DEKANA Ekonomskog fakulteta u Splitu, snimljenog sa studentima, šefu Zoranu Milanoviću preporučio je Ljubo JurčićBranko Grčić, 45-godišnji dekan Ekonomskog fakulteta u Splitu, u posljednje se vrijeme prometnuo u novog ekonomskog stratega SDP-a. Iako je vrstan ekonomski stručnjak za kojeg mnogi imaju pohvalne riječi, Grčić je proteklih godina zbog vlastite samozatajnosti često bio u sjeni svog prijatelja i kolege Ljube Jurčića, koji ga je još uoči prošlih parlamentarnih izbora stranačkom šefu Zoranu Milanoviću predlagao kao kandidata za ministra gospodarstva. Otada je Grčić postao osoba od velikog Milanovićeva povjerenja, o čemu svjedoči i činjenica da ga već neko vrijeme pokušava nagovoriti da preuzme vođenje splitskog SDP-a, a prema nekim izvorima može se naslutiti da vrh te stranke s Grčićem ima još i veće planove. Ipak, unutar SDP-a čuju se glasine da se Grčić, koji je potkraj prošle godine postao dekan, ne pokazuje ni najmanju želju da se uhvati u koštac s učmalom atmosferom i posvađanim pripadnicima splitskog SDP-a, već se želi baviti znanstvenim radom, osmišljavati SDP-ovu ekonomsku strategiju i biti glavni ekonomski i gospodarski savjetnik SDP-ova predsjedničkog kandidata Ive Josipovića.

Prije nekoliko dana Grčić je ekskluzivno za Nacional objasnio svoje viđenje teškog ekonomskog stanja u zemlji i SDP-ove smjernice za prevladavanje krize. Već u početku razgovora Grčić je ukazao na određeni problem koji muči većinu ekonomskih stručnjaka: hrvatska vlada i resorni ministar financija i dalje ne govore sasvim jasno i otvoreno o razmjerima krize u kojoj se nalazimo. Isto tako, o kaotičnom stanju u državi govori i gotovo anegdotalna crtica iz intervjua: taman kad smo završili intervju u kojem je Grčić dugo govorio o besmislenosti projekta Pelješkog mosta, mediji su prenijeli vijest da je vlada Jadranke Kosor napokon odustala od tog projekta.

NACIONAL: Što SDP, čiji ste ekonomski strateg, predlaže u ovoj situaciji? Koje su to antirecesijske mjere?

LJUBO JURČIĆ predložio je Grčića za ministra gospodarstva, a Ivu Josipoviću Grčić će biti ekonomski savjetnik- Još u veljači smo dosta jasno predstavili svoje mjere, tada smo ih usmjerili ka očuvanju financijske i monetarne stabilnosti, međunarodne likvidnosti i stabilnosti tečaja, održanju gospodarske aktivnosti i ublažavanju posljedica nove nezaposlenosti. Sve što smo prethodno govorili u prilog je prilagodbi tih mjera aktualnoj situaciji. Posebno se zalažemo za osiguranje likvidnosti jačanjem discipline u financijskom sustavu, posebno pravovremeno podmirivanje obveza države i javnih poduzeća. U narednom razdoblju potrebno je osigurati čvršći pravni i institucionalni okvir koji će garantirati usklađivanje ročnosti državnih potraživanja i obveza prema dobavljačima ili prema poduzećima koja očekuju npr. brži povrat PDV-a. Primjerice, ne može država tek tako tražiti da se PDV plati u roku od 30 dana a da ona podmiruje račune u dvostruko ili višestruko duljim rokovima. Treba također smanjiti prostor za špekulativno ponašanje među poduzetnicima samima kada su u pitanju međusobna plaćanja. Dobro bi došla ekspertna pomoć nekih državnih institucija ili financijskih agencija sudovima u bržem i efikasnijem rješavanju sporova oko neplaćanja. Nadalje, mislim da ne bi trebalo eliminirati sve investicije iz proračuna: mora ostati jedna razina aktivnosti da bi se održala na životu struktura koju smo stvarali sve ove godine. Treba zaštititi ljude kojima prijeti nezaposlenost, zato treba podržati ovaj prijedlog o skraćenom radnom tjednu. Isto tako, moraju se zadržati socijalna davanja najugroženijima, ali treba zaobići sve što nije prava socijala, za što će biti nužno uspostaviti adekvatnu institucionalnu i informacijsku potporu. Konačno, mislim da Hrvatska teško može trajno riješiti svoje probleme bez radikalnih zahvata u ekonomiji i snažnom poticanju proizvodnje, osobito one izvozno orijentirane. Hrvatska ekonomija mora povećati ponudu domaćih proizvoda, supstituirati dio uvoznih proizvoda i relativno smanjiti ukupan uvoz, ali i povećati dodanu vrijednost koju stvara kako bi se iz većeg dohotka, a ne iz zaduživanja financiralo potrošnju i standard hrvatskih obitelji.

NACIONAL: Na početku razgovora rekli ste da čak ni ekonomisti nisu sasvim upoznati s tim koliko je doista teška kriza u zemlji. Ipak, kakvim informacijama raspolažete?

- Nažalost, svjedoci smo rapidnog pada gospodarske aktivnosti i posljedično BDP-a u prvom kvartalu za 6,7%, i to kao rezultata pada osobne potrošnje i investicija. Ovaj pad, s očekivanjima da će se sličan trend nastaviti, ozbiljno je uzdrmao javne financije, smanjio proračunske prihode i produbio deficit.

NACIONAL: Je li zadnji prijedlog rebalansa dovoljan? Što je još potrebno?
- Ovaj rebalans nije ispunio ničija očekivanja. Prije nego što je novi prijedlog ugledao svjetlo dana sve je upućivalo na potrebu ozbiljnih rezova na rashodnoj strani. Međutim, Vlada se na kraju odlučila da najveći teret deficita prenese na umirovljenike i radnike uvođenjem novih poreznih nameta. Ne samo da je to suprotno trenutnim zahtjevima, već je suprotno svim dobronamjernim sugestijama Vladi da se pristupi ozbiljnoj reformi javnog sektora i smanjenju javnih rashoda na putu prema relativno manjem i održivom proračunskom deficitu. Prema tome, sve je izglednije da bi u vrlo kratkom roku mogli imati još koji rebalans.
NACIONAL: Mogu li nas ipak spasiti novi "krizni" nameti?

- Definitivno ne. Radi se o manje od 1,5 milijarde kuna novih proračunskih prihoda u uvjetima kada je projicirani deficit spomenutih desetak milijardi kuna. Još uvijek nije jasno kako Vlada planira financirati ovoliki deficit. Osim toga, veliki problem vidim u činjenici da se radi o rebalansu bez jasnih ciljeva i naznaka antirecesijske politike. Naprotiv, može se reći da je novi prijedlog zapravo prorecesijski budući da se temelji na većem oporezivanju dohodaka stanovništva i daljnjem smanjenju osobne potrošnje, te uvođenju više stope PDV-a, što će također smanjiti kupovnu moć, potencijalno utjecati na rast inflacije, te posredno na smanjenje konkurentnosti gospodarstva. Zapravo, Hrvatskoj ozbiljno prijeti "začarani krug" u kojem kontrakcija agregatne ponude i potražnje povećava neizvjesnost ishoda do kraja 2009. i tijekom 2010.
'država treba zahvatiti i dobit'

NACIONAL: Ipak, vlada Jadranke Kosor svako malo predlaže neke nove mjere...

IVICA MUDRINIĆ iz T-HT-a negodovao je što je Vlada odlučila uvesti trošarine za telefonske usluge, a podržava ga i Grčić- Ne znam mislite li na ova lutanja u definiranju rebalansa ili na mjere i zakonske prijedloge koji idu u saborsku proceduru zajedno s tim rebalansom?

NACIONAL: I jedno i drugo.

- Evo, uzet ću primjer prijedloga zakonskog rješenja za potporu poduzetnicima za očuvanje radnih mjesta kroz skraćenje radnog tjedna, koji se načelno može pozdraviti. Međutim, mislim da su kriteriji za odabir poduzeća kojima će se pomoći dosta zahtjevni pa ostaje tek vidjeti koliko njih će te kriterije uopće ispuniti. S druge strane, apsolutno sam protiv prijedloga o smanjenju potpora za vrijeme nezaposlenosti u uvjetima kada kriza ostavlja bez radnog mjesta sve više ljudi. Osim toga, za mene su upitne i "krizne" porezne mjere koje zadiru u dohotke umirovljenika i radnika, dok s druge strane imate još neke bitne izvore koji se uopće ne oporezuju kao što su dividende i drugi oblici kapitalne dobiti, ili se oporezuju manjom stopom nego spomenuti dohoci kao što je npr. dobit poduzetnika. Uzmite, primjerice, upravo dobit koja se izvlači iz poduzeća i transferira u klasičnu osobnu potrošnju poduzetnika-vlasnika te oporezuje sa svega 20% dok stopa poreza na dohodak radnika može doseći maksimalno i 45% plus ovih 2% ili 4% novog "kriznog" nameta. Ne čini li vam se to nelogičnim?

NACIONAL: Koliko bi se moglo uzeti od tog kolača?

- Moram reći da sam ja u normalnim okolnostima zagovornik fiskalnog rasterećenja, da država rastereti gospodarstvo i da mu da disati te omogući veću konkurentnost, a ne da uzima i preraspodjeljuje novac. Ali ovo sada nije normalna situacija. Sada je država "u banani" i pokušava riješiti proračunske rupe, ali ovih dana smo čuli, uglavnom na teret građana koji primaju neke dohotke. E tu sada dolazi novo načelo, a to je oporezivanje prema ekonomskoj snazi, bez diskriminacije. Ako je to tako, država bi trebala više nego što je to trenutno zahvatiti i dobit.

NACIONAL: Zašto HDZ-ova vlada ne zadire u taj segment? Imaju li za to političke ili ekonomske razloge?

- Može se reći da se ova vlada često kretala u rasponu između čistog populizma do političkog pragmatizma ne vodeći dovoljno računa o ključnim problemima hrvatske ekonomije i društva. Ali u ovom slučaju postoje vjerojatno i tehnički razlozi budući da je definitivno teže naplatiti na ovoj drugoj strani. Kad već govorimo o tome, reći ću da bi sustav trebalo jednostavno postaviti: ako ostavljate dobit u poduzeću, nema dodatnog oporezivanja. Ako izvlačite dobit van jer novac želite potrošiti, zašto ne biste u vremenima krize podnijeli dio tereta i platili dodatnih 10-ak posto?

NACIONAL: Govorilo se i o povećanju trošarina. Što mislite o tome?

- Povećanje trošarina ili uvođenje novih, kao što su to najavljene trošarine u sektoru telekomunikacija, u pravilu su selektivno opterećenje koje pojedine industrije stavlja u nepovoljniji položaj, a često može producirati i rast cijena. Zato preferiram pravednije poreze sa širom poreznom bazom. Međutim, u kriznim vremenima traže se različita rješenja pa i u tom području. Ako bih se opredjeljivao između npr. povećanja trošarina na naftne derivate ili duhanske proizvode, lako bih se opredijelio za ove druge. Cigarete su luksuz koji uz to šteti zdravlju. Hladne glave bih povećao trošarine na duhan za 10-ak posto i tako uprihodio 300 milijuna kuna koje bih usmjerio na zaštitu standarda nezaposlenih koji su to postali zbog ove krize.

NACIONAL: Je li rješenje za proračun povećanje stope PDV-a?

RANKO OSTOJIĆ jedan je od zaraćenih u splitskom SDP-u- Dizanje PDV-a u ovom trenutku nije dobar potez i trebalo bi ga zadržati na ovoj razini. Ovo će biti prijetnja podizanju cijena odnosno inflaciji, a u situaciji kad padaju dohoci i osobna potrošnja past će i promet pa ćemo opet bili tu negdje na istoj razini prihoda od PDV-a.

NACIONAL: Kako biste vi skresali državni proračun?

- Prvo bih svim ministrima i direktorima javnih poduzeća zadao cilj daljnjih mjera štednje i smanjenja diskrecijskih troškova. Samo 10% ušteda u materijalnim troškovima, energiji, intelektualnim i drugim uslugama smanjilo bi proračunske rashode za više od 800 milijuna kuna. Zatim, odmah bih zamrznuo novo zapošljavanje u javnim službama i poduzećima osim pokrivanja prirodne fluktuacije i rješavanja iznimnih kadrovskih potreba. Treba preispitati postojeće organizacijske sheme i ustrojiti novu organizaciju koja može efikasnije funkcionirati. Treba preispitati i ogromne subvencije neefikasnim i neracionalnim sektorima i javnim poduzećima koje imaju više karakter socijale nego ozbiljnog ekonomskog instrumenta. Nadalje, treba uvesti reda u javnu nabavu, eliminirati prostor za koruptivni porez koji strašno opterećuje javni sektor a slijeva se tko zna gdje. Sama država procjenjuje da su gubici u sustavu zbog nedosljednosti u provedbi javne nabave preko milijardu kuna godišnje, a vjerojatno je taj iznos još i veći. Preispitao bih i neke transfere jedinicama lokalne samouprave.

NACIONAL: U cijeloj situaciji čini se da najgore tek slijedi. Što nas doista čeka u jesen?

- Očigledno je nužno sad napraviti jedan teški rez, ali on nas sam po sebi vodi u začarani krug. Rezanje osobne potrošnje kroz nove porezne namete ili rezanje investicija dodatno će smanjiti gospodarsku aktivnost. A nelikvidnost u sustavu i tako smanjuje koeficijent obrtaja kapitala u državi i dodatno umrtvljuje cijelu situaciju. Bojim se da će daljnje usporavanje gospodarskog rasta značiti daljnje smanjenje poreznih prihoda u proračunu i daljnje produbljivanje deficita i to je taj krug koji se vrti i iz kojeg je jako teško izaći. Zato je pitanje rebalansa samo pola posla, a drugi dio je vizija kako usporiti opadanje gospodarske aktivnosti, kako zadržati zaposlenost, jer ako se nastavi ovaj val otpuštanja, to neće biti dobro. Neugodno sam se iznenadio kad su mi poduzetnici najavili da nas ujesen čeka još 50.000 otkaza. Ako je to istina, onda će jesen i zima biti jako teški. Zbog toga je nužna politika s više ideja nego što ih ima ova vlada.