SPAS U ZADNJI ČAS Zdravko Pevec - na slici sa suprugom Višnjom - vlasnik je trgovačkog lanca koji ima problema s vraćanjem kredita bankama, zbog čega su mu banke odgodile prispjele obveze kako bi idućih mjeseci pokušao provesti potrebne reforme i stabilizirati poslovanjeNedavnim dogovorom nekoliko domaćih banaka, barem privremeno, spriječena je propast bjelovarske kompanije Pevec, jednoga od najvećih domaćih trgovačkih lanaca. Banke, najveći vjerovnici posrnule tvrtke, pristale su odgoditi naplatu svojih potraživanja i tako Pevecu omogućile da idućih mjeseci pokuša provesti potrebne reforme i stabilizirati poslovanje.
No problemi bjelovarske tvrtke samo su prvi nagovještaj trenutačne goleme krize među hrvatskim trgovačkim kompanijama. Zbog višemjesečnog golemog pada prometa brojni su trgovci, nekoć najpropulzivniji dio domaće ekonomije, danas na rubu propasti. Nesposobni da uredno plaćaju goleme dugove bankama i dobavljačima, trgovačke tvrtke postale su, uz državne institucije, glavni generator nelikvidnosti u hrvatskom gospodarstvu.

Ipak, ako se sljedećih mjeseci ne poboljša makroekonomsko stanje u Hrvatskoj, mnogi od njih mogli bi se, poput Peveca, naći na rubu propasti. Takav razvoj događaja, masovna propast hrvatskih trgovačkih kuća, imao bi katastrofalne posljedice za stabilnost hrvatske ekonomije. Deseci tisuća radnih mjesta bili bi ugroženi, državni proračun ostao bi bez znatnih prihoda, a nije teško pretpostaviti ni kako bi promet robom domaćih proizvođača bio znatno manji. Trgovina je gospodarski sektor koji je trenutačno najpogođeniji negativnim posljedicama ekonomske recesije.

Sanja Smoljak, direktorica Udruge trgovine pri Hrvatskoj udruzi poslodavaca, tvrdi da je teško predvidjeti što će se točno događati do kraja godine, ali kako je izvjesno da će kriza prouzročiti teške posljedice za poslovanje domaćih trgovaca: "Većina analitičara upozorava da će se nastaviti pad prometa trgovine na malo na godišnjoj razini, no s ipak nešto blažim intenzitetom zahvaljujući rezultatima turističke sezone. Budući da podaci Državnog zavoda za statistiku upozoravaju i na snažan pad osobne potrošnje u svim trgovačkim segmentima u prvih šest mjeseci, realno je očekivati zatvaranje određenih maloprodajnih objekata, osobito onih neprofitnih, s lošim lokacijama ili skupim najmom. Teško je procijeniti što će se sve dogoditi do kraja godine, ali kriza ostavlja teške posljedice, pa će se mnoge poslovne odluke i potezi trgovačkih kuća razlikovati, a trenutačno mnogi od njih rade na uštedama materijalnih troškova."
Iako se u HUP-u još suzdržavaju od katastrofičnih prognoza, činjenica je da razloga za optimizam nema. Više od deset godina prihodi trgovačkih kompanija rasli su po iznimno visokim stopama. Takav trend poticale su banke, plasirajući na tržište goleme količine vrlo povoljnih potrošačkih kredita, a na razvoj trgovine blagonaklono je gledala i država, vidjevši u njemu mogućnost jednostavnog punjenja državnog proračuna prihodima od PDV-a. Ohrabreni jakim razvojem domaće potrošnje, trgovci su pokretali goleme investicijske cikluse, nastojeći gradnjom novih objekata proširiti svoju prodajnu mrežu. Račun je bio jednostavan, kompanije su trošile više nego što su zarađivale, a taj minus pokrivale su iz porasta dobiti u sljedećoj godini.

NAJTEŽE TEK DOLAZI Sanja Smoljak, direktorica Udruge trgovine pri HUP-u, tvrdi da teški dani tek dolazeTakvo poslovanje funkcioniralo je dok domaću ekonomiju nije zahvatila recesija. Trgovački prihodi naglo su se smanjili, od početka godine promet u trgovini na malo u Hrvatskoj, u odnosu na prošlu, bio je manji za 16,6 posto. Taj pad prometa, kod gotovo svih vrsta roba, najviše osjećaju trgovci motornim vozilima, tekstilom, odjevnim predmetima i obućom, električnim aparatima za kućanstvo, namještajem. Pad trpe i trgovine živežnim namirnicama. Promet od trgovine na malo porastao je jedino u prodaji kruha, peciva, tjestenina i slatkiša, kozmetičkih i toaletnih proizvoda, te duhanskih proizvoda, čiji je rast povezan i s povećanjem cijena.

Doda li se tomu da je i financijsko tržište postalo puno restriktivnije, nije teško zaključiti kako danas trgovačke kompanije imaju goleme teškoće pri izvršavanju svojih obveza prema kreditorima. Najveće probleme imaju tvrtke koje trguju proizvodima koji nisu nužni za život pa neke od njih već sad zatvaraju dućane.

HGspot, jedna od vodećih hrvatskih kompanija u trgovini elektroničkom opremom, objavio je da namjerava zatvoriti deset prodavaonica, trećinu svoje maloprodajne mreže. Tvrtka je u prvih pola godine poslovala s gubitkom od 18 milijuna kuna, a to se tumači kao posljedica golemog pada prodaje informatičke robe. Tako je na tržištu prijenosnih računala prodaja pala za 46,5 posto, a stolnih računala prodano je 40,5 posto manje. Kompanija nije uspjela isplatiti vlasnike svojih 55 milijuna kuna vrijednih komercijalnih zapisa, pa su čelni ljudi HGspota morali restrukturirati poslovanje, odnosno zatvoriti niz manjih, neprofitabilnih dućana.

Na sličan potez odlučila se i Magma, jedan od tržišnih lidera u trgovini tekstilom, dječjim igračkama i proizvodima za uređenje doma. U prvih šest mjeseci 2009. zatvorila je 20 trgovina u regiji i otpustila 300 radnika zbog velikih gubitaka, prouzročenih u prvom redu padom potrošnje građana. Samo u prvoj polovini ove godine Magma je poslovala s gubitkom od gotovo 40 milijuna kuna, a u vrhu kompanije predviđaju da će takvi negativni trendovi trajati sljedećih šest do devet mjeseci. Ostvari li se takva prognoza, i svi ostali Magmini konkurenti, osobito u sektoru trgovine tekstilom, naći će se u golemim problemima.
Tržišni lider u tom dijelu tržišta, Tekstilpromet, također je u prvih šest mjeseci imao znatne gubitke, oko 30 milijuna kuna, te najavio početak konsolidacije poslovanja, pa ne bi bilo čudno da i ta tvrtka počne zatvarati svoja prodajna mjesta. Takav trend, ako se nastavi, mogao bi donijeti velik porast nezaposlenosti. Samo u prva tri mjeseca 2009. u trgovini je izgubljeno gotovo 39.000 radnih mjesta. To je uvelike bilo i posljedica zakona o neradnoj nedjelji, koji je u međuvremenu ukinut, no idućih mjeseci broj otkaza u trgovini vjerojatno će opet početi rasti.
Uz to, pitanje je koliko će problemi u trgovini izazvati otkaza u drugim gospodarskim granama. Naime, iako neki domaći trgovački lanci svoje poslovanje pokušavaju učiniti rentabilnim smanjujući troškove, mnogi imaju sve veće probleme u plaćanju obveza. Prošlog tjedna objavljena je konačna bilanca Agrokora za 2008. iz koje je vidljivo da taj kocern dobavljačima duguje više od 7 milijardi kuna. Znatan dio tog duga vjerojatno otpada na Konzum, najveći domaći maloprodajni lanac.

Na temelju tih podataka može se zaključiti kako je trgovina danas glavni generator nelikvidnosti u Hrvatskoj, a sve veći broj stručnjaka upozorava da financijski problemi trgovaca imaju katastrofalne posljedice za domaću industriju. Naime, u posljednjih desetak mjeseci domaći trgovci, osobito oni koji prodaju robu široke potrošnje, znatno su produljili rokove plaćanja. Mnogi proizvođači danas upozoravaju da su zbog takvih uvjeta koje nameću trgovci dovedeni na sam rub rentabilnog poslovanja.

Davor Karninčić, čelni čovjek splitske kompanije Trenton, koja proizvodi maslinovo ulje i mediteranske delikatese, tvrdi da će uskoro brojne proizvodne tvrtke u ovakvim okolnostima biti prisiljene prekinuti poslovanje: "Naš glavni problem u ovom su trenutku goleme odgode plaćanja trgovaca, koje sežu i do 240 dana, iako je ugovorom određeno dvostruko manje. S druge strane, i nakon isteka tog roka, trgovci često isplatu davno isporučene robe uvjetuju time da odustanemo od zateznih kamata, te im damo još i dodatni popust. Trenutačno se s velikim trgovačkim kućama u principu sklapaju ugovori s rabatima i do 43 posto originalne cijene.

Znatan dio tog novca namijenjen je uređenju novih dućana, prodajnih mjesta i polica, no ako trgovac prekine suradnju, mi nemamo mogućnosti da dobijemo povrat novca koji smo uložili u tu svrhu. Smatram da takvi ugovori nisu u skladu sa zakonom, ali država ne čini ništa da nas zaštiti. Mi sami tu ne možemo bogznašto, hrvatsko maloprodajno tržište danas je poprilično koncentrirano i dovoljno je da prestanete surađivati s dvjema-trima velikim kompanijama i izgubit ćete 60 posto tržišta. Zbog toga smo prisiljeni i dalje funkcionirati na taj način, iako poslujemo na rubu rentabilnosti. Uz ovakve rabate kakve traže trgovci brojni proizvođači neće još dugo opstati, pogotovo ako moraju vraćati kredite iz proteklih godina."

Upravo to dogodilo se obitelji Vrcan, vlasnicima tvrtke Vrni, nekoć najvećeg hrvatskog uvoznika i distributera voća i povrća. Ta tvrtka još je 2007. bila na vrhuncu poslovanja, imala 160 milijuna kuna godišnjeg prometa, a osim uvoza pokrenula je i nekoliko ambicioznih proizvodnih projekata, poput sadnje 120.000 trešanja u okolici Trilja. Vrni je u Opuzenu pokrenuo i veliku i modernu stanicu za otkup poljoprivrednih proizvoda, koju je svečano otvorio ministar poljoprivrede Petar Čobanković.
Ipak, samo dvije godine kasnije, nakon 20 godina rada, tvrtka je zbog financijskih problema prestala raditi zbog 30-postotnog pada potražnje za voćem i povrćem u Hrvatskoj 2008. te gotovo 19 milijuna kuna nenaplaćenih potraživanja od državnih institucija i velikih trgovačkih lanaca. Uprava više nije mogla redovito servisirati svoje obveze prema dobavljačima, ni domaćim, ni stranim, koji su inzistirali na striktnom poštovanju ugovorenih rokova otplate. Pokrenuta je likvidacija tvrtke, rasprodana preostala imovina, a 150 radnika ostalo je bez posla.

Sličnu sudbinu uskoro bi mogao doživjeti niz hrvatskih tvrtki, pogotovo one koje nisu dovoljno jake da iz svojih unutarnjih rezervi nadoknade gubitke izazvane lošom naplatom potraživanja. Svakako najpogođeniji bit će trgovci automobilima, segment trgovine koji već mjesecima ima najveći pad potražnje.
U prvih osam mjeseci ove godine u Hrvatskoj je prodano nešto više od 32.000 automobila, a u istom razdoblju lani gotovo dvostruko više, 63.000. Iz tih podataka vidljivo je da je u vrlo kratkom vremenu hrvatsko automobilsko tržište smanjeno na razinu 1997. godine, pa nije teško zaključiti kako bi i domaći prodavači, žele li poslovati rentabilno, trebali svoje troškove smanjiti na razinu iz te godine. Jasno, takvo što je gotovo nemoguće pa se do kraja godine mogu očekivati golemi problemi za tvrtke u tom sektoru, a gotovo je izvjesno da će velik broj nekoć uglednih autokuća prestati postojati.

DAVOR KARNINČIĆ, čelni čovjek splitske tvrtke TrentonDarin Janković, predstavnik tvrtke Jato Dynamics, specijalizirane za analizu automobilskog tržišta, tvrdi da hrvatskim trgovcima automobilima slijede teški dani: "Situacija na tržištu automobila je teška i ne mogu reći da se vidi svjetlo na kraju tunela. Građani sve manje kupuju automobile, što zbog psiholoških efekata recesije, što zbog sve manje spremnosti banaka da financiraju takvu potrošnju, a prodavači su uglavnom opterećeni velikim kreditima koje su preuzeli proteklih godina kako bi povećali i osuvremenili prodajnu mrežu. Već sad se vidi da neke tvrtke imaju ozbiljnih problema s tekućim poslovanjem. Inače, u kupnji automobila u Hrvatskoj trenutačno vlada poprilično čudna situacija. Cijene su toliko pale da automobili praktički nikad nisu bili dostupniji, no zbog slabe ponude financiranja gotovo nikad nije bilo teže doći do njih. Nadam se da će država učiniti nešto da ponovo dinamizira automobilsko tržište, jer će inače tisuće ljudi, čija su radna mjesta vezana uz tu djelatnost, ostati bez posla."

To bi nedvojbeno pogoršalo ionako lošu socijalnu situaciju u Hrvatskoj, a budući da porast nezaposlenosti izravno utječe na pad kupovne moći stanovništva, nije teško zaključiti kako bi domaći trgovci mogli naići na još veće poslovne probleme.