Svjetlost pomaže pri učenju

Kad sunce sja, Irena Horvat puna je energije i mentalne oštrine. Kad nebo zastru oblaci, živahnost joj opada, a misli postaju tromije. "Nije da sam depresivna, nego usporena. Teško mi je koncentrirati se, a i u pamćenju mi se javljaju rupe", veli ova riječka prevoditeljica.

Odavna je poznato da nedostatak prirodnog svjetla narušava duševno blagostanje. Na sjevernim geografskim širinama, od Hrvatske prema Finskoj, dani od početka studenog do kraja siječnja prilično su kratki, što pogoduje razvoju depresije.

Raspoloženje nije jedina žrtva manjka svjetla, sudeći po novom istraživanju, prenosi portal MSNBC. Nekim ljudima veća količina svjetla pomaže da bolje funkcioniraju intelektualno, a kad se nebo zamrači postaju tuplji i sporiji.

Ispitivanje provedeno na Sveučilištu u Alabami pokazalo je da ljudi imaju slabiju intelektualnu funkciju kad je vrijeme tmurno, nego kad je sunčano.

Osobito su velike razlike u mentalnoj živosti zabilježene kod onih koji istovremeno po lošem vremenu imaju i depresivno raspoloženje.

Svjetlo "uključuje" mozak

Funkcionalna magnetska rezonancija, metoda snimanja moždane aktivnosti, pokazala je što se događa u mozgu kad su naše oči izložene jarkom svjetlu, poput onog kad smo vani na suncu. Čim se upali lampa koja daje svjetlo slično prirodnom, moždana aktivnost živne, i obrnuto.

"Ova saznanja imaju smisla kad pomislimo na to kako smo se kao vrsta razvijali", veli psiholog Robert DeRubeis sa Sveučilišta u Philadelphiji.

"Stotinama tisuća godina, većinu smo poslova obavljali po danu, a najviše po lijepom vremenu. Logično je da sunčeva svjetlost služi kao signal našem mozgu da se razbudi tako da bi se mogao pozabaviti s izazovnim zadacima."

Ipak, vele stručnjaci, ovo ne znači da će pojedinac postati pametniji ako se preseli u sunčaniji kraj. Nema dokaza da su južnjaci bistriji od sjevernjaka.

Razlika u mentalnoj funkciji zasad je opažena samo pri oscilacijama u prirodnom svjetlu kod ljudi koji stalno žive na istoj lokaciji.

"Ne znamo još bi li stalno bombardiranje svjetlom moglo pomoći spoznajnim funkcijama, no posjeta sunčanom kraju u tmurno doba godine mogla bi imati dobrog učinka", zaključuje DeRubeis.

Potištenost snižava efikasnost?

"Čini se da sunčeva svjetlost ne potiče samo fiziološke procese u mozgu koji reguliraju raspoloženje, već i one koji određuju našu djelotvornost u intelektualnim zadacima", kaže zagrebački psiholog Vedran Kramer

"Ova spoznaja ne bi trebala nikoga iznenaditi, jer naša mentalna brzina, koncentracija, pamćenje i druge funkcije ovise i o raspoloženju. Što smo potišteniji i tjeskobniji, to nam je teže obavljati intelektualne zadatke. A količina svjetla ima velikog utjecaja na naše duševno blagostanje."