ŽUSTRE RASPRAVE NA JAVNIM SKUPOVIMA Kako bi javnosti pobliže objasnio važnost općeg zdravstvenog osiguranja, koje u Americi još ne postoji, Barack Obama obraćao se građanima na tzv. javnim skupovima, primjerice u srednjoj školi u gradiću Shaker Heights blizu ClevelandaOno što se posljednjih dana događa u SAD-u nije zabilježeno nikada u američkoj povijesti. Jedna politička i društvena tema maksimalno je uzbudila američku javnost kao ništa drugo u posljednje doba, otvorila žestoke rasprave ne samo među političarima i novinskim komentatorima, nego - što je mnogo zanimljivije - među običnim građanima, te do neke mjere ugrozila i predsjedništvo Baracka Obame.

Strasti su se toliko razbuktale da je već došlo i do nasilnih incidenata, a američka javnost se jako zabrinula kada je usred te debate u blizini jednog skupa na kojem je trebao sudjelovati i Obama zaustavljen tridesetogodišnjak naoružan pištoljem. Postavilo se pitanje nije li ta debata postala toliko vatrena da neka usijana glava zbog te teme ne pokuša nauditi i predsjedniku Obami, koji je sve i pokrenuo. Tema koja je tako uzbudila američku javnost jest - reforma zdravstvenog osiguranja. Obama je prije nekoliko tjedana pokrenuo osiguranje opće zdravstvene zaštite za sve Amerikance.

No na opće iznenađenje mnogi ga zbog toga kritiziraju, i to vrlo žučno, pa su se diljem SAD-a razbuktale diskusije o njegovu planu reformi. Mnogo je onih koji vrlo glasno i bijesno napadaju Obamu jer smatraju da će njegova reforma povećati poreze, ugroziti manja poduzeća, povećati državni deficit, smanjiti razinu zdravstvene zaštite onih koji je već imaju. Obama odbacuje kritike, tvrdi da povećanja poreza za najšire slojeve Amerikanaca neće biti, čak ni za srednju klasu, da se neće smanjiti kvaliteta postojeće zdravstvene zaštite, te ne samo da se neće povećati državni deficit, nego će se smanjiti. Na tim skupovima često je jako burno, bilo je i mnogo incidenata, čak i pokušaja fizičkih napada na političare koji su zagovarali Obaminu reformu. Na jednom takvom skupu čak je izvučeno i oružje. Obama smatra da SAD napokon mora dobiti opće zdravstveno osiguranje jer je to civilizacijsko i socijalno pitanje, ali bi bilo korisno i za državu. Sjedinjene Države su jedina razvijena zemlja na svijetu koja nema opće zdravstveno osiguranje, što je u potpunoj suprotnosti, na primjer, s Njemačkom ili Velikom Britanijom, koje imaju vrlo razvijena opća zdravstvena osiguranja. U SAD-u se razvio široki sustav privatnih bolnica, liječničkih ordinacija, drugih privatnih zdravstvenih ustanova, gdje se sve usluge plaćaju. Stvoren je i sustav privatnih osiguravajućih društava koja nude Amerikancima i zdravstveno osiguranje, gdje oni premije plaćaju iz vlastitog džepa prema razmjeru zdravstvene zaštite koju osiguranik želi. U SAD-u postoji i nekoliko sustava djelomičnog zdravstvenog osiguranja koje potpomaže država, kao što su Medicare za umirovljenike koji imaju više od 65 godina te Medicaid za neke najsiromašnije stanovnike. Medicare, na primjer, pokriva samo dio bazičnih zdravstvenih prava, ali slabo pokriva najveći trošak starijih osiguranika, a to je nabava lijekova.

Kroz te alternativne sustave kakvo-takvo osiguranje ima značajan broj Amerikanaca, no postoji i jako veliki broj Amerikanaca koji nemaju nikakvo osiguranje. Tu spada manji broj najbogatijih, koji su u mogućnosti da bez teškoća plaćaju sve liječničke i bolničke troškove, pa im osiguranje zbog toga ne treba, te ogroman broj najsiromašnijih koji nemaju novca da sami sebi uplaćuju bilo kakvo zdravstveno osiguranje, a to ne čine ni njihovi poslodavci. Prema posljednjim podacima čak 45 milijuna Amerikanaca nema nikakvo zdravstveno osiguranje. Kada se teško razbole, ako ne plate, ne mogu u bolnicu, ne mogu se liječiti, mogu samo čekati smrt. Mnogi se u takvim situacijama moraju negdje zadužiti da bi platili liječenje, što mnogi čine uz teške posljedice. Prema nekim procjenama oko 50 posto privatnih bankrota američkih građana prouzročeno je neočekivanim bolesničkim troškovima. Obama je kao jedan od svojih prioriteta tijekom predizborne kampanje spominjao reformu zdravstvenog sustava kako bi svi Amerikanci napokon dobili primarnu zdravstvenu zaštitu. To je tada bilo popularno, jer je on tvrdio da će to provesti bez dizanja poreza. No kada je nedavno izišao sa svojim detaljnim planom reforme, odjednom su se pojavile kritike, prosvjedi te snažni otpori. Naravno, kao prvi problem pojavila se najava da bi se za neke imućnije kategorije ipak povećali porezi, pa su se počeli buniti pripadnici tih slojeva. Prema tom planu dosadašnji Medicare utopio bi se u novi zdravstveni sustav, a mnogi sadašnji korisnici tog sustava boje se da će im pasti razina zdravstvenog standarda, da će se pojaviti liste čekanja te ograničiti izbor zdravstvenih ustanova i liječnika koje mogu koristiti.

Upravo slobodni izbor liječnika pojavio se kao jedno od najtežih pitanja. Uz to, mnogo se raspravlja i o tome tko će određivati koju razinu zdravstvene zaštite će netko dobiti. Mnogo se raspravlja i o tome što će se sve u zdravstvenom sustavu financirati, hoće li tu spadati i pobačaj ili liječenje matičnim stanicama čemu se protive američki građani konzervativnijih nazora, te protestiraju što će oni kao porezni obveznici i to morati plaćati, iako se to kosi s njihovim uvjerenjima. Oko svega toga rasprava se razbuktala do ogromnih razmjera, vrlo je žustra, gruba. Ima dobronamjernih komentatora koji tvrde da je Obama pogriješio što je tako rano, već na početku mandata, krenuo u tu kontroverznu reformu, i to usred ekonomske krize koja dodatno uznemiruje građane. Obama pak tvrdi da ga je upravo kriza potakla da u to ide smjesta, ne samo zato što bi takva reforma pomogla mnogim Amerikancima da dobiju zdravstvenu zaštitu koju u krizi vlastitim sredstvima sigurno ne bi mogli osigurati, nego i zato što je sadašnji američki zdravstveni sustav iznimno skup, težak je teret za državni proračun, a ova reforma bi ga pojeftinila te tako pomogla državi u ublažavanju krize. Kada je predsjednik Obama obznanio nedavno svoj plan reforme zdravstvenog osiguranja, računao je da će program zbog svoje humanosti dobiti veliku podršku javnosti, a posebno onih Amerikanaca koji u ovom trenutku nemaju nikakvo zdravstveno osiguranje. No pokazalo se da ima mnogo protivnika njegova plana, posebno među višim slojevima Amerikanaca, ali i u srednjem sloju, koji se boji da će dio te reforme morati financirati i poslodavci, koji to neće moći bez otpuštanja radnika. Da bi pokazao kako te bojazni nisu točne, Obama je predložio da se o njegovu planu pokrene velika javna rasprava, i to ne samo u medijima, nego na tradicionalan način, kroz ono što se u američkom političkom žargonu naziva "skupovi u gradskoj vijećnici" (town hall meetings).GLASINAMA SABOTIRA OBAMU Bivša republikanska kandidatkinja za potpredsjednicu SAD-a Sarah Palin u javnost je pustila dezinformaciju da će se opseg zdravstvenog osiguranja određivati individualno, s obzirom na zdravstveno stanje osiguranika

U vrijeme kada u SAD-u još nije bilo televizije, kada nije još bio razvijen sistem medijskog prezentiranja političara javnosti, političari bi se - kada bi željeli predstaviti neki svoj projekt ili bi agitirali prije nekih izbora - sa svojim glasačima nalazili u lokalnim gradskim vijećnicama, većim dvorana mjesne uprave, školama, te drugim sličnim prostorima u manjim mjestima ili gradskim četvrtima. Tamo bi odgovarali na pitanja svojih birača o lokalnim problemima, no razvojem televizije i modernih medija taj oblik političkog komuniciranja počeo je gubiti na važnosti. Sada je Obama sa svojim suradnicima procijenio da će svoj plan reforme najbolje prezentirati najširoj javnosti kroz skupove u gradskoj vijećnici, pa su se diljem SAD-a počeli organizirati mjesni skupovi građana da se raspravlja o Obaminu planu zdravstvene reforme. Na tim skupovima lokalni političari, lojalni Obami, počeli su objašnjavati osnovne postavke i prednosti Obamine reforme zdravstva sve u želji da uvjere ljude kako je to korisna stvar. No dogodilo se ono što Obama i njegovi savjetnici nisu očekivali. Masovno su počeli dolaziti protivnici njegove reforme te je agresivno kritizirati, ali i plasirati netočne tvrdnje i objede na račun Obame. Iz tjedna u tjedan ti su skupovi postajali sve masovniji, dođe i po tisuću ljudi u dvoranu koja ih prima 250, ali i uzbudljiviji, pa je ponegdje počelo dolaziti i do fizičkih sukoba. U St. Louisu, na primjer, gdje se građanima obratila demokratska senatorica Claire McCaskill, došlo je prije nekoliko dana do rasnog incidenta, kada je jedan bijelac napao crnkinju koja je u ruci nosila sliku slavne Rose Parks, crnkinje zbog koje je šezdesetih godina počeo crnački pokret protiv segregacije. Ta je napadnuta crnkinja iz onih slojeva koji bi najviše profitirali Obaminom reformom, a muškarac je veliki protivnik reforme.

Takvih je situacija bilo i drugdje. No najviše je uzbuđenja nastalo zbog događaja u Portsmouthu u državi New Hampshire. Riječ je o saveznoj državi u liberalnoj Novoj Engleskoj, ali u kojoj živi i mnogo konzervativaca, pa su tamo sastanci u gradskoj vijećnici bili jako burni. Obama je zato odlučio osobno otići na jedan takav sastanak, pa je izabrao sastanak u Portsmouthu. No baš u vrijeme kada je Obama trebao stići u tamošnju gradsku vijećnicu policija je ispred zgrade ugledala čovjeka koji je imao pištolj u futroli na nozi. Zaustavljen je i odveden, ali je ubrzo pušten jer nije prekršio zakon budući da se u toj saveznoj državi može u javnosti nositi oružje ako nije skriveno. Zaustavljeni muškarac tvrdio je da nije imao nikakve zle namjere prema Obami, samo je želio i u toj prilici kada je predsjednik u blizini iskazati svoje ustavno pravo da posjeduje oružje. Ipak, mediji su tu njegovu gestu shvatili kao prijetnju. Obama je došao na zbor, te tamo odgovarao na pitanja prisutnih građana. Neka od tih pitanja nisu bila laka, jer su ga prisutni optuživali da svojom reformom nastoji povećati poreze, smanjiti prava onih koji su do sada uplaćivali sami svoje osiguranje, onemogućiti osiguranicima da sami biraju liječnike. Desni aktivisti i političari uspjeli su kroz ove skupove lansirati i neke vrlo uznemirujuće glasine protiv Obamine reforme, koje su se već počele širiti i kroz medije. Jednu je lansirala bivša republikanska potpredsjednička kandidatkinja, bivša guvernerka Aljaske Sarah Palin. Ona je obznanila da će postojati državne komisije koje će odlučivati koliku će zaštitu i brigu dobivati pojedini osiguranik s obzirom na svoje zdravstveno stanje, a to će - po njenim riječima - biti pogubno za najteže bolesnike. Po njenim riječima, ako će za nekog bolesnika ta "komisija smrti" - kako ju je ona nazvala - ustanoviti da je njegova bolest neizlječiva, njemu će se skrb ukinuti, neka umre što prije, kako bi njegovo daljnje liječenje što manje koštalo zdravstveno osiguranje. Iako je Obama već u nekoliko navrata demantirao tu tvrdnju, ona se i dalje širi, te opasno ugrožava plan reforme i neke druge glasine.

HILLARY CLINTON je 1994. pokrenula reformu zdravstva koja je propala; brojni demokrati su zbog toga, kao i burnih reakcija javnosti, skeptični u vezi s Obaminom reformomNajnovija ispitivanja javnog mnijenja pokazuju da se većina Amerikanaca protivi reformi te da Obamina popularnost rapidno pada, pa sada iznosi samo 47 posto, dakle 20 posto manje nego kada je u siječnju preuzimao predsjedničku funkciju. Doduše, razni su razlozi pada te popularnosti, tako, na primjer, mnogi nisu zadovoljni načinom na koji je rješavao ekonomsku krizu, drugi su nezadovoljni što nije više napravio za smanjenje nezaposlenosti, no čini se da u posljednje doba padu njegove popularnosti najviše pridonosi upravo inicijativa reforme zdravstvenog osiguranja. Sve je više bojazni da će ona možda i propasti. On je zahtijevao da reforma ode na glasovanje do kraja kolovoza, ali su članovi Kongresa to sada odgodili. I mnogi demokrati, naime, nisu zadovoljni planom, te su pod velikim pritiskom svojih glasača da ustanu protiv reforme. Demokrati se boje da bi zbog nepopularne reforme mogli izgubiti na izborima za Kongres sljedeće godine, kao što im se dogodilo 1994., također zbog zdravstvene reforme, koju je pokrenuo tadašnji predsjednik Clinton, a vodila njegova supruga, današnja ministrica vanjskih poslova Hillary Clinton. Taj pokušaj tada je propao, mnogi se boje da će i Obama proći slično.