Sylvia Plath si je zabila glavu u pećnicuPjesnikinja Sylvia Plath si je zabila glavu u pećnicu, Vincent van Gogh si je odsjekao uho, matematičar John Nash je godinama imao halucinacije. Povijest je puna primjera velikih umjetnika koji su činili bizarna djela, a sada se otkriva da su i njihova genijalnost i mentalna nestabilnost bili pod utjecajem istih bioloških značajki.

Stara izreka kaže da je tanka crta između ludila i genijalnosti. Znanost polako potrđuje istinitost te tvrdnje, a novi je dokaz pribavio mađarski psihijatar Szabolcs Keri sa Sveučilišta Semmelweis.

Njegovo je istraživanje bilo usmjereno na gen neuregulin 1, koji igra ulogu u brojnim moždanim procesima, uključujući razvoj i jačanje komunikacija između neurona. Što su neuroni bolje međusobno umreženi, to je mozak intelektualno moćniji, a njegov vlasnik talentiraniji. Ali, možda i psihotičniji.

Prema magazinu Psychological Science, jedan genotip (varijanta) tog gena donosi veći rizik od nastanka mentalnih bolesti, kao što su shizofrenija i bipolarni poremećaj. Razumije se, taj gen ne jamči ni genijalnost ni mentalnu bolest, ali je iznadprosječno zastupljen kod ljudi s ovim osobinama.

Dr. Keri je okupio skupinu kreativnih i maštovitih dobrovoljaca te ih podvrgao testiranju kreativnosti i tražio ih da ispune upitnik o svojim dotadašnjim kreativnim dostignućima. Potom im je iz uzorka krvi napravljen genetski profil.

Analize su pokazale da spomenuti genotip neuregulina 1 donosi istovremeno veću kreativnost i veću sklonost psihozi ili bipolarnom poremećaju, poznatog i kao manična depresija.

Po dr. Keriju, geni koji sudjeluju u nastanku bolesti zadržavaju se u ljudskom genetskom fondu zato što ujedno donose i neke prednosti. Naglašen talent pomaže pojedincu da uspije u životu unatoč hendikepu.