BORBA ZA OPSTANAK
Šef Croatia osiguranja Hrvoje Vojković, paradoksalno, ne želi biti predsjednik stranke, no to mu jedino preostaje želi li nastaviti uzlazni
trend svoje karijereUmjesto Đurđe Adlešič, koja se definitivno povlači s čelne funkcije hrvatskih liberala, HSLS će od studenog voditi jedan od četvorice kandidata: Dražen Breglec, Darinko Kosor, Hrvoje Vojković ili Davor Žmegač. Iako se stranački sabor na kojem će tisuću izaslanika birati novog predsjednika održava tek za dva mjeseca, niti jedan od kandidata nema status apsolutnog favorita, pa je u posljednja dva tjedna unutar HSLS-a započeo pravi rat za najbolju startnu poziciju. Prema najnovijim informacijama, ali i rezultatima tajnog istraživanja javnog mnijenja koje je naručilo stranačko vodstvo, najviše šanse za pobjedu ima čelnik Croatia osiguranja Hrvoje Vojković, no žestina međusobnih optužbi i podmetanja daje naslutiti da bitka za nasljednika Đurđe Adlešič još ni približno nije završena. Dodatnu težinu odabiru novog čelnika HSLS-a daje i činjenica da će se to unutarstranačko pitanje HSLS-a odraziti i na nacionalnu politiku: budući da je HSLS koalicijski partner HDZ-ove vlade, novi će predsjednik sigurno imati najviše utjecaja pri odlučivanju o ostanku ili izlasku iz vlade Jadranke Kosor.
Za hrvatske liberale u ovom je trenutku najveći problem što niti jedan od kandidata nema premoćnu prednost nad ostalima, a svaki ima barem po jednu otegotnu okolnost koja mu umanjuje šanse za pobjedu: Dražen Breglec, državni tajnik u ministarstvu Božidara Kalmete, još se prije nekoliko godina neuspješno natjecao za čelno mjesto HSLS-a, šef zagrebačkih liberala Darinko Kosor nema veliku potporu unutar stranke, zamjenik Đurđe Adlešič Davor Žmegač posve je nepoznat javnosti, a Hrvoje Vojković, paradoksalno, zapravo ni ne želi postati predsjednik stranke, no to mu, kako se čini, jedino preostaje ako želi nastaviti uzlazni trend svoje karijere.
A priču o novom čelniku HSLS-a započela je upravo Đurđa Adlešič još u ljeto prošle godine. Ona je još tada najavila da će svoju funkciju prepustiti nekom mlađem. Nacional je iz više izvora saznao da su njezini motivi vrlo jasni: njoj su liječnici nakon višegodišnjih medicinskih problema savjetovali da "smanji tempo", pa je ona odlučila da funkciju vođenja stranke prepusti nekom drugom, no ne i da se posve povuče iz politike: ostala bi potpredsjednica Vlade i predsjednica Središnjeg vijeća HSLS-a, čime bi zadržala politički utjecaj, no ne bi imala toliko obaveza kao dosad. Tu svoju odluku ona je još lani priopćila svojim suradnicima, koji su je nagovorili da s provođenjem svoje odluke pričeka do lokalnih izbora. U medije je već tada procurila informacija da je dosadašnja predsjednica liberala već odabrala da njezin favorit za nasljednika bude njezin stranački zamjenik Davor Žmegač.OTEŽAVAJUĆA okolnost za Davora Žmegača je činjenica da je posve nepoznat javnosti
U međuvremenu, hrvatsku vladu napustio je Ivo Sanader, a na njegovo mjesto dospjela je Jadranka Kosor. Iako odnos vlade HDZ-a prema koalicijskom partneru HSLS-u ni dosad nije bio sasvim zadovoljavajuć, dugogodišnji osobni animoziteti Đurđe Adlešič i Jadranke Kosor dodatno su zahladili odnose dviju stranaka, što je za Đurđu Adlešič učinilo neizvjesnim i funkciju potpredsjednice Vlade. Istovremeno, planove da ju u stranci jednostavno zamijeni Davor Žmegač poremetili su Darinko Kosor i Dražen Breglec, koji su iskazali ambiciju da se natječu za njezinu funkciju. Doduše, Breglec i nije bio toliko iznenađenje jer se on još 2004. godine kandidirao za predsjednika HSLS-a. Tako je najveće iznenađenje za stranačko vodstvo bila najava da bi u utrku za predsjednika mogao ući šef zagrebačke organizacije HSLS-a Darinko Kosor. Premda je godinama prisutan u politici, Kosor se nikad nije uspio prometnuti u političara s nacionalnim značajem, a na lokalnoj razini kompromitirao ga je pokušaj iz 2005. da pregovara o koaliciji s desničarskim strankama, Zdravkom Tomcem i Miroslavom Tuđmanom.
Ipak, Breglec i Kosor po svemu sudeći zaključili su da imaju stanovite izglede za pobjedu: prema mišljenju samih članova stranke, unatoč odličnim rezultatima na lokalnim izborima, gdje je u Kutini osvojio 70 posto glasova, favorit Đurđe Adlešič Davor Žmegač naprosto nije iskoristio priliku da se nametne kao mogući novi lider stranke. Čak i danas, kad je njegova kandidatura neupitna, Žmegač je potpuno nepoznat hrvatskoj javnosti, ali i članovima HSLS-a: iako je na lokalnoj razini ostvario odlične izborne rezultate, većina hrvatskih građana još uvijek ne zna ni kako Žmegač izgleda, a kamoli da su ikad čuli neku njegovu izjavu ili politički stav.
Nacional je iz dobro obaviještenih izvora unutar HSLS-a saznao da su prije otprilike dva tjedna Đurđa Adlešič i njezini suradnici napokon shvatili da bi umjesto planiranog Žmegača, u utrci za predsjednika stranke možda mogli pobijediti Breglec ili Kosor, koji smatraju da imaju bolju startnu poziciju od Žmegača: ako ništa drugo, barem su poznatiji od njega, što znači da bi uz snažnu kampanju širom zemlje jedan od njih dvojice možda i mogao osigurati veći broj glasova od Žmegača, a obojica imaju veće iskustvo s medijima od njega. Za Đurđu Adlešič i dosadašnje vodstvo stranke pobjeda Bregleca ili Kosora bila bi velika opasnost, jer nitko zapravo ne zna u kojem smjeru bi neki od njih počeo voditi stranku: u toj konstelaciji nije sigurno ni da bi Đurđa Adlešič zadržala svoj dominantni položaj u stranci, dosadašnje vodstvo također bi snašla neizvjesna sudbina, a ne zna se ni što bi se dogodilo s članovima stranke koji su proteklih godina političkim ključem bili postavljani na razne položaje.
To se pogotovo odnosi na Hrvoja Vojkovića, koji je od srpnja 2004. godine predsjednik Uprave Croatia osiguranja. U stranačkim krugovima vlada uvriježeno mišljenje da je na sve funkcije, pa i ovu sadašnju, Vojković došao temeljem odluke Đurđe Adlešič, pa se pretpostavlja da bi među prvim potezima novog predsjednika stranke mogla biti smjena miljenika dosadašnje predsjednice HSLS-a. Kako ističu Nacionalovi izvori, Vojković se proteklih godina posvetio vođenju Croatia osiguranja, i uopće nije bio zainteresiran za aktivniji angažman u stranci i politici, već je vjerovao da će Davor Žmegač kao nasljednik Đurđe Adlešič poštovati dogovor po kojem bi Vojković zadržao svoju trenutačnu funkciju. U međuvremenu su se i on, ali i Đurđa Adlešič zabrinuli: što ako Žmegač ne pobijedi?
ĐURĐI ADLEŠIČ liječnici su zbog zdravlja rekli da
'smanji tempo'Unutar užeg vodstva HSLS-a tako se prije dva tjedna rodila misao da bi se u utrku za predsjednika stranke možda trebao uključiti i Hrvoje Vojković: on bi od svih kandidata bio najpoznatije lice, ima iskustva u visokoj politici, blizak je Đurđi Adlešič i njezinim suradnicima te se posljednjih godina dokazao u vođenju Croatia osiguranja. Čelnici stranke tako su početkom rujna od jedne zagrebačke agencije naručili tajno istraživanje javnog mnijenja u kojem se građane pitalo koga od četiri kandidata smatraju najpoželjnijim na mjestu predsjednika HSLS-a. U telefonskoj anketi koja je obuhvatila 13.771 građanina širom Hrvatske Hrvoje Vojković dobio je 40 posto glasova, Darinko Kosor 23 posto, Dražen Breglec 22 posto a Davor Žmegač tek 15 posto. Ti podaci bili su ključni argument na tajnom sastanku koji se prošlog utorka održao u zagrebačkom restoranu Okrugljak. Ondje su Đurđa Adlešič i uže vodstvo stranke satima nagovarali Hrvoja Vojkovića da se ipak prihvati kandidature za predsjednika stranke, jer je postalo očito da Davor Žmegač, dosadašnji favorit Đurđe Adlešič, zapravo ima najmanje šanse za pobjedu. Kako ističu Nacionalovi izvori, Vojković se dugo odupirao tom prijedlogu jer zapravo uopće nije zainteresiran za tu funkciju, ali su ga stranački kolege upozoravali da mu je to jedina šansa da mu karijera nastavi uzlaznim tijekom: budući da Žmegač nema izgleda za pobjedu, na unutarstranačkim izborima će pobijediti Breglec ili Kosor koji Vojkoviću navodno zavide na dosadašnjoj karijeri potpomognutoj potporom Đurđe Adlešič, pa nije isključeno da bi ga smijenili. U tom slučaju Vojković bi se našao u nezavidnoj situaciji: nakon što je uz pomoć politike bio ministar i šef Fonda za privatizaciju, a potom i čelnik velikog državnog poduzeća, po prvi put bi trebao pronaći novo radno mjesto bez političkog protežiranja.POBJEDA Dražena Bregleca mogla bi ugroziti status favorita Đurđe Adlešič, Davora Žmegača
Nakon prošlotjednog sastanka na kojem je Vojković navodno pristao da se kandidira, sljedećih nekoliko dana on je očito proveo u konzultacijama, pa su iz krugova bliskih Vojkoviću i HSLS-u svaki dan izlazile oprečne spekulacije: po jednima se definitivno odlučio kandidirati, po drugima još uvijek razmišlja, da bi neki tvrdili da im je Vojković osobno potvrdio da se neće kandidirati. Nacionalovi izvori ističu da je proteklog vikenda Đurđa Adlešič održala još jedan sastanak s Hrvojem Vojkovićem na kojem je dogovoreno da se on kandidira za predsjednika HSLS-a. Hoće li doista biti tako, odnosno hoće li utrka za predsjednika hrvatskih liberala imati četiri kandidata saznat će se u sljedećih desetak dana.
Đurđi Adlešič nudim da i dalje bude potpredsjednica Vlade'
■ “Na unutarstranačkim izborima očekujem potporu većine delegata. Ako pobijedim, bit će radikalnih zaokreta u vođenju stranke jer HSLS trenutačno uopće nije prepoznatljiv”, kazao je proteklog vikenda za Nacional šef zagrebačkih liberala Darinko Kosor, koji svojoj sadašnjoj šefici nudi ostanak na funkciji u Vladi: “Ja ne želim biti u Vladi, tako da bih dao Đurđi da i dalje bude potpredsjednica, ali smatram da HSLS mora u sljedećem razdoblju pokazati programski i politički odmak od Vlade i HDZ-a. Isto tako želim jasno reći da ne dolazi u obzir da HSLS podrži HDZ-ova kandidata Andriju Hebranga za predsjednika države. Što se tiče stranke, želim biti predsjednik profesionalac, provoditi deset sati dnevno u stranci i baviti se dizanjem stranke. Žmegač je gradonačelnik Kutine, Breglec je državni tajnik a Vojković vodi državnu firmu. Oni se ne mogu profesionalno posvetiti stranci, a HSLS će naprosto nestati ako se ne dogode promjene”, zaključuje Darinko Kosor.
'Želimo rekonstrukciju vlade i BAREM jedno ministarstvo'
Od svih kandidata za čelno mjesto HSLS-a 44-godišnji Dražen Breglec se najduže pripremao za unutarstranačke izbore. On se još 2004. godine za predsjedničku funkciju nadmetao s Ivanom Čehokom, a nakon što je lani Đurđa Adlešič najavila da se više neće kandidirati, Breglec se već godinu dana ozbiljno priprema za stranački sabor na kojem će se birati novi predsjednik stranke. U razgovoru za Nacional Dražen Breglec je objasnio novi smjer kojim želi povesti HSLS ako postane predsjednik stranke.
NACIONAL: Iako većina kandidata zagovara promjene u stranci, ali ih pritom još ne otkriva, vaš program je vrlo konkretan. Što biste željeli promijeniti u HSLS-u?
- Smatram da najprije moramo preispitati koji su naši dosezi unutar sadašnje vlade, odnosno može li se pozicija HSLS-a promijeniti na način da participiramo konkretnije u rješavanju nagomilanih problema. Novo vodstvo stranke morat će inicirati reviziju koalicijskog sporazuma koji u ovom trenutku de facto ne postoji, jer s promjenom premijera imamo novu vladu, a i bez obzira na tu činjenicu, sporazum je na polovici mandata kojoj se približavamo bio “zreo” za jednu temeljitu reviziju. U njemu stoje neke stvari koje se evidentno neće realizirati, a između ostalog i uslijed financijske pa i gospodarske krize i recesije postoji potreba za mjerama koje se trebaju realizirati. Paralelno s revizijom prioriteta Vlade i mi kao stranka moramo doći do održive pozicije u Vladi, pozicije kroz koju ćemo se moći razvijati sukladno očekivanjima naših birača. Nadalje, s naše strane definitivno više neće biti solidarnosti u donošenju loših odluka ili manjkavih zakona. Uzet ćemo si slobodu da budemo puno jasniji i glasniji, rezolutniji, pogotovo ako budemo suočeni s donošenjem ad hoc odluka, bez dovoljne prethodne stručne rasprave, primjerice kao što smo bili jasno i rezolutno protiv prilikom glasovanja o zakonu o potpomognutoj oplodnji. Tada smo pokazali da se možemo efikasno boriti protiv lošeg prijedloga, a isto tako ćemo biti puno odlučniji i glasniji kad je u pitanju realizacija prioriteta koje su u koaliciji prihvaćene iz našeg izvornog programa, kao što je npr. daljnja decentralizacija države ili reforma uprave.
NACIONAL: Znači li to da i dalje namjeravate ostati u koaliciji s HDZ-om?
- Da, mi prvenstveno želimo politički korektno djelovati unutar dogovorenih i revidiranih ciljeva koalicije te preuzeti svoj dio i tereta i odgovornosti, ali i zasluga koje iz tog posla proizlaze. HSLS kao partner u Vladi trenutno svugdje ima samo druge ljude u resorima ili u Vladi. Mi nemamo svoj resor, a time ni pozornicu na kojoj bismo mogli pokazati što smo u stanju napraviti. Rezultat toga je odsutnost bilo kakve asocijacije na HSLS-ov doprinos uspjesima Vlade i to nije dobro. Prosječni građanin nema percepciju za što smo odgovorni, pa tako ni što jesmo ili nismo učinili u Vladi. Zato ćemo koalicijskim partnerima jasno reći da takva pozicija za nas nije održiva i da se ona na nedopustiv način odražava na naš trenutni rejting. Želimo dakle biti nositelji vidljivog i značajnog projekta a to se najbolje može vodeći konkretan resor.
NACIONAL: Ako postanete predsjednik HSLS-a, kako namjeravate doći do boljeg rejtinga kod građana?
- Već sam govorio o nužnosti pronalaženja prostora za vidljivo djelovanje unutar koalicije. No istovremeno ćemo inicirati veću transparentnost i otvorenost, nećemo se libiti svoje stavove iznositi jasno i otvoreno, posebno u slučajevima ako bismo bili suočeni s očekivanjima podrške za loše prijedloge zakona i ostalih propisa. Mi jesmo i želimo biti pouzdan koalicijski partner, ali to ne znači da ne smijemo sa svojim prijedlozima i inicijativama pa i kritikom, ako ne ide drukčije, ići prema javnosti. Dosad direktno istupanje prema javnosti nismo često koristili, a sve druge stranke, uključujući i HDZ, to rade. HDZ koji se u očima javnosti praktički poistovjećuje s Vladom koristi svoje predsjedništvo koje daje svoje inicijative u javnost, a tek potom one idu na Vladu. Ne vidim ni jedan razlog zbog čega to ne bi i mi mogli raditi, dapače. HSLS nadalje mora biti dosljedniji zagovornik ultimativnog i stvarnog provođenja reformi. U nekim javnim poduzećima i sektorima se reforme ne provode, a nepravilnosti se sakrivaju i mi nemamo više namjeru šutjeti o tome.
NACIONAL: Možete li dati neki konkretan primjer gdje se HSLS unutar Vlade mogao postaviti drugačije?
- Ponajprije, neki naši stavovi se nisu uspjeli probiti kroz koalicijski sporazum, a neki koji su i prihvaćeni nisu realizirani. Primjerice, mi smo se svojedobno zalagali za to da se ne zabranjuje rad nedjeljom, ali da se radnička prava onih koji rade nedjeljom moraju poštivati, odnosno da ih treba primjereno platiti. Mi smo popustili, pa zatim dobili loš zakon, zabrana rada je naknadno bila osporena, a problem je na kraju ostao i još uvijek nije riješen. To je samo jedan konkretan primjer gdje smo trebali biti glasniji i konkretniji.
NACIONAL: Jeste li zadovoljni dosadašnjim participiranjem u Vladi s obzirom na to da HSLS nema niti jednog ministra?
- Nama su svojevremeno bili nuđeni neki resori, konkretno resor obrane, ali nam je u konačnici pripalo mjesto potpredsjednice Vlade. Mislim da HSLS kao stranka od toga nije profitirao. Kao što sam već objasnio, mi ćemo revidirati svoj kurs u odnosu na koaliciju i koalicijsku vladu. Ipak, želim jasno reći da mi ni u kom slučaju ne razmišljamo o jednostranom izlasku iz koalicije i uskraćivanju podrške te provociranju prijevremenih izbora. Želimo razgovarati s premijerkom i vidjeti kad će biti trenutak za rekonstrukciju Vlade, a siguran sam da ima resora u kojima liberali mogu postići bolje rezultate nego drugi.
NACIONAL: Koji su to resori?
- Oni koju podrazumijevaju tipične socijalno-liberalne teme poput zaštite okoliša, koju nijedna druga stranka nema jasno u svom fokusu. Sigurno da su to i gospodarski resori, ne samo gospodarstvo već i promet, a tu je nezaobilazno i ministarstvo uprave gdje reforme već duže vrijeme zapinju. Mi smatramo da bi uprava trebala biti puno učinkovitija, jeftinija i brža, da treba biti istinski servis građana. Vanjska politika je također područje gdje bismo imali što reći.
NACIONAL: Osim pozicije u Vladi, proteklih godina stekao se dojam da HSLS kao stranka na određeni način stagnira. Namjeravate li to promijeniti?
- Treba nam dodatni iskorak u unutarnjoj demokratizaciji stranke, liberalna stranka mora biti mjesto otvorene i argumentirane unutarstranačke rasprave, bez opasnosti ili straha da se kritički govor, ako je argumentiran, podcjenjuje. Želim poticati otvorenu i konstruktivnu razmjenu mišljenja unutar stranke, te u nju privući ljude koji svojim slobodnim razmišljanjem i djelovanjem žele pokrenuti promjene u društvu. Neću reći da toga dosad nije bilo, ali toga treba biti mnogo više. Nažalost, unutar stranke imamo previše tenzija, gradske i županijske organizacije često međusobno ne djeluju sinergijski, a lokalne i županijske organizacije i predsjedništvo stranke prečesto su u raskoraku. Težit ću uspostavi jedinstva na svim frontovima, obvezujem se da će novo predsjedništvo biti sastavljeno od vrhunskih stručnjaka i pouzdanih članova koji će između ostalog imati i podršku u svojim lokalnim sredinama. Posebno, rada na terenu i prisutnosti na terenu kako predsjednika, tako i zamjenika, bit će kudikamo više.
NACIONAL: Bi li HSLS pod vašim vodstvom imao svog kandidata za predsjedničke izbore?
- Tim će se pitanjem pozabaviti novo vodstvo stranke, vjerojatno će to prije biti pitanje podrške ili nepodrške nekom od kandidata, nego pitanje isticanja vlastitog kandidata.
NACIONAL: Budući da ste u koaliciji s HDZ-om, namjeravate li podržati njihova kandidata Andriju Hebranga?
- Ne. Decidirano ne.
'Ako stranka želi preživjeti, čelnika se neće birati na ručkovima'
“Ako stranka želi preživjeti, čelnika neće na ručkovima birati šačica ljudi koji imaju svoje uske interese”, kazao je za Nacional Davor Žmegač. Iako je posljednjih godinu dana figurirao kao favorizirani nasljednik Đurđe Adlešič, 41-godišnji gradonačelnik Kutine smatra da stranci trebaju novi ljudi: “Đurđa je puno napravila za stranku, ali novo vrijeme traži nove ljude. HSLS već dulje vrijeme nema novu viziju, trebamo skinuti prašinu sa stranke i početi cijeniti rad. Dosad je vladala jedna grupica koja i sad pokušava nametnuti kandidate koji nisu zaslužili povjerenje birača. Čak štoviše, neki ljudi drže položaje na koje su došli zahvaljujući stranci, a da stranka od toga nema nikakve koristi. Što se tiče buduće politike HSLS-a, moramo prestati sa zamjeranjem. Želim se baviti nacionalnim temama poput jačanja kupovne moći građana, smanjenja poljoprivrednih subvencija, revizijom rada državnih poduzeća, sustavom javne nabave”, kazao je Žmegač.
