HILLARY CLINTON Ministrica vanjskih poslova Baracka Obame eksplicitno je zatražila deblokaduSjedinjene Američke Države odigrale su središnju ulogu u diplomatskom pritisku na Sloveniju. Amerikanci su još u ožujku izveli prvi udar na Slovence, nastavak je uslijedio prilikom susreta Hillary Clinton i Samuela Žbogara u Washingtonu, a posljednjih tjedana diplomatske aktivnosti dodatno su pojačane i vlada Boruta Pahora morala je popustiti, potvrdio je za Nacional visoki diplomatski izvor u Ministarstvu vanjskih poslova RH. Značajne uloge u deblokadi pregovora pripale su i Kolindi Grabar- Kitarović, Carlu Bildtu, Jadranki Kosor i Gordanu Jandrokoviću, ali čak i u vrhu hrvatske vlade sada priznaju kako bi pegovori s Europskom unijom i dalje bili na mrtvoj točki da se nije aktivno uključio SAD. Washington je početkom proljeća počeo pritiskati Slovence, koji su pokušali spriječiti ulazak Hrvatske u NATO.

Iz američke perspektive takva slovenska politika dugoročno je prijetila pogoršanjem političke situacije u jugoistočnoj Europi, gdje Hrvatska ima ulogu zemlje koja treba osigurati stabilnost. Potvrdila je to slanjem vojnih trupa u Afganistan, kao i priznanjem neovisnosti Kosova u ožujku 2008. Posebno je važan potpuni otklon hrvatske vlade od Tuđmanove politike prema Bosni i Hercegovini, koja se, de facto, svodila na pokušaj podjele susjedne države. Sanaderova vlada zauzela je dijametralno drukčiju poziciju i posve odbacila ideju o revitalizaciji Herceg-Bosne, koju zagovara hrvatska desni-ca. Takvo stajalište bitno je pridonijelo jačanju hrvatsko-američkih međudržavnih veza, pa i pritisku SAD-a na Sloveniju. Kakva je pozicija SAD-a, vidjelo se 30. srpnja, kad su se u Washingtonu susreli Hillary Clinton i Samuel Žbogar. Tom prilikom Hillary Clinton eksplicitno je zatražila deblokadu pregovora, što se vidjelo i u službenim izjavama nakon susreta sa Žbogarom: “Sjedinjene Države nadaju se rješenju spora između Slovenije i Hrvatske. Očito je da će o tome razgovarati premijeri dviju zemalja u petak i mi se nadamo da će to pitanje biti riješeno na dobrobit obiju zemalja”, izjavila je američka državna tajnica Hillary Clinton.

Samuel Žbogar pokušao je umanjiti važnost američkog pritiska, ali nije zanijekao informacije da SAD želi konačno rješenje spora: “Amerikanci su dobrodošli u tom procesu, ali mi smatramo da sve treba riješiti u okviru Europske unije.” U svakom slučaju, u Washingtonu je slovenskom šefu diplomacije postalo jasno da je deblokada interes SAD-a i nakon toga proces se ubrzao. Dva dana poslije došlo je do prvog sastanka Jadranke Kosor i Boruta Pahora, na kojem su stvoreni temelji rješavanja krize. Američka uloga bila je presudna jer je Sloveniji jasno stavljeno do znanja da pronađe modalitete za odustanak od blokade, a Hrvatskoj poručeno da odustane od odbacivanja kompromisa i teza prema kojima granični spor mogu isključivo rješavati međunarodni sudovi. Veliku ulogu u tim procesima imao je Robert Bradtke, donedavni američki veleposlanik u Hrvatskoj. U MVP-u Bradtkea opisuju kao “velikog diplomata” uvelike zaslužnog za jačanje veza i razmjenu taktičkih informacija s Washingtonom. Za vrijeme njegova veleposlaničkog mandata Hrvatska je primljena u NATO, a prije toga bivši predsjednik SAD-a George W. Bush posjetio je Republiku Hrvatsku, što se ne bi dogodilo bez pozitivnih informacija iz ureda Roberta Bradtkea.

UTJECAJ DIPLOMACIJE Kolinda Grabar-Kitarović kao veleposlanica u SAD-u imala je dobre veze u WashingtonuTo ne znači da je a priori podržavao svaki potez ovdašnjih vlasti, ali, dužnosnici koji su sudjelovali u rješavanju spora između Hrvatske i Slovenije biranim riječima opisuju njegov doprinos. U krizi nastaloj slovenskim pokušajem zaustavljanja ulaska Hrvatske u NATO Bradtke je preko posrednika savjetovao Sanaderu da se suzdrži od žestokih komentara, a potom je javno istupio i upozorio Pahorovu vladu da je takvo ponašanje neprihvatljivo. Američki angažman u rješavanju spora potvrdio je ovih dana i glasnogovornik State Departmenta Philip Crowley, koji je pozdravio dogovor Zagreba i Ljubljane, ali i potvrdio da je “SAD obavio važne razgovore s objema stranama” te da je “pomogao u tihoj diplomaciji”. Iz diplomatskih izvora u Washingtonu također je plasirana informacija da je upravo američko angažiranje, uz napore EU, dalo važan doprinos hrvatsko-slovenskom dogovoru. Premda u drugom planu otkako je 2007. prestala biti ministrica vanjskih poslova, dobar dio posla obavila je Kolinda Grabar-Kitarović. U vladi smatraju kako je u proteklih godinu dana, koliko je veleposlnica u SAD-u, uspostavila iznimno korisne odnose s predstavnicima washingtonske administracije, što je pridonijelo jačanju angažmana SAD-a na Balkanu. Olakotna je okolnost i Sanaderov odlazak, jer je posljednjih godina bila u vrlo lošim odnosima s nekadašnjim premijerom. Osim dobrih veza u Washingtonu, u prilog joj ide i podrška ministra Gordana Jandrokovića, čiji bliski suradnik opisuje Kolindu Grabar-Kitarović kao “jednu od naših najsposobnijih diplomatkinja, podjednako sposobnih i šarmantnih”.

Ona je, u svakom slučaju, napravila velik lobistički posao u pridobivanju američke podrške za Hrvatsku. Neosporno je da su i neke europske zemlje već mjesecima intenzivno angažirane na uklanjanju slovenske blokade. Prvi značajniji pokušaj bila je inicijativa francuskog predsjednika Nicolasa Sarkozyja, koja je propala krajem prošle godimu ne. Uslijedilo je češko predsjedništvo, koje nije us ozbiljnije pokušalo prekinuti blokadu pregovora, ali u tom je razdoblju počela snažna međunarodna marginalizacija Slovenije. Početkom travnja iz zapadnoeuropskih vlada nekih zemalja, ponajprije Njemačke i Francuske, stigle su najave kako će slovenska blokada trajati još najviše pet ili šest mjeseci. Visokorangirani član Bundestaga, koji pokriva područje jugoistočne Europe, ustvrdio je da je Slovenija premala država da bi na duži rok mogla prkositi ostalim članicama Europske unije, među kojima postoji konsenzus o nastavku pregovora s Hrvatskom. Taj njemački političar sugerirao je hrvatskim kolegama strpljivost i izbjegavanje teških riječi i optužbi u raspravi sa Slovenijom i posljednji događaji pokazuju da je bio u pravu. U slabljenju slovenske blokade važnu ulogu odigrale su tri europske države koje nitko gotovo i ne spominje - Italija, Austrija i Mađarska. No u diplomatskim krugovima EU-a visoki dužnosnici tih zemalja mjesecima su lobirali za prekid blokade pregovaračkog procesa.

Za novi zamah deblokade pregovora bio je zaslužan Carl Bildt, ministar vanjskih poslova Švedske, koji od 1. srpnja predsjeda Vijeću EU-a. Bildt se već 15-ak godina bavi Balkanom: u prošlosti je bio mirovni izaslanik EU-a za jugoistočnu Europu, visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH, svjedočio je na Haaškom tribunalu, a i vlasnik je vikendice na Korčuli. U Hrvatskoj nema dobar rejting jer je kritizirao akcije “Bljesak” i “Oluja”, a u Haagu nastupao u korist Biljane Plavšić, no u posljednja dva mjeseca uložio je priličan napor u rješavanju hrvatsko-slovenskog graničnog spora. U zagrebačkim diplomatskim krugovima još uvijek postoji skepsa prema Bildtovim političkim stajalištima, ali odaje mu se priznanje za dosadašnji angažman. Malo toga mogao bi napraviti samostalno, baš kao što to nisu uspjeli ni ministri vanjskih poslova Francuske i Češke, ali na ruku godimu je išao američki pritisak na Slovence. U takvim okolnostima Bildt je prošlog tjedna na skupu ministara vanjskih poslova EU-a u Stockholmu apelirao na Pahora i Žbogara da prihvate deblokadu pregovora. Pritisak je uspio i Švedska će 16. listopada organizirati Pristupnu konferenciju na kojoj će biti nastavljeni pregovori Hrvatske i EU-a, a do kraja godine realno je očekivati zatvaranje većine poglavlja, dok bi preostala trebala biti dovršena sredinom 2010. To znači da bi Hrvatska 2012. mogla postati članica EU-a i primjer Makedoniji, Srbiji i ostalim balkanskim državama kako su kompromisi isplativi.

DOGOVOR Slovenski premijer Borut Pahor dogovorio se s Jadrankom Kosor o deblokadi pristupnih pregovora s EU-omDio zasluga nesumnjivo pripada i Carlu Bildtu, koji ima priliku etablirati se tijekom švedskog predsjedanja kao jedan od najsposobnijih europskih ministara. Osim deblokade slovensko-hrvatskih pregovora uskoro slijedi ponovljeni referendum u Irskoj, čiji bi uspjeh omogućio primjenu Lisabonskog ugovora i političku transformaciju Unije. Uz to, Bildt organizira i veliki skup o klimatskim promjenama, koje je švedsko predsjedništvo izdvojilo kao trenutačno najteži problem u svijetu. Uspješno rješavanje tih triju otvorenih pitanja predstavilo bi Švedsku i Bildta kao natprosječno dobre predsjedatelje Europskoj uniji. Nacionalov sugovornik iz MVP-a apostrofira i iznimnu ulogu premijerke Jadranke Kosor. Kad je preuzela dužnost predsjednice vlade, pretpostavljalo se da se zbog malog međunarodnog iskustva neće previše zamarati pokušajima deblokade pregovora s EU-om, nego da će se orijentirati na gospodarske teme i stabliziranje socijalne situacije u Hrvatskoj. Danas oni koji su imali priliku surađivati s Jadrankom Kosor otkako je premijerka ističu da je u pregovorima s Pahorom pokazala iznenađujuću razinu diplomatskih vještina. Razumije se da su okvir za rješenje izradili u Jandrokovićevu timu, kojem je pravnim formulacijama pomogao i ministar Ivan Šimonović. Ali pregovore je obavila, usput slušajući savjete iz Washingtona i Bruxellesa, isključivo premijerka Kosor.

Ovaj uspjeh potvrđuje tezu o njezinu sve vidljivijem etabliranju u međunarodnoj politici. Još prije pola godine posve je ovisila o Sanaderovim odlukama, zbog čega su je - u internim krugovima - nerijetko omalovažavali i u HDZ-u. A onda se u samo dva mjeseca položaj Jadranke Kosor izmijenio za stotinu i osamdeset stupnjeva, štoviše, vlastiti politički kredibilitet temelji na vanjskoj politici. Ne smije se omlovažavati podatak da se već dva puta susrela s Angelom Merkel, a nedavno u Gdanjsku i s Vladimirom Putinom, iako su brojni državnici uzalud pokušavali ugovoriti sastanak s ruskim premijerom. To su naizgled sitni, ali signifikantni pokazatelji sve boljeg rejtinga. U međunarodnim političkim krugovima Sanadera se još malo tko sjeća, opozicija je posve nezanimljva, a Jadranka Kosor polako se pretvara u lidera. Dokaz da su odnosi Hrvatske i SAD-a vrlo dobri jesu i pripreme za skori susret na visokoj razini, a prema diplomatskim izvorima u Washingtonu bi se mogli sastati Hillary Clinton i Gordan Jandroković.