NIŠTA SE NE MIJENJA Sanader s predsjednikom HDZ-a BiH Draganom Čovićem na nedavnom općem saboru HDZ-a održanom u Zagrebu prije mjesec danaUnatoč teškoj ekonomskoj krizi koja je zahvatila Hrvatsku, zbog čega su već napravljena dva rebalansa proračuna, zaposlenima nametnut dodatni porez na plaće i povećan PDV, Vlada nije smanjila davanja za projekte u BiH. Ne samo da se nisu smanjila davanja nego su ona povećana za nekoliko desetaka milijuna kuna u odnosu na 2008., i to kad je već krajem prošle godine bilo jasno da će kriza teško pogoditi hrvatsku državu. Hrvatska će dati tijekom ove godine Hrvatima u BiH 270 milijuna kuna.

Ako je hrvatska vlada svim zaposlenima i umirovljenicima u Republici Hrvatskoj nametnula krizni porez i tako im smanjila primanja, nema ni jednog razloga da se ne smanje ili uspore davanja Hrvatima u BiH čiju pomoć upravo financiraju građani Hrvatske kojima je Vlada nametnula dodatni porez. Štoviše, ove godine hrvatska vlada se obvezala na dodatni trošak. Hrvatska vlada se obvezala da će preuzeti kreditni aranžman od 180 milijuna kuna za završetak druge faze sveučilišnog kampusa u Mostaru.

S obzirom na to da se radi o desetogodišnjem kreditnom aranžmanu svake godine, pa tako i ove, planirano je 18 milijuna kuna. Još 130 milijuna kuna planirano je u državnom proračunu za 2009. Od toga iznosa ukupno je predviđeno izdvajanje 94 milijuna kuna financijske potpore kroz ministarstvo regionalnog razvoja koje je donedavno vodio ministar Petar Čobanković u 2009. za uglavnom povratničke te projekte u manjinskim hrvatskim sredinama u BiH, što je 20 milijuna više nego u prošloj godini, kada je u proračunu predviđeno i realizirano oko 75 milijuna kuna.

Najviše je novca od tih 94 milijuna kuna predviđeno za povratak prognanih Hrvata, i to 47 milijuna kuna, dok je prošle godine utrošeno 27 milijuna. Za 5 milijuna kuna povećan je iznos za troškove liječenja Hrvata iz BiH u Hrvatskoj koji je u 2008. bio 15 milijuna kuna, pa ove godine iznosi 20 milijuna kuna. Međutim, osim ovih izdvajanja u državnom proračunu Republike Hrvatske za 2008. i 2009. bilo je potrebno osigurati sredstva u iznosu od 116.234.832 kune godišnje za isplatu razlike do pune obiteljske mirovine članovi ma obitelji poginulih, odnosno nestalih pripadnika Hrvatskog vijeća obrane i za isplatu razlike do pune invalidske mirovine ratnim invalidima pripadnicima Hrvatskog vijeća obrane za oko 2500 ratnih invalida Hrvatskog vijeća obrane. Premda su hrvatske mirovine smanjene, nema naznaka da su smanjena ova izdvajanja za mirovine bosanskih državljana. Financijski pokazatelji govore da se hrvatska vlada neozbiljno i diletantski ponaša dijeleći šakom i kapom novac izvan Hrvatske u vrijeme najveće krize, dok za spašavanje hrvatskih obrtnika i poduzetnika koji pune državi proračun iz kojeg se, među ostalim, i u BiH šalje pomoć Hrvatima, izdvaja gotovo minimalna sredstva. Tako se za projekte poticanja konkurentnosti i inovacije u 2009. iz proračuna izdvojilo 89 milijuna kuna, dok je za projekte namijenjene obrazovanju u poduzetništvu izdvojeno mizernih 8 milijuna kuna. Za poticanje regionalne konkurentnosti izdvojeno je 118, a za poticanje i razvoj obrta samo 12 milijuna kuna. Dakle, u proračunu za 2009. sva spomenuta izdvajanja za pokretanje dijela gospodarstva na razini cijele Hrvatske manja su nego što je to za pomoć Hrvatima u BiH. HDZ-ova vlada Jadranke Kosor ima drukčiju računicu u svemu tomu, jer je upravo obilato i neselektivno financiranje raznih socijalnih i braniteljskih skupina bio njezin model dok je bila na čelu ministarstva branitelja.

Otkad je Jadranka Kosor počela voditi brigu o hrvatskim braniteljima, broj invalida Domovinskog rata popeo se s 20 tisuća početkom 2004. na 43 tisuće danas. Naklonost HDZ-a prema braniteljskoj populaciji i njegova velika financijska pomoć svih prošlih godina raznim braniteljskim i udrugama invalida ima prije svega kako zbog glasačkog tijela tako i zbog činjenice da su udruge odrađivale političke zadaće u ime stranke. Upravo se takav model preslikava u BiH gdje Jadranka Kosor ne želi dovesti u pitanje pet HDZ-ovih mandata za hrvatski Sabor na slijedećim parlamentarnim izborima. Glasovi Hrvata iz BiH, prije svega iz Hercegovine, srednje Bosne i dijela Bosanske Posavine gotovo su presudni za pobjednika parlamentarnih izbora u Hrvatskoj, te stoga ne čudi da u vrijeme najveće krize HDZ ne želi smanjiti pomoć Hrvatima na tim područjima. Međutim, HDZ očito ima jedna financijska mjerila prema stalnom biračkom tijelu na spomenutim područjima, a druga prema Hrvatima u ostalim dijelovima BiH, prije svega u Republici Srpskoj. Od ukupno nešto više od 87 tisuća Hrvata prognanika koji su se vratili u BiH, čak 85 posto se vratilo na područje Federacije BiH. Međutim, sasvim drukčiji su podaci za područje Republike Srpske. Prema službenim podacima Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH, tamo nedostaje čak 92 posto Hrvata koji su tu prije rata živjeli. S obzirom na sve ovo, HDZ iskrivljuje ustavnu obavezu pomoći Hrvatima u BiH, jer da se toga drži onda bi pomoć trebala biti jednaka za sve Hrvate u BiH, a ne samo tamo gdje se dobivaju glasovi. Da su to primjetila i državna tijela BiH pokazuje i inicijativa s početka 2008. kad je Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH uputilo Ministarstvu mora, turizma, prometa i veza Hrvatske dokument u kojem se predlaže dugoročni sustavni model pružanja pomoći Hrvatima u BiH. Iz Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice predložili su kolegama iz Hrvatske utemeljenje jedne zasebne agencije CROAID (Hrvatska agencija za međunarodni razvoj) po uzoru na američku agenciju USAID.

Može se isčitati kako su državna tijela u BiH primjetila nesrazmjer pomoći za Hrvate u BiH koji žive na različitim područjima i koji su gotovo zaboravljeni od Zagreba za razliku od nekih drugih krajeva većinski naseljenih Hrvatima. U svemu bi se koristila iskustva Hrvatske iz poticajne stanogradnje, ruralnog razvoja, poslovnih zona te fondova za regionalni razvoj. To su glavni motivi i pojašnjenja zbog čega bi bilo neophodno utemeljiti zasebnu agenciju CROAID. S tim ciljem Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH predložilo je i formiranje povjerenstva koje bi ovu ideju razradilo, a već je u to tijelo predložilo zamjenika ministra Slavka Marina te savjetnike Mladena Tolu i Ivicu Kovačevića. Međutim, do danas u Hrvatskoj nije bilo volje za rješavanjem tog problema i transparentnim financiranjem projekata. Hrvatska vlada je prošle godine osnovala Povjerenstvo za koordinaciju potpore i financiranje obrazovnih, kulturnih, znanstvenih i zdravstvenih programa i projekata Hrvata u Bosni i Hercegovini za 2008. godinu.PETAR ČOBANKOVIĆ kao ministar regionalnog razvoja plasirao je 94 mil. kn u BiH

Na čelu Povjerenstva je bila sadašnja premijerka Jadranka Kosor, a članovi: Gordan Jandroković ministar vanjskih poslova, Darko Milinović ministar zdravstva, Božo Biškupić ministar kulture, Dragan Primorac ministar znanosti, Ivan Šuker ministar financija, Dragan Schwarz državni tajnik Ministarstva znanosti i Ivan Bagarić predsjednik Odbora za Hrvate izvan RH. Da se situacija s preraspodjelom sredstava za pomoć Hrvatima u BiH neće bitno promijeniti pokazuje i još jedan detalj. Nakon što je i formalno zasjela na mjesto predsjednice hrvatske Vlade, Jadranka Kosor je simbolično ili ne, svoje prve korake u odgovornosti učinila prema Hrvatima koji žive izvan Hrvatske, i to ponajprije onima iz BiH. Sudjelujući na saborskom Odboru za Hrvate izvan Hrvatske, hrvatska je premijerka kazala kako će Hrvatska i dalje redovno i materijalno potpomagati Hrvate u BiH, bez obzira na financijsku krizu, koja se, podsjetimo, u Hrvatskoj udomaćila već duže vrijeme, i ne planira ubrzo otići.