11.10.2009. / 10:38

Autor: Hina

Povijesni tursko-armenski sporazum pred mnogim zaprekama

Turski i armenski parlamenti moraju sada odobriti sporazum suočeni s protivljenjem nacionalista na obje strane, kao i s armenskom dijasporom

Armenski ministar Edouard Nalbandian i turski Ahmet Davutoglu potpisuju povijesni dogovor (Foto:Reuters)Armenski ministar Edouard Nalbandian i turski Ahmet Davutoglu potpisuju povijesni dogovor (Foto:Reuters)Turska i Armenija potpisale su u subotu u Ženevi povijesni sporazum o normalizaciji već gotovo čitavo stoljeće zatrovanih odnosa, razmjeni diplomatskih misija i otvaranju međusobnih granica, ali je veliko pitanje u kojoj će mjeri on biti implementiran, javljaju agencije u nedjelju.

Kao nagovještaj mnogih zapreka koje čekaju provedbu ovog dogovora, svečanost potpisivanja jučer u Švicarskoj bila je odgođena na tri sata zbog razmirica oko nekih formulacija u dokumentu, posebice s armenske strane, što je posrednicu, američku državnu tajnicu Hillary Clinton prisilio na dodatno pregovaranje u posljednji tren.

Na koncu, turski ministar vanjskih poslova Ahmet Davutoglu i njegov armenski kolega Eduard Nalbandijan potpisali su sporazum dogovoren švicarskim i američkim posredništvom na svečanosti na sveučilištu u Zuerichu kojoj su nazočiti i visoki europski predstavnik Javier Solana, ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov i francuski kolega Bernard Koucher.

Turski i armenski parlamenti moraju sada odobriti sporazum suočeni s protivljenjem nacionalista na obje strane, kao i s armenskom dijasporom koja ustraje u zahtjevu da turska država prizna ubojstvo milijun i pol Armenaca početkom Prvog svjetskog rata, u vrijeme Otomanskog carstva, kao genocid.

Odnosi između dviju zemlja nisu traumatizirani samo tim masovnim deportacijama i pogubljenjima Armenaca iz 1915. godine, već i desetljećima starim sporom između turskog saveznika Azerbajdžana i Armenije oko enklave Nagorno-Karabaha.

Turska je 1993. godine zatvorila granicu s Armenijom u znak potpore turkofornim Azerima koji su tada vodili izgubljenu bitku s armenskim separatistima u Karabahu.

Turski su izvori za Reuters priopćili da su dvije strane imale mnogo primjedbi na ženevski sporazum, uključujući i oprečno gledanje na sukob u Karabahu. Na kraju se ni Nalbandijan niti Davutoglu nisu obratili novinarima nakon potpisivanja.

Odgoda potpisivanja prisilila je Solanu, Lavrova i Kouchnera da više od dva sata čekaju kako bi Amerikanci u obližnjem hotelu nagovorili Armence da ipak potpišu sporazum.

Kako javlja Reuters, nasmijani Davutoglu i skamenjeni Nalbandijan ipak su na koncu sjeli za stol i potpisali sporazum.

Organizatori subotnje svečanosti, do koje je došlo nakon višemjesečnih teških pregovora, otkazali su planiranu izvedbu Handlova "Kraljevskog vatrometa" za vrijeme ceremonije potpisivanja.

Europska unija pozdravila je normalizaciju odnosa Turske i Armenije. "Ovo pokazuje želju obiju zemalja da okrenu novu stranicu i izgrade novu budućnost. Sporazum otvara nove perspektive za rješavanje sukoba, posebice u Nagorno-Karabahu", rekla je europska povjerenica za vanjsku politiku Benita Ferrero-Waldner.

Iako bi Armenija mogla značajno profitirati od ovoga sporazuma, otvarajući svoju osiromašenu ekonomiju ulaganjima i trgovini, armenski predsjednik Serž Sarksjan suočen je s prosvjedima u domovini, ali i u velikoj armenskoj dijaspori, koja jako sumnjičavo gleda na zatopljenje odnosa s Turskom.

Armenci u inozemstvu posebno gorljivo zahtijevaju da Turska ubojstva iz 1915. godine prizna kao genocid, koji je bio presudni element u definiranju armenskog nacionalnog identiteta.

"Nikakvi odnosi s Turskom ne mogu dovesti u pitanje činjenicu da je nad armenskim narodom počinjen genocid. To se mora priznati i osuditi", rekao je Sarksjan u obraćanju naciji prije potpisivanja sporazuma u Ženevi.

Prema dokumentu, Armenija i Turska ustanovit će povjerenstvo sastavljeno od međunarodnih stručnjaka koje će istražiti događaja iz 1915. godine.

Nacionalistički zastupnici u turskom parlamentu također su najavili da neće glasovati za sporazum, a premijer Recep Tayyip Erdogan ranije je najavio da neće otvoriti granicu ako Erevan ne okonča ono što je nazvao okupacijom Azerbajdžana.

Vezane vijesti

Mirovni plan u Siriji posrće, Rusija upozorava na "urote"

Mirovni plan u Siriji posrće, Rusija upozorava na "urote"

Pobunjenici i snage odane sirijskom predsjedniku Bašaru al-Asadu intenziviraju borbe u Siriji i više teže ostvarenju vojnih ciljeva nego mirnome… Više

Komentari

Ovaj članak nema komentara.

Nije moguće komentirati članke starije od tri mjeseca.

Najnovije

Izbor urednika