POZIV ZA POMOĆ Srpski predsjednik Boris Tadić rukuje se s predsjednikom Rusije Dmitrijem Medvjedovom, kojeg je pozvao krajem listopada u Beograd na obilježavanje 65. godišnjice oslobođenja glavnoga grada, kad će Medvjedev dati konačan odgovor o ruskom kredituPredsjednik Rusije Dmitrij Medvjedev posjetit će Srbiju na poziv šefa srpske države Borisa Tadića da 20. listopada sudjeluje u obilježavanju 65. godišnjice oslobođenja Beograda u Drugom svjetskom ratu. Posjet Medvjedeva će, nema sumnje, ojačati sve čvršće političke i ekonomske veze Moskve i Beograda. Rusija je glavni vanjskotrgovinski partner Srbije kao i glavni saveznik u borbi Beograda protiv nezavisnosti Kosova. Medvjedev je, kao potpredsjednik ruske vlade, u veljači prošle godine boravio u Beogradu nakon prodaje Naftne industrije Srbije (NIS) ruskoj državnoj kompaniji Gazpromnjeft.

Rusi su kupili NIS za 400 milijuna eura. Mnogi su u Beogradu tvrdili da se radilo o nerealno niskoj cijeni, diktiranoj političkim razlozima, odnosno podrškom Moskve u vezi s kosovskim problemom. Sada se nagađa da će Medvjedev u Beogradu dati konačan odgovor o ruskom zajmu Srbiji od milijardu eura, o kojem se priča već tri mjeseca. Novac bi se trebao iskoristiti za obnovu cesta, izgradnju metroa, modernizaciju hidroelektrane Đerdap na Dunavu, ali i za stabilizaciju državnog proračuna. Opozicijska Demokratska stranka Srbije (DSS) bivšeg premijera Vojislava Koštunice je prije nekoliko mjeseci tvrdila da, u suradnji sa svojim političkim partnerima iz Jedinstvene Rusije, partije ruskog lidera Vladimira Putina, može osigurati čak 6 milijardi eura vrlo povoljnog kredita za razvoj Srbije, ali da trošenje novca ne može i neće povjeriti aktualnoj “nesposobnoj” vladi u Beogradu. Tvrdnje DSS-a je malo tko shvaćao ozbiljno. Mogućnost “realnog” ruskog kredita je prvi spomenuo zamjenik predsjednika Vlade Srbije i ministar unutarnjih poslova Ivica Dačić početkom lipnja, tijekom Međunarodnog ekonomskog foruma u Sankt Peterburgu. Dačić je izjavio da je s Medvjedevom i ruskim ministrom financija Aleksejem Kudrinom razgovarao o mogućnosti kredita za neke infrastrukturne projekte u Srbiji, kao što su izgradnja metroa u Beogradu i cestovne obilaznice oko glavnog grada, “ali i za kreditne aranžmane koji bi značili direktan poticaj stabilizaciji i smanjenju deficita države”.

Rečeno je da bi to podrazumijevalo dobre kreditne aranžmane, dok bi, zauzvrat, bila angažirana ruska tehnologija i tvrtke iz te zemlje. Ruski ambasador Aleksandar Konuzin je nekoliko dana kasnije izjavio da je Boris Tadić još u ožujku u pismu Medvjedevu “zamolio za financijsku pomoć u rješavanju pitanja stabilnosti proračuna, u vezi s realizacijom projekta izgradnje metroa, kao i s ostvarivanjem drugih infrastrukturnih projekata, uključujući i kružni tok oko Beograda”. Prema riječima Konuzina, 200 milijuna eura bi bilo namijenjeno proračunu Srbije, a po 400 milijuna za infrastrukturne projekte i izgradnju metroa. Ako te projekte prihvate obje strane, tek se onda može razgovarati o njihovu financiranju, izjavio je Konuzin i dodao da će Rusija nastaviti investirati u Srbiji, što će značiti dalji razvoj suradnje dviju zemalja u strateškim i ekonomskim projektima “u sljedećih najmanje 10 godina”. Prije nekoliko dana je Konuzin rekao da će Moskva odobriti kredit, ali da još analizira uvjete i parametre, uz konstataciju da je i Rusija pogođena svjetskom ekonomskom krizom. Procjenjuje se da je kriza istopila trećinu ruskog kapitala, ali da Moskva i dalje ima dobar kapital, s oko 600 milijardi dolara deviznih rezervi i različitim Vladinim financijskim fondovima. Zahvaljujući tome, Rusija može izabrati gdje će njeni krediti imati ozbiljne efekte, a Srbija je mjesto gdje je relativno mali kredit dovoljan da se postigne značajan utjecaj. Ruske kompanije su od 2002. godine investirale u Srbiji milijardu eura.

Trgovinska razmjena između dviju zemalja je prošle godine iznosila oko četiri milijarde dolara. U prvoj polovini ove godine je, međutim, upola manja nego u istom razdoblju 2008. i srpskog izvozom iznosi 15 posto. U povodu posjeta Medvjedeva šef srpske diplomacije Vuk Jeremić je izjavio da je članstvo u Europskoj uniji i dalje strateški cilj vlade u Beogradu i da zaokreta neće biti, s tim da su “najbliži prijateljski odnosi s Moskvom i te kako mogući” i znače za Srbiju “prednost u odnosu na mnoge zemlje Europe”. To prijateljstvo može biti isključivo u našu korist. Ima zemalja koje bi željele imati blizak odnos s Moskvom kao mi. Kada Srbija bude dio EU, činjenica da imamo dobre odnose s Moskvom imat će specifičnu težinu u regiji, ali i šire”, ocijenio je Jeremić. Osim Rusije, Beograd računa na kredite i s druge strane. Dug Srbije iznosi 9,3 milijarde eura, a Vlada planira da do kraja ove godine i početkom 2010. uzme pozajmice od čak 6 milijardi eura. To će, prema pisanju lista Danas, ukupni javni dug Srbije podići na nivo od oko 50 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP), odnosno 15 milijardi eura. Sadašnji nivo od 30 posto BDP-a je značajno ispod granice od 45 posto, koju je Ministarstvo financija postavilo kao gornji limit sigurnog zaduživanja i država ga ne bi smjela prijeći. Više od trećine novih dugova dolazi od aranžmana s Međunarodnim monetarnim fondom (MMF) vrijednog 3 milijarde eura, za pomoć deviznim rezervama. Ostatak novca bi trebao stići od Svjetske banke, Europske investicijske banke, komercijalnih banaka i kineske vlade.

Guverner Narodne banke Srbije Radovan Jelašić je ocijenio da Vlada nema detaljan plan s kojim će dočekati predstavnike MMF-a, koji u Beograd dolaze 24. kolovoza. “Samo čujem što Vlada neće, a nitko ne govori što smo spremni učiniti, odnosno koje mjere ćemo primijeniti. Izvoz iz Srbije je zabilježio pad od oko 48 posto i iznosi oko 148 milijuna dolara. Uvoz je smanjen za 49 posto, na oko 979 milijuna dolara. Na pad uvoza je utjecala plinska kriza u siječnju i smanjene isporuke nafte i ugljena. Što se tiče srpanjskog izvoza, izvoz voća i povrća na rusko tržište je smanjena za šest puta. Rusija je osmi partner Srbije u izvozu, s učešćem od 3,9 posto, ali je prvi u uvozu, s udjelom od 13 posto. Pokrivenost uvoza Nisam čuo konkretan prijedlog što bismo trebali napraviti, osim ‘zborsko pjevanja’ da nam MMF treba dopustiti veći budžeski deficit”, rekao je Jelašić.