Najveći dio tog iznosa, 1,3 milijarde kuna, Vlada će prikupiti kroz uvođenje kriznog poreza na primanja građana, kao i povećanjem PDV-a za 1 posto. S druge strane, proračunske rashode država je smanjila za samo 170 milijuna kuna. Iz tog podatka vidljivo je kako su se sve najave o značajnim rezovima potrošnje izjalovile i kako Vlada u ovom trenutku ne uživa apsolutno nikakav kredibilitet što se tiče provođenja potrebnih reformi.

Od Jadranke Kosor se očekivalo da rezanje troškova provede u pet ključnih sektora. Prvi su bile nepotrebne javne investicije, poput pelješkog mosta, drugi milijunske dotacije državnog novca hrvatskim državljanima koji žive u inozemstvu, treći financiranje rada Katoličke crkve, četvrti troškovi vezani za braniteljska prava, a posljednji, golemi, ali potpuno neefikasan sustav subvencioniranja poljoprivrednika i velikih državnih tvrtki. Ipak od tih ciljeva Vlada Jadranke Kosor nije postigla gotovo ništa.
Nakon dugog oklijevanja Vlada je stopirala gradnju pelješkog mosta, a Crkva se samoinicijativno odrekla 50 milijuna kuna. Za više od toga Vlada nije imala snage. Jadranka Kosor održala je sastanke s predstavnicima braniteljskih udruga, koji su navodno pristali na određena smanjenja svojih prava, ali na kraju do toga nije došlo, njihova primanja oporezovana su kao i primanja svih ostalih građana. Dotacije za dijasporu nisu smanjene, kao ni subvencije državnim poduzećima. Vlada je isprva planirala smanjiti plaće zaposlenima u javnim službama, ali vrlo brzo nakon sastanka sa sindikatima od te su namjere odustali, strahujući od prosvjeda.

U LISTOPADU 2007. bivši premijer Sanader otvorio je
radove na pelješkom mostu, no Vlada je sad nakon mnogo oklijevanja odlučila stopirati njegovu gradnjuU LISTOPADU 2007. bivši premijer Sanader otvorio je radove na pelješkom mostu, no Vlada je sad nakon mnogo oklijevanja odlučila stopirati njegovu gradnjuPoseban slučaj su subvencije u poljoprivredi. Iako su ekonomski stručnjaci ustvrdili kako ih treba smanjiti, Vlada se zbog odnosa s glavnim koalicijskim partnerom Hrvatskom seljačkom strankom to nije usudila učiniti, te ih je na kraju čak i povećala za 373 milijuna kuna. U takvoj situaciji, nesposobna da pokrene bilo koji od potrebnih rezova, Vladi je preostalo tek da poveća poreze. Ipak, i oko tih mjera je bilo nesuglasica s partnerima, pa je Vlada četiri puta u 72 sata mijenjala svoj prijedlog uvođenja kriznog poreza.
Prvo je trebao iznositi 6 posto, pa je smanjen na 3 posto, a trebali su ga plaćati svi s primanjima većim od 3 tisuće kuna. Ipak, nakon pritiska HSS-a u Vladi ponovo mijenjaju svoj prijedlog te porez smanjuju na 2 posto za građane koji zarađuju od 3 do 6 tisuća kuna, uvećavaju na 4 posto za one s primanjima iznad 6 tisuća kuna. Uz to, Vlada je povećala i stopu PDV-a na 23 posto. Ta mjera vjerojatno će malo povećati državne prihode, no isto tako vjerojatno će izazvati pad domaće potrošnje, pa tako i dodatne probleme za hrvatske kompanije.

Ostvari li se takav scenarij, Vlada će biti prisiljena početi rezati troškove, a s obzirom na to da zasad očito za takve mjere nema dovoljno političke snage, moguće je da će biti prisiljena obratiti se za pomoć Međunarodnom monetarnom fondu.

Vezane vijesti

'Nemate pravo čuvati svoja radna mjesta'

'Nemate pravo čuvati svoja radna mjesta'

Savez samostalnih sindikata Hrvatske obrušio se na Vladu zbog odredbe kojom bi se političari nakon saborskog odnosno ministarskog mandata mogli… Više

Komentari

Ovaj članak nema komentara.

Nije moguće komentirati članke starije od tri mjeseca.

Najnovije

Izbor urednika