Vladimir Zagorec predmet je istrage švicarskog državnog odvjetništva koje ga povezuje s mogućim pranjem novca

Švicarsko kantonalno držvno odvjetnišvo poslalo je u svibnju više stotina stranica dokaznog materijala koji bi hrvatskom Držvnom odvjetnišvu trebao poslužti za podizanje nove optužice protiv Vladimira Zagorca i to zbog pranja novca. Nadležne šicarske institucije došle su do osnovane sumnje da je Zagorec prao novac preko jednog svog bankovnog račna u jednoj švicarskoj banci i potom su sve te informacije oformile u spis koji po svim svojim bitnim obilježjima zapravo već predstavlja kaznenu prijavu. U toj se kaznenoj prijavi spominju i dva suradnika Vladimira Zagorca u tom projektu, a ta su dva suradnika dosad bila nepoznata hrvatskoj javnosti.

Dva suradnika Vladimira Zagorca, koje je švicarsko državno odvjetništvo povezalo s mogućim pranjem novca, u opsežnoj dokumentaciji koju su ustupili na postupanje svojim hrvatskim kolegama, po svemu sudeći su Josip Leko, rođen, 1. ožujka 1949., i Ivan Bitanga, rođen 31. srpnja 1940. Njih su dvojica povezani s tvrtkom Inter-construct, koja je prodala Zagorcu zemljište u Istri za projekt "Borozija".

Zagorec je u realizaciju tog projekta krenuo kroz tvrtku Inter-construct sa sjedištem u Voćarskoj cesti 14 u Zagrebu, čiji je direktor Roman Binder. Osnivač te tvrtke je fantomska Antao Holdings AG iz Švicarske, koja je registrirana u trgovačkom registru kantona u Zugu. U opisu projekta koji se nudi kupcima stoji da je u prvotnom planu bila izgradnja apartmanskog hotela s pet zvjezdica na površini od 17.000 četvornih metara, kao i izgradnja 14 luksuznih turističkih vila. Svaka od tih vila treba imati 125 četvornih metara površine, vlastiti bazen, terase i garažna parkirna mjesta. Kako stoji u prospektu tvrtke Inter-construct, svaka od tih vila namijenjena je turistima s iznimno visokim zahtjevima i kriterijima. "Vile će biti izgrađene u mediteranskom stilu, uz korištenje tradicionalnih materijala, dok će dizajn interijera biti moderan i luksuzan. Hortikultura će biti obogaćena lokalnom suptropskom vegetacijom. U planu je i izgradnja zgrade za catering i uslužne aktivnosti odmah uz more, kao i plaće i sportsko-rekreacijska igrališta", stoji u prospektu.

Hotel i vile trebaju biti izgrađeni na ukupnoj površini od 61.500 četvornih metara. Zagorec je procijenio da taj projekt vrijedi ukupno 26.595.000 eura, a iz ponudbene dokumentacije vidi se da mu je za realizaciju tog projekta već bilo odobreno 6 milijuna eura. Tvrtku Inter-construct Zagorec je, po svemu sudeći, kupio izravno od Leke i Bitange, a njihovu vezu s tom tvrtkom potvrđuje i povijesni izvadak iz sudskog registra. Jedan od njih dvojice navodno ima i američko državljanstvo, a švicarskim je vlastima posebno zapeo za oko detalj koji sugerira da je isplata jednome od njih izvršena na račun u Švicarskoj.

Među osnivačima tvrtke Inter-construct spominje se i tvrtka Sambuca Establishment iz Lihtenštajna, koja je poslije izbrisana kao osnivač i sve je na koncu prebačeno na tvrtku Antao Holdings iz Švicarske. Nadležne hrvatske institucije od kasnog proljeća provode izvide u tom slučju i provjeravaju jesu li tvrdnje u švicarskom spisu utemeljene. Po svemu sudeći izvidi bi mogli biti gotovi već za nekoliko tjedana, a pokaže li se da su sumnje šicarskih nadležih institucija bile utemeljene, slijedi podizanje nove optužice protiv Vladimira Zagorca, a možda i protiv njegovih suradnika u tom slučju.

U konkretnom slučaju do sumnje u pranje novca došlo je zato što je Zagorec davao naloge za komplicirane novčane transakcije, a za te transakcije navodno nije bilo nikakva realnog uporišta u izvršenim poslovima ili uslugama. Novac je kretao iz Austrije prema tvrtki Sambuca u Lihtenštajnu, a otamo je završio na jednom Zagorčevu privatnom bankovnom računu. Otamo je Zagorec taj novac manjim dijelom isplaćivao samome sebi, a većim dijelom Leki i Bitangi, navodno ukupno 7,1 milijun eura. Isplate su rađene od 2004. pa sve do Zagorčeva izručenja Hrvatskoj. Nacional je iz upućenih odvjetničkih krugova doznao da će se u ovom slučaju teško moći dokazati sumnje u pranje novca, jer je navodno riječ o legitimnoj transakciji kupnje građevinskog zemljišta preko tvrtke kako bi se izbjeglo plaćanje poreza.