SUKOBLJENE STRANE Damir Polančec na udaru HSS-ove igre s čelnicima te stranke Josipom Friščićem i Božidarom PankretićemIzvori bliski vrhu Vlade i više izvora bliskih Upravi Podravke potvrdili su Nacionalu da Hrvatska seljačka stranka (HSS) pokušava posve preuzeti utjecaj nad tvrtkom Podravka. Prema tvrdnjama tih izvora, taj utjecaj HSS pokušava preuzeti prljavim medijskim ratom koji su najvjerojatnije članovi Uprave Podravke pod HSS-ovom kontrolom prije nekoliko dana poveli protiv Darka Marinca, bivšeg predsjednika Uprave i donedavnog predsjednika nadzornog odbora te tvrtke. Umoran od političkih nadmudrivanja koja već pune dvije godine negativno utječu na poslovanje Podravke, Marinac je zbog agresivnih novinskih kritika prije nekoliko dana samovoljno podnio ostavku na funkciju predsjednika Nadzornog odbora Podravke, ali Marinac je u tom specijalnom medijskom ratu trebao biti usputna žrtva.

Prava meta medijskog rata zapravo je Damir Polančec, bivši član Uprave Podravke, potpredsjednik Vlade i ministar gospodarstva, kome se pripisivao veliki utjecaj na poslovanje te tvrtke. Nakon Marinčeve ostavke, počela se kroz novine sve otvorenije provlačiti teza da je Polančec odgovoran za navodne propuste u poslovanju Podravke. To bi trebalo smanjiti utjecaj Polančeca u Podravci i politički ga oslabiti. Ta je političko-medijska operacija već počela ozbiljno štetiti poslovanju Podravke i nekih njenih partnerskih tvrtki, što pokazuje da autori te operacije nipošto ne mare za javni interes, nego isključivo za osobne i usko stranačke interese.

Rat za Podravku počeo je plasiranjem informacije da je Darko Marinac kao čelni čovjek Podravke u svom mandatu potpuno samovoljno kreditirao tvrtku SMS Srđana Mladinića s više od 60 milijuna kuna i to se predstavilo kao kriminalnu odluku za koju nitko u tvrtki nije znao. Izvori bliski vrhu Podravke Nacionalu su potvrdili da je za tu odluku znala kompletna Uprava i većina članova Nadzornog odbora. Među menadžerima koji su najviše podržavali tu transakciju bio je Miroslav Vitković. Podravka je željela preuzeti brand SMS i u tu svrhu kreditirala je tu tvrtku. Bilo je to posve u skladu s tadašnjom Podravkinom poslovnom strategijom - tvrtka je tada odlučila ulagati u brandove, bez kupovanja proizvodnih pogona i ljudi, jer je imala dovoljno vlastitih ljudi i proizvodnih kapaciteta. Novac od kredita utrošen je u razvoj proizvodnje u tvrtki, ali je tvrtka kasnije zbog recesije upala u probleme, pa se sve odlučilo medijski prikazati kao promašena samovoljna investicija Darka Marinca. Marinac je zatim bez posebnih objašnjavanja odstupio s funkcije šefa Nadzornog odbora Podravke, čime si je napravio medvjeđu uslugu, jer je stvorio dojam da je otišao svjestan svoje krivice.

Zlatna dionica Predsjednik Uprave Podravke Zdravko Šestak preuzeo je u ponedjeljak nagradu za najbolju industrijsku dionicu u sektoru hrane i lijekovaNedugo potom Marinca i Polančeca počelo se sumnjičiti da su, dijelom vjerojatno i za vlastite potrebe, novcem Podravke kroz nekoliko kompliciranih novčanih transakcija uz pomoć tvrtke Fima htjeli doći do kontrolnog paketa Podravkinih dionica. Nacional je iz izvora bliskih Podravci doznao da je Darko Marinac zajedno s velikim brojem menadžera u Podravci još prije nekoliko godina, uz stručnu pomoć više konzultanata, uključujući i one iz tvrtke Fima, izradio model privatizacije Podravke kojim bi se osiguralo da tvrtka ostane u većinskom hrvatskom vlasništvu. Marinac je taj program privatizacije Podravke u više navrata predstavio Vladi i lokalnim političarima, te ga je osobno dva puta prezentirao pred više od stotinu menadžera Podravke. Za Fimu kao partnera u tom projektu odlučili su se zato što je Fima sličan model privatizacije izradila i za Varteks, te je imala iskustva u takvim projektima.

Priprema tog projekta donekle se vremenski podudarila sa željom Francka i Privredne banke Zagreb da prodaju svojih desetak posto dionica Podravke. U to vrijeme predstavnici norveške tvrtke Rieber & Son službeno su iskazali želju da kupe te dionice, zajedno s još nekih 10 posto dionica koje je na skrbi imao jedan od fondova Raiffeisen banke. Bila je to legitimna ambicija te norveške tvrtke, koja je s Podravkom strateški surađivala na nekim inozemnim tržištima. Marinac se o tomu konzultirao s predstavnicima Vlade i dobio jasan politički signal da bi Podravku trebalo zadržati u domaćim rukama. Upravo zato krenulo se u izradu modela privatizacije koji bi to i omogućio. Po tom modelu u rukama menadžmenta i radnika trebalo je završiti tih spornih 10 posto dionica koje su htjeli prodati Franck i PBZ, ali i dodatnih 17 - 20 posto dionica iz portfelja države koje su bile slobodne za prodaju.
Tvrdi se da se taj model privatizacije nije svidio HSS-u, a posebno Miroslavu Vitkoviću, zamjeniku predsjednika Uprave Podravke, koji je na prošlim lokalnim izborima bio kandidat HSS-a za predsjednika Gradskog vijeća u Koprivnici. Vitkovića je dio menadžmenta Podravke u to vrijeme potiho isključio s više sastanaka o toj temi, jer se sumnjalo da je upravo Vitković bio izvor iz Podravke koji je nekim novinama davao negativno intonirane informacije o tom privatizacijskom modelu, što se već tada počelo predstavljati kao veliku privatizacijsku aferu. Tvrdi se da se HSS-u taj model privatizacije nije svidio zato što bi u budućnosti smanjio utjecaj politike na Podravku, a na taj se model privatizacije navodno najžešće počeo obrušavati Josip Friščić uoči izbora krajem 2007.
Upravo zbog tih političkih pritisaka Darko Marinac još je u siječnju 2008. ponudio ostavku na mjesto predsjednika Uprave Podravke, ali ta njegova ostavka nije prihvaćena, nego je on otišao iz tvrtke u svibnju 2008., i to tek nakon višemjesečnog preslagivanja kadrova HDZ-a i HSS-a radi političkog balansiranja moći unutar Podravke. Dobrim dijelom i zbog tih političkih preslagivanja radi utjecaja na Podravku, poslovni rezultati nisu bili na razini očekivanog.

DARKO MARINAC Donedavni predsjednik Nadzornog odbora naglo je podnio ostavku pod pritiskom medijaBez obzira na to što predloženi model privatizacije nije prošao, čelništvo Podravke uz pomoć Fime odlučilo se zaštititi od stranog preuzimanja, jer je za to postojao politički konsenzus tadašnjih stranaka na vlasti. To je u to vrijeme podržavao i HSS, jer bi ulazak većinskog stranog vlasnika u Podravku minorizirao utjecaj politike na tvrtku, što Josipu Friščiću nikako nije odgovaralo u godinama kada je na vlasti. Podravka se zaštitila od stranog preuzimanja tako što je dionice Francka i PBZ-a kupila Fima uz pomoć varaždinske banke Vaba. Da bi ojačala Vabu i pomogla joj financirati tu transakciju, Podravka je dio svojih novčanih depozita položila u Vabu, umjesto u PBZ, koji je odlučio prodati svoje dionice Podravke i koji je na čelu Nadzornog odbora u to vrijeme imao Božu Prku, čelnika PBZ-a u Hrvatskoj. Fima je na kraju uspjela kupiti te dionice, dijelom i uz pomoć kredita Merril Lyncha.
Jedan dio transakcije napravljen je preko Fimine tvrtke na Malti, vjerojatno kako bi se uštedjelo na porezu, što nije neuobičajeno u takvim transakcijama. Fima i Podravka sklopile su i opcijski ugovor koji je Podravki dao pravo prvokupa tih dionica ako ih Fima bude prisiljena prodati zbog nepovoljnih tržišnih uvjeta. Naime, cijena dionica počela je uskoro zbog recesije padati, pa je kreditor transakcije Merril Lynch izdao tzv. margin call, kako bi se dionice Podravke prodale i vratio kredit. Čelništvo Podravke tada je odlučilo spriječiti takav scenarij, te su položili novac u banku kako bi se spriječila prodaja dionica. To se napravilo uz pomoć tvrtke SMS. Novac je iz Podravke prebačen u SMS, a otamo u banku kao jamstvo da se spriječi prodaja dionica. Izvori bliski vrhu Podravke tvrde da je taj model osmislio Josip Pavlović, aktualni član Uprave za financije.
To se navodno napravilo kriomice, ponajprije da se spriječe medijske insinuacije kako menadžment tvrtke za svoj račun novcem tvrtke izravno preuzima dionice Podravke, u što su navodno bili uvjereni u HSS-u. Vodstvo HSS-a sve je vrijeme znalo što se događa, ali je problematiziralo te transakcije, jer im nije bilo potpuno jasno kako će se sve završiti, a to je otvaralo i prostor da im se smanji politički utjecaj na Podravku. Zato su tu transakciju odmah počeli problematizirati, čime su htjeli dodatno ojačati utjecaj u Podravci, posebice ako bi se akteri tih transakcija predstavili kao mutikaše pod okriljem HDZ-a. O tome se već opsežno pisalo prije više od godinu dana. Sve se to prošli tjedan počelo opet predstavljati kao pljačku s ciljem da se time okoriste menadžeri iz Podravke, koji su novcem tvrtke htjeli doći do kontrolnog vlasničkog paketa.

Podravka je jedna od najjačih hrvatskih prehrambenih tvrtki kojom su zadnjih nekoliko godina zajednički upravljali menadžeri bliski HDZ-u i HSS-u, zato što država u njoj još uvijek ima gotovo trećinu vlasništva. Svoj utjecaj HDZ na tu tvrtku uglavnom je provodio kroz Damira Polančeca, potpredsjednika Vlade i ministra gospodarstva, koji je u Vladu i HDZ ušao prije nekoliko godina, napuštajući funkciju člana Uprave Podravke. S druge strane, HSS svoj utjecaj na Podravku uglavnom provodi putem šefa HSS-a Josipa Friščića, koji je u Podravku instalirao nekoliko svojih lokalnih stranačkih kadrova. Medijski napadi koji opisane transakcije predstavljaju kao pljačku usmjereni su protiv Polančeca. Cijeli je slučaj medijski otvoren samo nekoliko dana nakon što se Polančec nepotrebno javno sukobio s predsjednikom Stipom Mesićem na Zagrebačkom velesajmu. Tvrdi se da su HSS-ovi kadrovi unutar Podravke ocijenili da je Polančec nakon tog sukoba u nezavidnoj situaciji, te su krenuli u medijsku ofenzivu napadajući ga otvaranjem afere u Podravci. Neki čak tvrde da je i osobno predsjednik Mesić bio izvor nekih informacija o navodno spornim poslovima u Podravci, kako bi se osvetio Polančecu zbog međusobnog prepucavanja.
Polančeca nitko iz HDZ-a nije energično uzeo u zaštitu, zato što i unutar te stranke postoje interesne grupe kojima odgovara slabljenje njegove političke pozicije. U teškom razdoblju recesije, zbog proračunskih manjkova, već su najavljena zaustavljanja većine građevinskih investicija koje se odvijaju pod kontrolom države. U tom ozračju većina ključnih ekonomskih procesa u sljedećoj godini odvijala bi se pod formalno najvećim utjecajem Damira Polančeca. To su procesi restrukturiranja brodogradilišta, plinski i naftni poslovi i prateće investicije, otvorena pitanja nabave plina i rješavanje spora oko duga Ine i Mola državi, te konačni dogovor države s Molom o vlasništvu u Ini. Zato su neki unutar HDZ-a rado slabili Polančecovu poziciju.

SRĐAN MLADINIĆ, vlasnik SMS-a, odigrao je potpuno sporednu ulogu u događanjima oko PodravkeDok je na poziciji premijera bio Ivo Sanader, on je osobno donosio sve ključne odluke u svim spomenutim, ali i brojnim drugim značajnim područjima iz domena odgovornosti Vlade. Tri visoka izvora iz Vlade Nacionalu su potvrdila da je Sanader izravno s Josipom Friščićem uoči sastavljanja aktualne vlade postigao dogovor da mu se HSS ne miješa u odlučivanje na području građevinskih investicija, brodogradilišta, plinskog i naftnog posla i na brojnim drugim područjima. Zauzvrat, Sanader je Friščiću de facto dao odriješene ruke da potpuno preuzme kontrolu nad Podravkom. Friščić se time zadovoljio, dijelom jer nije baš najspretniji i najmudriji pregovarač, a dijelom i zato što je to zadovoljavalo njegove lokalne stranačke apetite. Među ostalim, u Nadzorni odbor Podravke postavio je i svoju osobnu liječnicu, inače lokalnu čelnicu HSS-a u Koprivnici. HDZ je ipak i dalje zadržao neke ljude unutar tvrtke na istaknutim pozicijama. Međutim, HSS-ovim kadrovima, ponajviše Vitkoviću, iznimno smeta to što i formalno nije čelni čovjek Podravke. Tvrdi se da su i Vitković i Zdravko Šestak, aktualni predsjednik Uprave Podravke, u kumskim vezama s Polančecom. Međutim, Polančec i Vitković su zadnjih nekoliko godina zbog nekih poslovnih razilaženja vezanih uz Podravku u vrlo lošim odnosima, pa se i u tome mogu tražiti razlozi zbog čega HSS želi posve ovladati Podravkom.

U okvirima međusobnih stranačkih dogovora unutar vladajuće koalicije nije nužno nelegitimno to što HSS ima političke ambicije ostvariti ključnu dominaciju u Podravci kao član Vlade koja ima znatan vlasnički paket Podravke. Sličnih primjera u političkoj trgovini ima napretek, primjerice, poput onoga u kojem HSLS već drugi mandat u Vladi dominantno kontrolira najveću domaću osiguravajuću kuću Croatia osiguranje. Međutim, vrlo je licemjerno i sebično pokušavati ovladati tom tvrtkom uz pomoć konstrukcija koje štete Podravci, to prije što su neke navodno sporne odluke zagovarali i HSS-ovi kadrovi u toj tvrtki.