Bivši predsjednik uprave Ine Tomislav Dragičević i Zsolt Hernádi, glavni direktor MOL-aIstražujući satelitskim snimkama 60-ih i 70-ih godina geološke resurse, INA je u Hrvatskoj otkrivala i izvore pitke vode, za koje ekonomski analitičar i nekadašnji savjetnik Ive Sanadera Ante Babić tvrdi da ih ima stotinjak te da bi država koncesijama na njima mogla godišnje ubirati milijarde eura, donosi business.hr u svom tiskanom izdanju.

Prema Babićevim tvrdnjama vodeni resursi INA-e su tokom privatizacije ostali zavedeni u bilanci domaće naftne industrije, pa bi izvore vode trebalo, poput plinskog biznisa, izdvojiti iz Ininog poslovanja i prodati natrag državi.

Babić smatra kako u Hrvatskoj ne postoji ni evidencija izvora vode koji nisu u koncesiji niti procjena vrijednosti tih bogatstava.

"To bi trebalo biti bogatstvo države, no Vlada nema ni znanja ni volje da to bogatstvo materijalizira.", rekao je Babić za business.hr.

Prema zakonu o vodama, vode su opće dobro i ne mogu biti u privatnom vlasništvu, pa tako niti INA ne može biti vlasnik pronađenih izvora. Uz to INA te izvore uopće nije valorizirala i njihova je vrijednost podcijenjena jer su zavedeni samo kao temelj troškova satelitskog praćenja i bušenja i to prema cijenama iz 70-ih godina prošlog stoljeća.

"Vrijednost Inine dionice bila bi 3.000 kuna kada bi ti resursi bili vrednovani na pravi način jer je danas vrijednost flaširane litre vode identična litri benzina", tvrdi Babić koji sumnja u mogućnost povratka ovih izvora u državne ruke jer kako kaže u slučaju sudskog spora bi "s jedne strane bio obični državni činovnik, a s druge dvadesetak specijaliziranih MOL-ovih odvjetnika".

Babićeve navode potvrdio je i nekadašnji prvi čovjek INA-e Davor Štern, koji kaže kako je INA našla vodu tražeći naftu u okolici nekih gradova poput Bjelovara, Virovitice i Koprivnice.

"Nečijom nepažnjom ta je voda šutke prešla u portfelj INA-e i to je velik propust onih koji su vodili njenu privatizaciju. Prije desetak godina zalagao sam se da se taj segment izdvoji iz INA-e i komercijalizira, ali za to nije bilo političke volje", kazao je Štern za business.hr.

Iz državnih institucija po ovom pitanju nisu se htjeli oglasiti. Jedino je Ružica Ćurić Batan iz Hrvatskih voda izjavila kako je riječ o izuzetno kompleksnom pitanju te da su za odgovore angažirano niz stručnjaka.

Iz INA-e su demantirali ove tvrdnje te kažu kako nije točna brojka od nekoliko stotina izvora. Tvrde kako je pronađena voda visoko mineralizirana i oslađena ili je potpuno slatka te kako je sigurno da im ti izvori neće donijeti milijarde eura niti će država biti zakinuta za velike novčane sume. Međutim, iz INA-e su potvrdili kako je na glavnoj skupštini u lipnju ove godine izmijenjen predmet poslovanja društva u koji je dodana djelatnost proizvodnje i prometa prirodnih, mineralnih i drugih flaširanih voda.