Objavljeno u Nacionalu br. 720, 2009-09-01

Autor: Robert Bajruši

PREDSJEDNIČKI kandidat uzvraća udarac

'Moji dokazi protiv lažnih optužbi'

IVO JOSIPOVIĆ redakciji Nacionala dostavio je tri dokumenta za koje smatra da pokazuju kako su napadi za umješanost u aferu 'Posmrtna pripomoć' neutemeljeni

'RADIO SAM PO ZAKONU' Josipović smatra kako dokumenti - izvještaj
financijske policije o kontroli poslovanja
štedionice Zlatica, rezultat kontrole HNB-a
u štedionici i mišljenje Porezne uprave o
HDS-u - dokazuju da je radio po zakonu'RADIO SAM PO ZAKONU' Josipović smatra kako dokumenti - izvještaj financijske policije o kontroli poslovanja štedionice Zlatica, rezultat kontrole HNB-a u štedionici i mišljenje Porezne uprave o HDS-u - dokazuju da je radio po zakonuNedugo nakon što je Ivo Josipović postao SDP-ov kandidat za predsjednika Republike Hrvatske, u nekim medijima pojavile su se optužbe da je u prošlosti bio umiješan u aferu “Posmrtna pripomoć”. Bilo je to 2000., kada je otkriveno da je Štedionica Zlatica dodijelila Josipu Kregaru povlašteni stambeni kredit od 100.000 DEM (360.000 kuna), a Josipović je u to vrijeme bio predsjednik Nadzornog odbora štedionice. U vrijeme ove afere svi su se usmjerili na Kregara, dok je Josipovića spomenula samo glazbena kritičarka Bosiljka Perić-Kempf u njihovoj polemici koju su vodili u Novom listu. Ona ga je optužila i da je kao glavni tajnik Hrvatskog društva skladatelja manipulirao novcima udruge.


Osam godina nitko se nije bavio ovim temama, a reaktualizirao ih je nedavno Pero Smiljanić, bivši djelatnik Financijske policije. Smiljanić je na portalu Javno.com rekao da je bio u posjedu dokaza koji u aferi “Posmrtna pripomoć” inkriminiraju Josipovića, ali da je istraga zaustavljena iz političkih razloga, a on je dobio otkaz. Nacional je u prošlom broju u temi o skandalima predsjedničkih kandidat naveo i optužbe koje su Bosiljka Perić-Kempf i Pero Smiljanić kao i neki mediji iznijeli protiv Josipovića. Ivo Josipović je redakciji Nacionala dostavio tri dokumenta za koje smatra kako dokazuju da su optužbe protiv njega neutemeljene. Radi se o izvještaju Financijske policije o kontroli poslovanja štedionice Zlatica od 30. travnja 2000., rezultatu kontrole Hrvatske narodne banke u štedionici iz veljače 2000., kao i mišljenju Porezne uprave - Područni ured Zagreb glede djelovanja Hrvatskog društva skladatelja. U ovim dokumentima Josipović se spominje samo jednom, i to kao predsjednik Nadzornog odbora Štedionice Zlatica. Financijska policija je zaključila kako će HNB pokrenuti prekršajni postupak “zbog prekoračenja plasmana od 12% u ‘Posmrtnu pripomoć’”, a kao odgovorne osobe navedene su tadašnji predsjednik Uprave Franjo Valjak i članica Uprave Iva Prašnički. Zapisnik o kontroli koji je provela HNB isto nigdje ne navodi Josipovića, a zabilježeni su samo manji propusti. Treći dokument, a to je stajalište Porezne uprave o radu Hrvatskog društva skladatelja, sadrži zaključak kako HDS kao neprofitna ustanova ima pravo na poduzetničku djelatnost. Josipović smatra kako ovi dokumenti dokazuju da je radio po zakonu, a o napadima je dao intervju za Nacional.

NACIONAL: Neki vas povezuju s aferom “Posmrtna pripomoć”, u kojoj je Josip Kregar uz vrlo povoljne uvjete od Štedionice Zlatica dobio kredit od 360.000 kuna. Kao tadašnji predsjednik Nadzornog odbora te štedionice vjerojatno ste bili upoznati s Kregarovim kreditom?

- Prvo, u poslove nadzornog odbora ne spada donošenje odluka o pojedinačnim kreditima. Drugo, kredit koji je dobio Josip Kregar dodijeljen je pod istim uvjetima pod kakvim su se davali i drugim članovima i zaposlenicima “Posmrtne pripomoći” i uredno je vraćen, skupa s kamatama. U svemu ovome nije bilo nikakvih problema, osim što se postavilo pitanje je li moralno i politički ispravno da Kregar kao tadašnji predsjednik “Posmrtne pripomoći” uzima takav kredit. Ali s pravnog gledišta sve je bilo u redu.

NACIONAL: Javnost je s pravom negodovala kada se otkrilo da je kamata iznosila 7,5 posto, što je u to vrijeme bilo puno niže nego što su tražile komercijalne banke.

- To su bili uvjeti u “Posmrtnoj pripomoći”, uostalom i Zagrebačka banka također svojim zaposlenicima daje privilegrane kredite. Zanimljivo je da su inspektori koji su radili na predmetu imali u isto vrijeme od ministarstva kredite s 2% kamata. Da sam bio na Kregarovu mjestu, ne bih uzeo kredit, međutim, ponavljam da je sve bilo legalno, a o kreditu nije odlučivao Nadzorni odbor.

NACIONAL: Kako ste postali predsjednik Nadzornog odbora Štedionice Zlatica?

- Dobio sam poziv tadašnje Uprave štedionice da postanem član nadzornog odbora. Budući da je Hrvatsko društvo skladatelja plasiralo dio svojih sredstava u Štedionicu Zlatica, u Upravi su smatrali kako bi bilo dobro da imamo i nadzor nad njihovim radom. Pretpostavljam kako su na tom položaju željeli osobu koja ima dobar ugled i praksu u sličnim poslovima, a na neki način bilo je to i priznanje za dotadašnju suradnju. Želim naglasiti da je to jedna od rijetkih štedionica koja je preživjela tadašnju krizu bankarskog sustava, dok je većina ostalih bankrotirala. Na tu činjenicu svi koji smo bili u Štedionici posebno smo ponosni. Postojale su redovite kontrole i izvješća Narodne banke Hrvatske i Financijske policije. Iz svih dokumenata jasno se vidi da nije bilo nikakvih nezakonitosti ili kriminala.

NACIONAL: Kakva je bila veza između vas i Kregara?

- Nas dvojica nismo bili u nekakvim posebnim odnosima. Kregar je jedan od kolega s fakulteta s kojim sam se povremeno družio. U tu aferu je uvučeno puno ljudi, ali jedini pravi cilj bio je baš Josip Kregar koji je bio kandidat za gradonačelnika Zagreba. Njegova kandidatura nekome nije odgovarala pa je od muhe napravio slona.

NACIONAL: Zašto ste u jeku afere s Kregarovim kreditom podnijeli ostavku na članstvo u Nadzornom odboru?

- Glavni razlog je to što sam u to vrijeme bio uključen u izradu tužbe za genocid protiv SR Jugoslavije. Zbog rada na tužbi prekinuo sam i neke druge aktivnosti jer mi je oduzimala skoro sve slobodno vrijeme. To sam napisao i u zahtjevu za razrješenje.

NACIONAL: Niste li se plašili da vas ne uvuku u skandal?

- To nema veze s time. Da je postojala kakva nezakonitost za koju sam bio odgovoran, ne bih izbjegao odgovornost time što više nisam predsjednik Nadzornog odbora. Osim toga, u to vrijeme nisam bio u politici i nisam imao moć nešto spriječiti ili zaustaviti.

NACIONAL: U kakvim ste odnosima s Franjom Valjkom, predsjednikom Uprave Štedionice Zlatica? U medijima ga se optuživalo da je šakom i kapom dijelio kredite?

- On je moj dobar poznanik, ali ne i bliski prijatelj. Ako mene pitate, posao štedionice jest dijeljenje kredita, i ne vidim kako se to može smatrati grijehom. A što bi drugo štedionica trebala raditi?. Važno je da su krediti odobravani sukladno pravilima i da su uredno vraćeni.

NACIONAL: Druga optužba na vaš račun glasi da ste kao glavni tajnik novac iz HDS-a kao kredit plasirali u tvrtke koje su bile u vlasništvu “Posmrtne pripomoći”?

- Ne vidim što je u tome loše. HDS je i prije i poslije moga mandata velikom broju tvrtki odobravalo kredite zato da kroz kamatu očuva vrijednost autorskih sredstava koja su se prikupljala preko godine, a zbog prirode posla isplaćivala autorima jednom godišnje. To je dobra poslovna praksa koja je koristila autorima i omogućavala dodatnu stimulaciju hrvatskih skladatelja. Cijela procedura davanja kredita i raspored kamate bila je, a i sada je propisana posebnim pravilnicima HDS-a. To spada u normalnu poslovnu praksu. Dapače, smatrao bih se vrlo krivim da sam kao glavni tajnik pustio da se ne uzima kamata i da novci propadaju. Tada je HDS imao vrlo povoljne uvjete, krediti su vraćeni, a kamata plaćena. O legalnosti ovih transakcija postoji mišljenje Ministarstva financija koje je vrlo pozitivno. Ni jedna od redovitih kontrola Državne revizije, Državnog zavoda za intelektualno vlasništvo i Financijske policije nije ni jednom riječju osporila takvu praksu. To su tražili i sami autori koji su od toga profitirali. O tome postoje odluke Skupštine i Predsjedništva HDS. Danas otvaranje aferaške rasprave o očito zakonitoj praksi od pred desetak godina očito je konstrukcija čiji je cilj moja diskreditacija. Moj program Nove pravednosti utemeljen je na činjenici da sam potpuno čist, a ovakvim optužbama se želi reći da smo svi isti, i oni kandidati koji imaju milijunske afere i ja koji nemam nikakvu aferu. Uostalom niti u jednoj od tih kvazi-optužbi nigdje nije rečeno da sam prekršio zakon ili pribavio materijalnu korist.

Vezane vijesti

Dio EU-a ili neke slične organizacije

Dio EU-a ili neke slične organizacije

Glavna poruka konferencije "Facing Tomorrow 2012" je pogled u budućnost, a sudionicima konferencije koja se pod pokroviteljstvom izraelskog… Više

Komentari

Ovaj članak nema komentara.

Nije moguće komentirati članke starije od tri mjeseca.

Najnovije

Izbor urednika