NUŽNOST PROMJENA Premijerka bi smjenama u Vladi pokazala da ne vodi državu u istom smjeru u kojem ju je vodio SanaderBurna šestosatna sjednica predsjedništva HDZ-a u ponedjeljak navečer novi je slučaj odmjeravanja snaga unutar vrha vladajuće stranke. Na dramatičnom sastanku vodila se žučna rasprava o posljednjim aferama koje potresaju velike državne kompanije poput HEP-a i Podravke, ali, suprotno medijskim najavama, nisu donesene odluke ni o kakvim kadrovskim promjenama. Iako se u medijima spekuliralo kako će na toj sjednici biti smijenjen predsjednik uprave Hrvatske elektroprivrede Ivan Mravak, a možda i sam potpredsjednik Vlade Damir Polančec, to se nije dogodilo. To jasno svjedoči o trenutačnim nesuglasicama među frakcijama u vrhu HDZ-a, ali i činjenici da nijedna od njih u ovom trenutku nije sposobna svoj stav nametnuti kao konačnu odluku.

U takvoj pat poziciji odluke se jedino mogu odgoditi za poslije, pa čak i kad iza njih stoji sama premijerka i predsjednica stranke Jadranka Kosor. Zbog takvih odnosa snaga ona u ovom trenutku ne može pokrenuti rekonstrukciju Vlade, iako znalci prilika u HDZ-u tvrde kako je to jedini način da učvrsti svoj autoritet i osigura dugoročnu stabilnost svoje vlade.

Sama premijerka dosad je demantirala sve medijske spekulacije o smjenama u Vladi, ali činjenica je da se u kuloarima bliskim vrhu HDZ-a već naveliko spekulira o kadrovskim promjenama u Vladi. Temeljem tih informacija, sa smjenom bi se uskoro mogli suočiti ministar zdravstva Darko Milinović, ministar financija Ivan Šuker, ministar gospodarstva i potpredsjednik Vlade Damir Polančec, ministrica bez portfelja Bianca Matković te ministar obrane Branko Vukelić, a nije isključena ni smjena ministra unutarnjih poslova Tomislava Karamarka.

Iako je teško vjerovati da će svi spomenuti ministri biti smijenjeni istovremeno, gotovo je izvjesno da neki od njih uskoro više neće biti članovi Vlade. Svima im je zajedničko da su na svoje pozicije došli u vrijeme vladavine Ive Sanadera i da su tijekom proteklih mjeseci svojim ponašanjem izazvali cijeli niz negativnih reakcija u javnosti.

To se naročito odnosi na Darka Milinovića, koji je svojim inzistiranjem na diskriminirajućem Zakonu o medicinski potpomognutoj oplodnji izazvao čitav niz kritika građana i medija, ali i ušao u izravni sukob s premijerkom. Naime, Jadranka Kosor od njega je tražila da iz Zakona izbaci sporne odredbe o zabrani zamrzavanja zametaka, no Milinović je to odbio. Kad je premijerka njegove izmjene Zakona odlučila poslati u saborsku proceduru, Milinović je samostalno počeo lobirati kod HDZ-ovih koalicijskih partnera HSS-a i HSLS-a kako bi osigurao da njegov prijedlog u Saboru bude prihvaćen.

Taj potez u krugu najbližih suradnika Jadranke Kosor protumačen je kao apsolutno neprihvatljiv i konačni dokaz kako Milinović nema namjeru poštivati hijerarhiju u Vladi i stranci. Dapače, Milinović je navodno više puta među stranačkim kolegama kritizirao rad Jadranke Kosor, a neki smatraju i kako on ima ambicije da u budućnosti zauzme njezino mjesto. U tom kontekstu ne čude informacije da Jadranka Kosor Milinovića više ne želi u svom timu, no veliko je pitanje hoće li ona imati dovoljno političke snage da provede njegovu smjenu.

Naime, Darka Milinovića u ovom se trenutku smatra svojevrsnim predvodnikom konzervativne struje unutar HDZ-a i temeljem toga nije teško zaključiti kako on uživa značajnu podršku unutar stranke. Dapače, Milinović je trenutno zamjenik Jadranke Kosor na poziciji predsjednice HDZ-a, tako da bi njegova smjena s pozicije ministra zdravstva izazvala i značajan sukob unutar same stranke. Radi se o vrlo teškoj odluci, no kako kažu Nacionalovi sugovornici iz HDZ-a, ako Milinović u budućnosti ne korigira svoje ponašanje, premijerka će biti prisiljena pokrenuti njegovu smjenu, jer si ne može dopustiti da jedan od njezinih ministara konstantno dovodi u pitanje njezin autoritet. Među konzervativnijim dijelom članstva takav potez vjerojatno ne bi bio dobro prihvaćen, ali bi zato smjena Milinovića imala podršku širokog kruga liberalno orijentiranih građana Hrvatske, koji njegovu ostavku traže već mjesecima.
Ako uistinu dođe do smjene Milinovića, zasad se ne zna tko bi ga mogao zamijeniti, no među članovima HDZ-a postoji čitav niz kadrova s osnovnim kvalifikacijama za taj posao. Tako se spekulira kako bi Milinovića mogao naslijediti aktualni državni tajnik u Ministarstvu zdravstva i socijalne skrbi Ante Zvonimir Golem. Golem je svojedobno i bio Milinovićev glavni konkurent za ministarsku poziciju, a s obzirom na to da u kontinuitetu već više od 5 godina radi u ministarstvu, mnogi smatraju kako bi on najuspješnije mogao nastaviti proces reforme zdravstvenog sustava koji je započeo Milinović.

IVAN ŠUKER, ministar financija: neodrživo je da su on i Polančec već mjesecima u svađiOsim Golema, kao kandidat za Milinovićeva nasljednika spominje se i ravnatelj Kliničkog bolničkog centra u Splitu Dujomir Marasović, čiji je politički rejting posljednjih mjeseci značajno porastao i koji je temeljem tog postao šef splitskog HDZ-a. Kao treća mogućnost spominje se ideja da novi ministar zdravstva ne bude liječnik, već iskusni zdravstveni menadžer koji bi pridonio daljnjoj racionalizaciji zdravstvenog sustava. Takav je, primjerice, Ivan Drpić, dugogodišnji ravnatelj Specijalne bolnice za kardiovaskularnu kirurgiju i kardiologiju "Magdalena" u Krapinskim Toplicama.

Za razliku od Milinovića, Damir Polančec i Ivan Šuker nisu ulazili u sukobe s premijerkom, ali jesu međusobno, i to bi u konačnici jednog od njih moglo koštati otkaza. Naime, i u široj javnosti već je poznato kako Polančec i Šuker već mjesecima ne komuniciraju, a s obzirom na to da se radi o dvojici ljudi koji bi trebali biti glavni kreatori državne ekonomske politike, nije teško shvatiti kako je ovakva situacija dugoročno neodrživa. Dapače, njihov sukob ozbiljno narušava stabilnost Vlade, pa je u tom kontekstu jasno kako će barem jedan od njih dvojice uskoro napustiti Vladu.

Još do prije nekoliko tjedana činilo se kako će to biti Ivan Šuker, jer su se u javnosti pojavile spekulacije kako bi premijerka željela da funkciju ministra financija preuzme netko od stručnjaka iz Hrvatske narodne banke. Na taj način Jadranka Kosor bi osigurala dugoročnu suradnju s guvernerom Željkom Rohatinskim, a istovremeno i uvela značajne promjene u načinu na koji se vode javne financije. Naime, tijekom premijerskog mandata Ive Sanadera državni proračuni su se uvijek formirali na isti način, tako da bi sva ministarstva sama izradila svoje proračune, a onda bi ministru financija bilo povjereno da ih sve uklopi u državni budžet. Takva praksa zbog krize više neće biti moguća, odnosno ministar financija će morati preuzeti odgovornost i često megalomanske želje pojedinih ministara svesti u realne okvire. Pri tom, ključna će biti komunikacija s ministrom gospodarstva kako bi se točno odredilo koji su sektori ekonomije prioritetni za ulaganja u trenucima kad su državni resursi iznimno ograničeni. Među značajnim dijelom hrvatskih ekonomskih stručnjaka vlada mišljenje kako Šuker nema dovoljno autoriteta da bi funkcionirao na taj način. Kao njegovi potencijalni nasljednici spominju se dva imena. Prvi je viceguverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić, kojega se u ekonomskim krugovima smatra iznimno kvalitetnim stručnjakom. Ekonomski eksperti s kojima je razgovarao Nacional tvrde kako bi Vujčić, što se tiče stručnosti, sigurno uspješno vodio javne financije, no da je pitanje kako bi se snašao u političkom aspektu pozicije ministra financija. Puno više iskustva u politici ima Damir Kuštrak, drugi potencijalni Šukerov nasljednik. Kuštraka, aktualnog predsjednika Hrvatske udruge poslodavaca i potpredsjednika Agrokora, smatra se jednim od najboljih poznavatelja modela vođenja javnih financija u Hrvatskoj.

Kuštrak je iskustvo stekao i kao zamjenik ministra financija u Vladi Ivice Račana, a kako tvrde Nacionalovi izvori, upravo je njegova politička pripadnost glavni razlog koji ga diskvalificira od preuzimanja neke funkcije u HDZ-ovoj vladi. Ipak, ako bi Kuštrak bio zainteresiran za preuzimanje pozicije ministra financija, ne treba sumnjati da bi imao i značajnu podršku Agrokora, a utjecaj najveće hrvatske kompanije nipošto ne treba zanemariti. Možda je upravo utjecaj Agrokora razlog zašto se Kuštraka u krugovima bliskim vrhu HDZ-a spominje i kao mogućeg kandidata za novog ministra gospodarstva.

BRANKO VUKELIĆ, ministar obrane čije se ime povlači iz afere u aferuNaime, Damir Polančec ovog trenutka ne uživa jaku podršku unutar stranke, a to je i sam potvrdio u nedavnom intervjuu za Jutarnji list kad je rekao da sumnja kako je nedavno otkrivena afera unutar Podravke usmjerena protiv njega i kako mu se čini da mu namješta netko iz njegove vlastite stranke. Činjenica je da Polančec nikad iza sebe nije imao jaku političku bazu, u Vladu je došao kao gospodarstvenik po inicijativi samog Ive Sanadera.

Sanaderovim odlaskom Polančec je ostao bez pravih političkih saveznika u stranci i Vladi, a svojim stilom vođenja velikih projekata, poput privatizacije Ine, brodogradilišta i sličnih poslova, s vremenom je mnogim svojim kolegama postao nesimpatičan. Također, neki od uglednih članova HDZ-a zamjeraju mu što je kao potpredsjednik Vlade svoj rad usmjerio samo na velike strateške poslove, a pritom potpuno zanemario brigu o malom i srednjem poduzetništvu, što mu je kao ministru gospodarstva bila dužnost. Zbog toga ne čudi da se u HDZ-u sve više spekulira kako bi Polančec uskoro mogao biti smijenjen i kako će ga zamijeniti Damir Kuštrak ili Ivica Mudrinić.

Predsjednik Uprave Hrvatskog telekoma već duže vrijeme ne skriva želju da se vrati u aktivnu politiku, a svojevremeno su mediji izvijestili kako o tome pregovara s Ivom Sanaderom. Ipak, ti pregovori nisu dobro završili, a Mudrinić se tijekom posljednjih godinu dana pozicionirao kao jedan od glavnih kritičara Vladine politike. Svoje stavove nije značajno promijenio ni nakon Sanaderova odlaska, pa je tako u prošlotjednom intervjuu Večernjem listu mjere koje provodi Jadranka Kosor proglasio nedovoljnima. Ipak, Nacionalovi izvori u HDZ-u smatraju kako bi Mudrinić bez obzira na kritike odmah prihvatio poziv da uđe u Vladu, ako bi mu bila ponuđena dovoljno visoka pozicija. Funkcija potpredsjednika Vlade za gospodarstvo s vrlo širokim ovlastima, kakvu trenutno drži Polančec, Mudriniću bi vjerojatno bila primamljiva.

Nekadašnji ministar gospodarstva, a sadašnji ministar obrane Branko Vukelić, također se često spominje u kombinacijama kadrovskih promjena u Vladi. Vukeliću se s jedne strane zamjera nedostatak stručnosti, a s druge, uključenost u afere poput onog s gradnjom mosta na Korani. Taj 7 milijuna eura vrijedan most trebao bi biti izgrađen u neposrednoj blizini Vukelićeva doma u Vukmanićkom Cerovcu pored Karlovca, a u medijima se tvrdilo kako gradnja tog mosta bez gradnje dodatnih 250 milijuna kuna vrijednih cesta nema smisla i da se na taj način pogoduje jedino ministru Vukeliću.

Ipak, dođe li do njegove smjene, pretpostavlja se kako bi premijerka tu poziciju bila voljna ponuditi Hrvatskoj seljačkoj stranci i na taj način dodatno učvrstiti dobre odnose unutar koalicije. Kao prvi HSS-ov kandidat za mjesto ministra obrane spominje se Ante Markov, no veliko je pitanje bi li on bio spreman prihvatiti taj posao. Naime, Markov se izvrsno snašao na čelu Janafa, tvrtka pod njegovim vodstvom bilježi značajan rast dobiti te je teško vjerovati da bi on bio spreman odreći se toga radi mjesta u Vladi.
Odluči li HDZ ipak na tu poziciju postaviti člana svoje stranke, glavnim favoritom za tu poziciju smatra se Ivica Buconjić, nekadašnji gradonačelnik Belog Manastira i dugogodišnji državni tajnik u Ministarstvu unutarnjih poslova. Buconjić bi mogao kandidirati i za poziciju Ministra unutarnjih poslova, koju trenutno drži Tomislav Karamarko.

BIANCA MATKOVIĆ Ministrica bez portfelja morat će iz Vlade jer nema konkretnih zaduženjaKaramarko je na tu poziciju došao prošlog listopada kao nestranački stručnjak i čovjek od povjerenja predsjednika Stjepana Mesića. No, u međuvremenu mu se pozicija značajno pogoršala. S jedne strane, s obzirom na to da nije član HDZ-a, Karamarko nikad nije imao podršku članova te stranke, a podršku javnosti uvelike je kompromitirao kad se nije usprotivio premijeru Sanaderu u namjeri da smjeni ravnatelja policije Vladimira Fabera. Pridoda li se tome činjenica da je Stjepan Mesić na odlasku, može se zaključiti kako Karamarko iza sebe više nema značajniju političku podršku. U tom kontekstu može se očekivati da bi premijerka Karamarka mogla zamijeniti nekim od lojalnih stranačkih kadrova, naročito u slučaju da Ministarstvo obrane pripadne HSS-u.

Lojalnost bi mogla biti i ključan faktor u političkoj budućnosti Biance Matković. Ona je godinama figurirala kao osoba od posebnog povjerenja Ive Sanadera, a članica Vlade postala je u okviru njegova odlaska. Ipak, ona nije uspjela uspostaviti dobre odnose s Jadrankom Kosor, a mediji su više puta izvještavali o njihovu međusobnom animozitetu. Budući da obnaša dužnost ministrice bez portfelja i da nema konkretnih zaduženja i projekata koje vodi, njezina smjena bila bi za Jadranku Kosor najjednostavniji način da odgovori na zahtjeve o smanjenju kabineta koji se sve učestalije pojavljuju u javnosti.