Nagibni je vlak i ranije imao problema s elektronikomDva mjeseca od nesreće nagibnog vlaka u Rudinama u kojoj je poginulo šestero putnika, a 55 ozlijeđeno, pojavili su se novi podaci koji ukazuju na nemar u Hrvatskim željeznicama.

Kako ističe Večernji list, u dokumentu koji sadrži izvješće o provedenom postupku rješavanja kvara nagibne tehnike na nagibnom vlaku piše kako je strojovođa samo dan prije nesreće prijavio kako je vlak tijekom putovanja imao problema s nagibnim mehanizmom.

Poruka o smetnji upravljanja elektronike javila se nekoliko puta tijekom vožnje na liniji od Splita do Zagreba, a problem je strojovođa riješio resetiranjem sustava. Inače, taj dio elektronike odgovoran je za osiguravanje od iskliznuća vlaka iz tračnica i utječe na sposobnost i sigurnost vožnje kada vlak prekorači dopuštenu brzinu.

No, problem se i ranije javljao u trenutcima kada je nagibni vlak nailazio na skretnice ili lošije dijelove pruge.

Iako je dokument bio poznat Održavanju vučnih vozila, tvrtki zaduženoj za servisiranje vlakova unutar HŽ-a, on nije bio dio istrage niti je s njegovim postojanjem upoznata policija ili Državno odvjetništvo.

Činjenica da je nagibni vlak imao problema sa elektronikom samo dan prije nesreće, ističe Večernji, ne umanjuje odgovornost trojice osumnjičenih za nesreću koji su naložili tretiranje pružnih pragova neodgovarajućim sredstvom, no mogla je utjecati na ponašanje vlaka u trenutku nailaska na tretiranu prugu.

Zanimljivo je da policija, Državno odvjetništvo i sud u Splitu još uvijek nisu dobili rezultate istrage o nesreći koju je trebalo provesti HŽ-ovo povjerenstvo. Ni dva mjeseca poslije nesreće povjerenstvo nije uspjelo pregledati vlak i utvrditi da li je on u trenutku nesreće bio tehnički ispravan.

Članovi povjerenstva žalili su se da na terenu nisu imali osnovne uvjete za rad, a podaci koji su dobiveni očitavanjem brzinomjerne trake nisu bili čitljivi zbog loše kvalitete papira.

Jedan od članova prošlog se tjedna obratio čelnicima HŽ-a upozoravajući ih da ne može staviti svoj potpis na zaključak o uzroku nesreće dok se ne utvrdi da li je protuklizni uređaj radio i kako on treba reagirati u situacijama na pruzi u kakvoj se našao kobni vlak.

Istaknuo je kako još uvijek nije poznato je li vlak koristio pijesak za smanjenje trenja i na taj način pokušao spriječiti proklizavanje, a nije poznato ni da li je bila uključena magnetska kočnica. Večernji ističe kako nakon nesreće nisu bili izmjereni ni profili kotača, a ni napravljen pregled njihovih kotrljajućih površina. Čak nije pregledano ni glavno računalo u vlaku sa kojeg bi se mogli skinuti svi podaci o vlaku i događajima koji su prethodili nesreći.