Objavljeno u Nacionalu br. 717, 2009-08-11

Autor: Nina Ožegović

BUKOVAC u Haagu

Slike vrijedne od 50.000 do 700.000 eura

U RUJNU SE U DEN HAAGU otvara spektakularna izložba jednog od najvećih hrvatskih slikara, Vlahe Bukovca, koja potvrđuje njegov europski značaj

'AUTOPORTRET S KAČKETOM' Jedan od najpoznatijih Bukovčevih autoportreta u ulju, nastao u Pragu 1914.,
u vlasništvu je Moderne galerije u Zagrebu'AUTOPORTRET S KAČKETOM' Jedan od najpoznatijih Bukovčevih autoportreta u ulju, nastao u Pragu 1914., u vlasništvu je Moderne galerije u ZagrebuNa grandioznoj izložbi "Vlaho Bukovac - kozmopolitski Hrvat" u Gemeentemuseumu u Den Haagu, najvećoj od svih dosadašnjih predstavljanja Bukovca u svijetu, od Praga do Londona, bit će prikazano više od stotinu vrhunskih radova, najviše ulja, ali i nekoliko crteža i studija, iz svih Bukovčevih faza, od Pariza i Zagreba do Cavtata. Osim slika iz zagrebačke Moderne galerije i desetak muzeja iz cijele regije, kao što su Narodni muzej u Beogradu, Umjetnička galerija BiH u Sarajevu i Umjetnička galerija u Dubrovniku, na izložbi će se prvi put prikazati i neke slike iz privatnih zbirki hrvatskih kolekcionara, poznatih po neprocjenjivo vrijednim kolekcijama, kao što političari i gospodarstvenici Ivo Sanader, Nadan Vidošević i Ivica Todorić, te dr. Božidar Grgić i nogometaš Davor Vugrinec.


Nakon haaške izložbe očekuje se porast cijena Bukovčevih slika na europskom tržištu kao što se dogodilo nakon prezentacije u Pragu, kada su cijene Bukovčevih slika skočile za 300 posto. Danas se zna dogoditi da neki iznimni Bukovčevi radovi na aukcijama u Christie’su ili Sotheby’su postignu cijenu i do 100.000 funti kao što se dogodilo s uljem “Umjetnikova obitelj u Cavtatu”, koja je nedavno kupljena za Ivicu Todorića. No to je po mišljenju stručnjaka presedan jer na tržištu nema puno vrhunskih Bukovčevih ulja, a cijene njegovih slika, koje se ne smatraju remek-djelima, postižu u prosjeku cijene od 50 do 60 tisuća eura. Međutim, kad bi se na tržištu pojavilo neko nepoznato remek-djelo, što je moguće jer je Bukovac bio hiperproduktivan slikar, koji je u Češkoj ostavio golem opus, a prodavao je radove i brojnim engleskim trgovcima, znalci tvrde da bi takvo ulje postiglo cijenu čak višu od sto tisuća funti. Izložba Vlahe Bukovca, jednog od najvažnijih BUKOVAC u Haagu hrvatskih slikara i glavnog predstavnika hrvatske moderne, poliglota, samoukog glazbenika, pasioniranog biciklista, ljubitelja životinja i zvijezda, ekološki osviještenog čovjeka, odličnog organizatora likovnog života i spretnog poduzetnika, otvara se 26. rujna u haaškom Gemeentemuseumu, najvažnijem muzeju u Nizozemskoj, a moći će se razgledati više od tri mjeseca, sve do 10. siječnja iduće godine.

Slike će biti izložene u prizemlju, u 12 prostorija Gemeentemuseuma, poznatog po predpariškim kolekcijama Pieta Mondriana i Vincenta van Gogha te zbirci Haaške slikarske škole, koja je prije nekoliko godina prikazana u Zagrebu. Osim slika, u jednom kutu izložit će se i osobni predmeti velikog umjetnika, od njegove nerazdvojne muštikle do šarmantne autobiografije. “Prezentirat ćemo i marame te novu liniju kravata Croata s motivima s Bukovčevih ulja, koje će se moći kupiti u Gemeentemuseumu u Den Haagu”, otkrila je Biserka Rauter-Plančić, ravnateljica zagrebačke Moderne galerije u kojoj ovih dana teku užurbane pripreme oko Bukovčeve izložbe. “Zajedno sa slikama u Den Haag otputovat će i naši restauratori, koji će pomoći kod sklapanja masivnih okvira, važnih za cjelovit dojam Bukovčevih platna. Naime, Bukovac je za neke slike radio i nacrte za okvire, primjerice, za pozlaćeni drveni okvir na velebnom ulju ‘Gundulićev san’, ili kako ga Igor Zidić, autor izložbe, preciznije naziva ‘Gundulić sanja Osmana’, a zatim su stolari izrađivali okvire po njegovim skicama.

Zato su okvir i slika umjetnička cjelina i ne treba ih razdvajati.” Ovom izložbom prvi put će se na međunarodnoj sceni javno predstaviti kao kolekcionar bivši premijer Ivo Sanader s uljem manjih dimenzija “Krpanje mreže” iz 1920. godine, što je potvrđeno natpisom Kolekcija Sanader. Iako se u likovnim krugovima već godinama govori o njegovoj basnoslovno vrijednoj kolekciji u kojoj se navodno nalaze prvoklasna ulja najskupljih hrvatskih slikara, Sanader do sada nije otkrio ni sadržaj niti vrijednost svoje zbirke što je ostavilo prostora raznim nagađanjima. To je ulje odabrao za izložbu, objasnio je autor izložbe Igor Zidić, zato što je na njoj vidljiva Bukovčeva sklonost prema impresionizmu. “Iako Bukovac nije bio sklon riziku i za njega je slikarstvo bilo profesija od koje treba živjeti, ovo je ulje tehnički zanimljivo realizirano i pokazuje da je Bukovac poznavao i cijenio impresioniste.” O vrijednosti skupocjene kolecije slika gospodarstvenika Ivice Todorića također se godinama nagađa i kruže razne glasine, a sada je procurila u javnost informacija kako će u Den Haag otputovati njegovo novo ulje velikih dimenzija “Umjetnikova obitelj u Cavtatu”, koje je nedavno kupljeno na aukciji u Londonu za vrtoglavih 100.000 funti. “Uvrstio sam je u postav jer se ne bi očekivalo da je Bukovac u ono vrijeme radio prema predlošku na fotografiji”, kaže Zidić. “No intervenirao je u original pa je tako izbacio sluškinju i ostavio samo portret obitelji.” Prvi put u javnosti prikazat će se i ulje “Mladić i djevojka na izvoru” nogometaša i strastvenog, ali samozatajnog kolekcionara Davora Vugrinca iz Varaždina, koji godinama skuplja vrijedne i skupocjene slike hrvatskih umjetnika.'PORTRET GOSPOĐICE
BERGER', ulje iz 1897.,
85 x 110 cm , naslikan u
Zagrebu'PORTRET GOSPOĐICE BERGER', ulje iz 1897., 85 x 110 cm , naslikan u Zagrebu

U njegovoj impozantnoj kolekciji, koju je u proljeće ekskluzivno otkrio u Nacionalu, nalaze se vrhunska i pomno odabrana djela Kraljevića, Medovića, Uzelca, Crnčića, Vidovića, Babića, Stančića, Joba, Režeka, Srneca, Džamonje i drugih, a znalci tvrde da bi pojedini radovi na tržištu mogli postići cijene od 50 do 300 tisuća eura. Zatim će se prikazati i prekrasan akt “La grande Iza” iz 1882. iz Zbirke Pavle Beljanski iz Novog Sada, te novootkriveni “Portret Ivana Vrankovića”, splitskog uglednika, koji čuva njegov praunuk Vedran Deletis Vrankovića iz Starigrada na Hvaru. Najveći kolekcionar Bukovčevih slika dr. Božidar Grgić iz Zagreba posudit će pet njegovih djela, a među njima se ističe “Portret Gustava Pongratza”, muškarca s plavom kravatom, koji je organizatorima izložbe poslužio kao lajtmotiv za lansiranje kravata s motivima Bukovčevih ulja. Nadan Vidošević posudit će ulje “Krist na odru”, koje se čuva u Modernoj galeriji. Zanimljivo je i ulje “Ružičasti san” iz kolekcije Fonda Kraljevski dvor iz Belog dvora, koje je nekad resilo Titovu rezidenciju. ”Izbor djela nisam radio tematski nego po načelu ‘najbolje od najboljih Bukovčevih radova’ tako da će u postavu biti portreti, najvažniji dio njegova opusa, zatim pejzaži, lijepi i impresionistički, do figuralnih kompozicija u kojima je bio vrlo jak i gdje je najviše dolazila do izražaja njegova vještina”, objasnio je autor izložbe Igor Zidić.

“To su, primjerice, ‘Gundulićev san’ i ‘Pet ćutila’, iako su po meni i po modernom senzibilitetu neki od portreta njegova vrhunska djela. Izložbom ćemo pokušati situirati Bukovčev opus unutar europske umjetnosti tog razdoblja. Naime, želimo pokazati da je Buko- BUKOVAC u Haagu vac sudjelovao u evolutivnim umjetničkim pokretima kao što su impresionizam i simbolizam, što potvrđuju njegove slike ‘Spomen jedne obitelji’, ‘Ormar buduće slave’ i ‘Fantazija’, koje je naslikao početkom 20. stoljeća. Ti se radovi, uz slike Bele Čikoša Sesije, ubrajaju u prva djela hrvatskog simbolizma. Također, željeli bismo rehabilitirati akademski dio njegova opusa i tako pokazati kako je akademizam bio legitimna varijanta umjetnosti 20. stoljeća.” Zidić nam je otkrio da neke Bukovčeve radove nije uvrstio na izložbu, iako su bili zanatski kvalitetni, no prednost je dao onima na kojima veliki umjetnik nikome nije iskazivao “moj naklon”. Naime, Bukovac ima impozantan opus i logično je da je po narudžbi naslikao mnoge službene portrete poput cara Franje Josipa na kojima nije imao slobodu u interpretaciji. “Nisam ga htio prikazati kao oficijelnog slikara, koji je radio za novac, nego prije svega kao vrhunskog umjetnika”, kaže Zidić. “Naime, kad je portretirao cara ili nekog političara, morao je paziti na odijelo, pozu i bezbroj službenih detalja, a kada je portretirao svog malog rođaka u Cavtatu, mogao je u potpunosti pokazati svoj talent.” “S ovom izložbom ulazimo na velika vrata na svjetsku likovnu scenu”, kaže Biserka Rauter-Plančić.

ATELJE NA ZRINJEVCU Vlaho Bukovac u svom
zagrebačkom ateljeu, koji je izgradio u vrtu, odmah pokraj velebne trokatnice za stanovanje na ZrinjevcuATELJE NA ZRINJEVCU Vlaho Bukovac u svom zagrebačkom ateljeu, koji je izgradio u vrtu, odmah pokraj velebne trokatnice za stanovanje na Zrinjevcu“Bukovčevi radovi neće biti prezentirani u nekom kulturnom centru na periferiji nego u vodećem nacionalnom muzeju Nizozemske pa je to prvi korak da se ustoliči na mjestu koje mu i pripada. To nije značajna izložba samo zato što ćemo svijetu pokazati što imamo, nego i zato što je Vlaho Bukovac kao izvrstan portretist odličan izbor za pravi plasman Hrvatske u svijetu.” Vrijednost izložbe procjenjuje se na iznos od dva milijuna i sto tisuća eura, a troškove će napola podijeliti Hrvatska i Nizozemska, što pokazuje da su Nizozemci prepoznali Bukovečevu vrijednost i da su spremni investirati u taj projekt. O tome govori i podatak da su nizozemski kustosi odabrali naziv izložbe, koji sugerira igru riječi – kozmopolitski Hrvat, odnosno, hrvatski kozmopolit. Nizozemci će financirati izradu, tiskanje i promociju luksuznog kataloga, zatim tiskanje plakata i pozivnica, te pakiranje i transport slika od Zagreba do Den Haaga i natrag. Kako nam je otkrila ravnateljica Moderne galerije, pokrit će i “enormno skupo osiguranje umjetnina u Gemeentemuseumu”. “Svakome je jasno da je riječ o neprocjenjivom blagu: procjene slika kreću se od 100.000 do 500.000 eura, a nekoliko radova poput ‘Gundulićeva sna’ procjenjuje se na vrtoglavih 700.000 eura”, objasnila je Biserka Rauter-Plančić. “To na prvi pogled zvuči jako puno, ali radi se o velikim uljima od četiri metra. S hrvatske strane izložbu su potpomogli Ministarstvo kulture, zatim generalni pokrovitelj je Privredna banka bez koje Vlaho Bukovac ne bi ni otišao u Den Haag, te Turistička zajednica grada Zagreba i Agrokor, a Croatia osiguranje je zaduženo za osiguranje u regiji. Mnoge radove morali smo očistiti i pripremiti za izlaganje, posebno neke iz privatnih kolekcija”, objasnila je Biserka Rauter-Plančić.

“Slike će se transportirati od Zagreba do Den Haaga u ogromnom šleperu pod vodstvom austrijske tvrtke Kunst trans, jedne od tri najbolje europske tvrtke specijalizirane za prijenos umjetnina. Šleper će imati jako osiguranje i pratnju, te tri vozača, koji će se izmjenjivati tijekom putovanja. Naime, prema strogim propozicijama ugovora ne smije biti zaustavljanja sve do Gemeentemuseuma u Den Haagu. Slike će se transportirati u specijalno izrađenim drvenim sanducima, u kojima će se nalaziti posebna zaštitna ambalaža, od gume, zračne folije i svilenog papira do granula za prikupljanje vlage. Također, u sanducima će biti specijalna mikro klima, koja će tijekom putovanja održavati strogo propisanu temperaturu i vlagu, kako se slike ne bi oštetile.” Autor izložbe Igor Zidić u eseju, objavljenom u katalogu izložbe, opisao je uzbudljiv i pustolovan život Vlahe Bukovca. “Rođen je u Cavtatu u skromnoj obitelji i u mladosti se često borio za opstanak, stalno mijenjajući mjesto boravka tako da je živio u Pragu, Beču, Parizu, Zagrebu, New Yorku, San Franciscu i Limi”, kaže Zidić.'MAGDALENA', ulje iz 1898., akt nastao u Zagrebu, a čuva se u Modernoj galeriji'MAGDALENA', ulje iz 1898., akt nastao u Zagrebu, a čuva se u Modernoj galeriji

“U Pariz je došao kao 22-godišnji mladić, bez regularne srednje škole i bez ikakve likovne naobrazbe, bez novca i znanja francuskog jezika, a studirao je na najboljoj francuskoj likovnoj akademiji kod čuvenog Cabanela. Kad je 16 godina poslije napuštao Pariz, imao je iza sebe 16 nastupa na znamenitom pariškom Salonu, kuću na Montmartreu i vilu u Fontainebleauu, koju je ostavio ‘svojoj Mignon’.” Bukovčeve zagrebačke godine bile su dramatične. Kad se 1893. godine vratio u Hrvatsku, uspio je u samo pet godina, kaže Zidić, kompletno promijeniti odnos prema umjetnosti i postati središnja figura umjetničkog života Zagreba. “Njegove zagrebačke godine karakterizira svađa s Izidorom Kršnjavim, tadašnjim čelnim čovjekom kulture u Hrvatskoj, koji je po Bukovčevu dolasku u Zagreb odmah izgubio svoje stado”, objasnio je Zidić dodavši da ga nije volio ni Ljubo Babić jer ga je smatrao buržujskim slikarom, te da ga kasnije nisu voljeli ni komunisti. “Bukovac je odmah revolucionirao zagrebačku likovnu scenu - počeo je privlačiti mlade umjetnike i književnike, poticao je gradnju prvih ateljea i organizirao izložbe prvih modernista. Bogati klijenti i plemstvo natjecali su se u narudžbama htijući da im Bukovac napravi portret. Zatim je u povodu Milenijske izložbe u Budimpešti nagovorio hrvatske umjetnike da traže samostalni, montažni hrvatski paviljon čija je čelična konstrukcija kasnije preseljena u Zagreb i pretvorena u Umjetnički paviljon.”

Zidić kaže da se nagađa kako je pravi razlog njegova odlaska iz Zagreba bila gradnja impresivne trokatnice s velikim ateljeom u vrtu na Zrinjevcu, koju je podigao vlastitim novcem te sredstvima svoje supruge. Tada su ga napali neki članovi vlade i on u takvim uvjetima jednostavno nije mogao opstati. Povukao se u rodni Cavtat gdje je obnovio djedovu kuću i dogradio atelje, a nedugo zatim otišao je u Beč te Prag gdje je i umro. Njegov pepeo prenesen je na groblje u Cavtat. “Unatoč tome što je dobio brojne medalje na francuskim izložbama i godinama radio portrete na engleskom dvoru, na zagrebačkoj likovnoj akademiji nije mogao dobiti mjesto profesora. Čak su hrvatski kolege istrgnuli stranicu s njegovim imenom iz francuske monografije suvremenih slikara portretista M. A. Beline jer zbog jala nisu mogli prihvatiti tu činjenicu”, zaključio je Zidić.

Malo, ali vrijedno ulje

■ Poznato je da bivši premijer Ivo Sanader ima impozantnu kolekciju vrijednih i skupocjenih slika hrvatskih umjetnika. Za ovu izložbu Vlahe Bukovca u Den Haagu posudit će ulje manjih dimenzija "Krpanje mreže", iz 1920. godine, na kojem se vidi, kako kaže Igor Zidić, utjecaj impresionizma.

Vezane vijesti

Sanader je bio svemoguć

Sanader je bio svemoguć

Bivši glavni tajnik HDZ-a Ivan Jarnjak završio je danas trodnevno svjedočenje u slučaju Fimi medija, ustvrdivši u odgovoru bivšem premijeru i… Više

Komentari

Ovaj članak nema komentara.

Nije moguće komentirati članke starije od tri mjeseca.

Najnovije

Izbor urednika


Notice: Undefined index: medium in /home/arhivanacional/public_html/library/Ncl/View/Helper/RegexpArticle.php on line 77

Notice: Undefined index: medium in /home/arhivanacional/public_html/library/Ncl/View/Helper/RegexpArticle.php on line 78