29.08.2009. / 22:56

Autor: Ozren Podnar

Optimisti su zdraviji, ali kako to postati?

Kad bi vam netko rekao da su gluhoća ili invaliditet opasni po zdravlje, vjerojatno biste zaključili da se šali ili da je pod utjecajem opojne tvari. Navedena su stanja posljedice, a ne uzroci narušenog zdravlja.

Jeste li u stanju prepoznati besmislicu i u sljedećoj tvrdnji:
"pesimizam je opasan po zdravlje"?

Baš to s nevjerojatnim pomanjkanjem takta poručuju liječnici koji su nedavno objavili rezultate istraživanja o povezanosti optimizma i pesimizma sa zdravljem i smrtnošću.

Ne, nije sporno da je pesimizam ima uske veze s bolešću. Problem je u predstavljanju pesimizma i optimizma kao nečeg što se može po volji odbaciti ili usvojiti.

Imate li optimističan mozak?

Istraživači sa Sveučilišta u Pittsburghu, obradivši velik broj žena, još su jednom potvrdili dobro poznatu pretpostavku da pesimistički nastrojeni ljudi imaju lošije zdravlje od optimističkih. Konkretno, pokazalo se da optimistične žene imaju nižu stopu srčanih bolesti i općenito duži životni vijek u usporedbi s pesimističnima. Optimisti osim toga imaju niže stope dijabetesa, visokog tlaka, visokog kolesterola, pretilosti i ovisnosti o pušenju.

Ovi su rezultati istraživanja zacijelo točni, koliko je točno i da ljudi bez nogu teže hodaju od onih sa zdravim nogama. Međutim, kao što invalid ne može nabaviti udove koji mu nedostaju, ni pesimist se ne može pretvoriti u optimista, jer njegovo stanje ne proizlazi iz njegovog stava ili odluke, već iz načina na koji mu funkcionira organizam.

Najjednostavnije rečeno, optimisti i pesimisti su takvi kakvi jesu zato što imaju optimističan, odnosno pesimističan mozak.

Optimisti imaju zdravije moždane centre koji reguliraju stres i raspoloženje pa stoga gaje ugodnije osjećaje vezane za budućnost, kao uostalom i za ostale vremenske dimenzije. I kad se nalaze u jednakim okolnostima, optimist će se osjećati bolje od pesimista, jer mu to dopušta njegov mozak, koji proizvodi više duševnog blagostanja nego pesimistov.

"Pesimizam" čitaj: "depresija"

Duševno blagostanje ili kraće "sreća" plod je djelovanja fizioloških procesa u mozgu, koji su urođeni, ili izazvani ranim životnim iskustvima, a u svakom slučaju dugotrajni. Istraživanje Davida Lykkena na jednojajčanim blizancima koji su živjeli odvojeno pokazalo je da je svačiji nivo sreće ponajviše određen genima: većina je blizanaca kroz život bila podjednako (ne)sretna neovisno o različitim okolnostima u kojima su živjeli.

Pesimist, bilo zbog kvarnih gena, ili eventualno zbog traumatičnih iskustava, ima narušeno duševno blagostanje, a njegova se kronična patnja pretočuje i u negativan doživljaj budućih okolnosti.

Posebno frustrirani liječničkim porukama o "pesimizmu kao štetnom stavu" ili "navici" vjerojatno su oni vrlo pronicljivi pesimisti koji ispravno uočavaju kad im se okolnosti nepovoljno razvijaju i kojima je muka kad netko njihovo stanje naziva "životnim stavom".

Je li pesimizam, dakle, presuda protiv koje nema žalbe? U prošlosti je to bio, ali danas nije, zahvaljujući napretku medicine. Kronični je pesimizam posljedica depresivnog poremećaja te se može ublažiti medicinskim putem, točnije psihijatrijskim liječenjem.

Formula za razvedravanje

Kombinacija psihofarmaka, vitamina B, masnih kiselina Omega-3, suportivne psihoterapije, svakodnevne tjelesne rekreacije i čestog izlaganja prirodnoj svjetlosti u stanju je dići depresivno-tmurnu koprenu s očiju većine pesimista. Moguće je da će neki od izliječenih pesimista postati manje pronicljivi u pogledu prepoznavanja nepovoljnog razvoja okolnosti, no istina ne donosi uvijek sreću; ponekad je malo obmane poželjnije!

Vezane vijesti

Znanstvenici potvrdili genetsko podrijetlo migrene

Znanstvenici potvrdili genetsko podrijetlo migrene

Europski i australski znanstvenici otkrili su četiri nova gena koje se povezuje s najčešćim oblikom migrene, što upućuje na njezin nasljedni… Više

Komentari

Ovaj članak nema komentara.

Nije moguće komentirati članke starije od tri mjeseca.

Najnovije

Izbor urednika