György Mosonyi, prvi čovjek MOL-a"U trenutnoj situaciji, dok se prodaja segmenta trgovine plinom ne zaključi, niti MOL, niti bilo koji drugi subjekt ne može dati zajam Ini, a da Ina pritom ne prekrši postojeće ugovorne obveze. U tom smislu, niti zajam Mola Ini ne može u ovom trenutku biti rješenje jer Inini postojeći kapaciteti financiranja ne omogućuju podizanje novih zajmova ni od koga. Nakon što se slučaj s plinskim biznisom zatvori i otklone sve ugovorne prepreke za takav zajam, MOL je isti čas spreman pomoći Ini. Te dvije transakcije mogu se provesti gotovo paralelno", kazao je György Mosonyi, glavni izvršni direktor MOL-a, o Ininom dugu državi u razgovoru za Novi list.

Naime, poznato je kako INA državi duguje između 1,2 i dvije milijarde kuna, pa je kredit MOL-a jedan od načina kao će Ina taj dug vratiti. Međutim, ovakav stav MOL-a mogao bi predstavljati problem za hrvatsku Vladu koja je već nekoliko puta opovrgnula kako će se prebijati dugovi s Inom. Premijerka Kosor je više puta rekla kako računa da će se do dvije milijarde kuna dugovanja naftnog giganta morati riješiti do izrade prvog nacrta državnog proračuna za 2010. godinu, odnosno do kraja rujna. Kasnije je taj rok pomaknut za kraj godine. Prema mišljenju iz Banskih dvora tih dvije milijarde trebalo bi biti "stup" državnog proračuna za sljedeću godinu.

"Tijekom pregovora o strateškoj suradnji između Vlade i MOL-a, Vlada je izrazila svoje snažno opredjeljenje da hrvatska država zadrži strogu kontrolu nad sigurnošću opskrbe plinom kroz kontrolu plinovoda, skladištenja plina i trgovanja plinom, a mi to poštujemo. Također smo morali priznati da to ima smisla, jer je država regulator, a ove su aktivnosti strogo regulirane. U određenom smislu, država može biti bolji pregovarač s međunarodnim dobavljačima, kao što je Rusija, u odnosu na privatnu tvrtku", rekao je Mosonyi objašnjavajući zašto je MOL pristao prodati plinski biznis Vladi, usprkos tome što će on za nekoliko godina postati profitabilan.

Također prvi čovjek MOL-a rekao je da se još uvijek ne zna iznos kredita Ini, jer ne znaju kakvi će biti vanjski učinci u bliskoj budućnosti.

"To uključuje plaćanje dospjelog duga drugih tvrtki u djelomičnom državnom vlasništvu prema Ini, kretanja međunarodnih marži, kao i datum zatvaranja transakcije prodaje plinskog biznisa", pojasnio je Mosonyi u razgovoru za Novi list.