Šef irske low-cost aviokompanije Ryanair Michael O'Leary zadovoljan je poslovanjemStanje u globalnoj avioindustriji nikad nije bilo gore. Kriza je strašno pogodila sve linijske zračne prijevoznike koji svakodnevno lete kroz mrežu ustaljenih destinacija poput Croatia Airlinesa, Austriana, češkog ČSA, njemačke Lufthanse, slovenskog Adria Airwaysa, a snažno je pogodila i charter kompanije koje ovise o turističkoj sezoni. Ono što se dogodilo u zrakoplovnoj industriji zbog terorističkih napada 11. rujna 2001. na New York sitnica je u usporedbi s današnjom situacijom.

Izaslanstvo predsjednika uprava najvažnijih europskih avioprijevoznika sastalo se u ponedjeljak, 27. srpnja 2009., u Bruxellesu s potpredsjednikom i povjerenikom Europske komisije za promet Antonijem Tajanijem, kako bi naglasilo dubinu krize s kojom se upravo suočava zračni promet u Europi. Izaslanstvo koje je predvodio predsjednik udruge europskih zračnih prijevoznika Ivan Mišetić je upoznalo povjerenika Europske komisije za promet Antonija Tajanija sa sve lošijim pokazateljima u zračnom prometu. Umjesto porasta prometa i prihoda od 5 posto, zrakoplovni sektor u prvoj polovici ove godine bilježi pad putničkog prometa od 7 posto, pad prihoda po putniku od 12 posto i pad u prijevozu tereta od 22 posto.

Zrakoplovne tvrtke, članice europske udruge zračnih prijevoznika AEA, u prvom tromjesečju ove godine, zabilježile su gubitak od 1,9 milijarda eura a procjenjuje se da će izgubiti 3,7 milijarda eura do kraja godine. Budući da nitko u zrakoplovnoj industriji ne očekuje profitabilno poslovanje prije 2011., današnja slika europskih zrakoplovnih prijevoznika bit će posve drukčija koncem 2010. Dio zračnih projevoznika morat će se ugasiti, drugi će morati pronaći strateškog partnera, a treći biti potpuno preuzet od nekog velikog igrača kako bi opstao. S jedne strane, europsko će nebo potpuno kontrolirati AirFrance- KLM, a s druge njemačka Lufthansa, i to je budućnost, ostaje samo pitanje kako će se u svemu tome ponašati British Airways koji sve više tone. Za razliku od linijskih i charter prijevoznika koje je kriza potresla, niskotarifni, tzv. low cost prijevoznici kao što su WizzAir, Norwegian Air, Rynair, EasyJet i Germanwings itekako dobro prolaze.

Mađarska niskotarifna zrakoplovna kompanija WizzAir priopćila je da zahvaljujući gospodarskoj krizi ima velik rast broja putnika. Od siječnja do svibnja ta je zrakoplovna kompanija prevezla ukupno 2,8 milijuna putnika, čak 30 posto više nego u istom razdoblju lani. Slično je i s ostalim low cost prijevoznicima koji nemaju poslovne razrede za putnike kao izvor profita nego su sva sjedala jednako vrijedna, a niža cijena karata svakako je najveći plus za putnike koji pažljivo računaju u ovoj krizi za svako putovanje. Nadalje, mnoge charter zrakoplovne kompanije koje su egzistirale na račun prijevoza turista u ljetnoj sezoni su pred bankrotom, jer je pao interes turista za organizirana putovanja preko turističkih agencija. Umjesto toga turisti sve više individualno organiziraju svoja putovanja na nekoliko dana i za tu svrhu traže najjeftiniji prijevoz, a to su low cost kompanije koje su definitivno preuzele poslove zrakoplovnih charter prijevoznika čiji je spas jedino organizirani prijevoz turista.

Direktor hrvatske charter zrakoplovne kompanije Dubrovnik Airline i kapetan pilot Zeno Singer nedavno je u medijima priznao 30-postotni pad prometa, zbog kojeg je morao otpustiti određeni broj ljudi uglavnom stranaca. S poteškoćama posluje i charter prijevoznik zagrebački Trade Air, koji raspolaže s dva zrakoplova Fokker 100. Već je prošle godine visoka cijena goriva proizvela strašne gubitke i da nije bilo znatnog pada cijene goriva u zadnjem tromjesečju, već danas bi u svijetu bilo stotinjak linijskih zrakoplovnih kompanija manje, a preostale bi se borile za opstanak. I baš kad je cijena goriva pala i dala priliku zračnim prijevoznicima da se kako-tako oporave, uslijedila je globalna ekonomska kriza. Putnici poslovne i prve klase kod linijskih prijevoznika gotovo da više i ne postoje, što je razumljivo, jer tvrtke koje šalju zaposlenike na poslovna putovanja također režu nepotrebne troškove. Upravo taj segment putnika donosio je profit zrakoplovnim kompanijama. Nakon dvije godine pozitivnih poslovnih rezultata hrvatski nacionalni avioprijevoznik Croatia Airlines završio je 2008. s gubitkom od 90 milijuna kuna. Zbog teške situacije smanjene su plaće za 30-ak visokopozicioniranih zaposlenika, plaće članova uprave smanjene su za 15 posto, izvršnih direktora za 10 posto, a svih drugih zaposlenika koji imaju posebne ugovore za 5 posto.

Ono što dodatno opterećuje europske prijevoznike u odnosu na američke, koji se bolje odupiru sadašnjoj krizi, jest činjenica da je s jedne strane dvostruko skuplja, a s druge strane dvostruko neučinkovitija organizacija zračnog prometa. Troškovi koje europska kontrola letenja ispostavlja zračnim prijevoznicimaju dvostruko su veći od onih u SAD-u, a usluga je i toliko neučinkovitija. To je sve natjeralo europske birokrate da naprave svojevrsni “new deal” za sigurniji, jeftiniji i znatno učinkovitiji promet, ali je veliko pitanje tko će do tada preživjeti. Treći po veličini europski avioprijevoznik British Airways, nakon Air France-KLM-a i Lufthanse, izvijestio je o prvom godišnjem gubitku od 2002. Fiskalnu 2008. do kraja ožujka ove godine British Airways je završio s gubitkom od čak 3,5 milijardi kuna. Posrnula aviokompanija Austrian Airlines najavila je drastično rezanje troškova smanjenjem ukupnog broja zaposlenih do sredine 2010. za 1000 sa sadašnjih 8000. Austrijska nacionalna zrakoplovna tvrtka dobila je zeleno svjetlo od Europske komisije kako bi ju preuzela njemačka aviokompanija Lufthansa.RICHARD ANDERSON (lijevo) iz američke kompanije Delta Air Lines s Pierreom-Henrijem Gourgenom i Peterom Hartmanom iz Air France-KLM-a

Tvrtka je počela s provedbom paketa štednje vrijednog 225 milijuna eura, no njezin je menadžment upozorio da će u iduće tri godine biti potrebne dodatne mjere radi poboljšanja poslovnih rezultata za 200 milijuna eura. Francusko-nizozemska zrakoplovna kompanija Air France-KLM izvijestila je o gubitku od 814 milijuna eura u fiskalnoj 2008./09., navodeći kao razloge utjecaj financijske krize na zračni promet. Riječ je o prvom gubitku u poslovanju te najveće europske zrakoplovne kompanije, nastale 2003. udruživanjem francuskog Air Francea i nizozemskog KLM-a. Najavljeno je i otpuštanje 3000 zaposlenika, rekao je Pierre-Henri Gourgeon, čelnik kompanije. Poljska nacionalna aviokompanija LOT mogla bi uskoro završiti u stečaju ako se ubrzo ne pronađe rješenje. Poslovnu 2008. završila je s više od 155,5 milijuna eura gubitka, od čega je više od 66 milijuna gubitka nastalo zbog loših transakcija s nabavom goriva, koje čini jednu od najvećih troškovnih stavki u poslovanju svake aviokompanije. LOT ne plaća većinu računa jer nema dovoljno novca, a banke su odbile dati nove kredite.