Goran Dodig, koji je u vrijeme operacije Oluje bio predstojnik vladina Ureda za međunacionalne odnose, izjavio je u srijedu pred Haaškim sudom da u Hrvatskoj nije postojala politika da se potiču zločini nad Srbima i njihova diskriminacija te da bi on zasigurno čuo za to tijekom godina rata u svojim kontaktima s najvišim dužnosnicima.

"Odgovorno tvrdim da nikada nisam čuo niti se dalo naslutiti da imaju takav stav prema srpskoj zajednici u Hrvatskoj koji bi podupiralo tezu da ih se žele riješiti protjerivanjem", rekao je Dodig pred sudom kao svjedok obrane generala Ivana Čermaka kojemu se sudi zajedno s generalima Antom Gotovinom i Mladenom Markačem za zločine počinjene u Oluji.

Tužitelj je u unakrsnom ispitivanju želio saznati je li Dodig čuo da tadašnji hrvatski predsjednik Franjo Tuđman govori o Srbima u Hrvatskoj kao o prijetnji ili rak rani.

"Ne, nikada na takav način. Znalo se dogoditi da se priča o problemu Srba..., ali nije se nikada dalo naslutiti da Tuđman ima negativan stav prema nekoj etničkoj zajednici pa tako ni Srbima", odgovorio je.

"Apsolutno je istina da on nije imao negativan stav prema njima, je li ih volio ili nije ja neću u to ulaziti, htio je da se oni u Hrvatskoj osjećaju kao građani koji su njezina sastavnica i zato im je htio dati još veća prava nego što objektivno imaju drugi građani Hrvatske", ustvrdio je Dodig. Na tvrdnju tužitelja da je to proturječna izjava, Dodig je objasnio da je voljeti nekoga emotivna kategorija te da se "ne mora imati pozitivan stav prema nekome samo ako ga volite".

Govoreći o dolasku u Knin nekoliko dana nakon oslobođenja grada u kolovozu 1995.

Dodig je rekao da je na ulicama bio veliki broj ljudi u vojnim odorama, da je vidio razbijene izloge ali nikakve dokaze o pljački. Također je rekao da se kretao glavnom ulicom Knina i da nije vidio ozbiljna oštećenja od granatiranja.

Izjavio je kako vjeruje da Čermak, koji se trudio riješiti probleme Srba na područjima oslobođenima u Oluji i u izbjegličkom kampu UNCRO-a, nije znao za zločine, jer da je znao da bi s njim razgovara o tome. Međutim, kazao je da je u Kninu boravio oko 8 dana i da se s njim tek nakratko susreo nekoliko puta te da ne zna je li on imao ovlasti izdavati zapovijedi.

Tužitelj je pokušao diskreditirati svjedoka zbog izražavanja negativnih stavova o sudu u javnosti i izjava da su optužbe suda politički motivirane. Dodig je rekao da nije govorio o radu suda nego o njegovim motivima.

Objasnio je da se njegova izjava da je Haaški sud politički sud prije svega odnosila na tužiteljstvo. "Osnova za takvo mišljenje je bila ta da je moj doživljaj, što sam čitao i slušao godinama, da je tužiteljstvo dominantna institucija ovog suda i sve što čujemo od suda kao kompleksnog tijela uvijek je bilo iznošeno samo što misli glavni tužitelj. Postavljali se uvjeti Hrvatskoj kao državi u političkom smislu iz tužiteljstva..."

Također je rekao da tužiteljstvo nije tražilo prave krivce nego "simbole" obrambenog rata.

Sudac Orie želio je do kraja čuti objašnjenja Dodigovih stajališta i nije prekidao njegove dugačke i emocionalno nabijene odgovore.

"Duboko se osjećam povrijeđenim zato što moram braniti časne ljude za nešto što nisu krivi...Dok sudjelujem u ovom procesu meni se čini da sudjelujem u njihovu suđenju", neke su od Dodigovih izjava.

Na kraju je odvjetnik generala Gotovine Greg Kehoe predočio Dodigu izvatke iz knjige bivše glasnogovornice tužiteljstva ICTY-a Florence Hartmann "Mir i kazna" u kojima ona navodi da je tužiteljstvo dominantni politički element ICTY-a.