Ruski predsjednik Medvjedev u Beogradu će biti samo jedan dan, 20. listopada, na 65. godišnjicu dana kada su jugoslavenska partizanska vojska i sovjetska Crvena armija 1944. oslobodile BeogradBeograd se grozničavo priprema za posjet ruskog predsjednika Dmitrija Medvjedeva, koji onamo stiže 20. listopada. Ondje će provesti samo jedan dan, neće ni prespavati, ali on je šef države koju domaćini vide kao najvećeg prijatelja Srbije, pa se provode i aktivnosti u skladu s tim. Najavljuje se angažiranje policajaca iz cijele Srbije, a za 19. listopada dolazak aviona punog ruskih agenata. Na promociji knjige “Moskva - Srbija, Beograd - Rusija” istaknuto je da je Rusija jedina sila s kojom Srbija nikad nije ratovala i da najstariji pisani dokument o suradnji Srbije i Rusije potječe iz 1509. godine.

U pješačkoj Knez Mihailovoj ulici u centru Beograda potpisuje se zahvalnica koja će 20. listopada biti uručena “prijateljima iz Ruske Federacije”. Na Trgu Republike bit će organiziran koncert 100 najboljih trubača iz Srbije. Oni će 90 minuta svirati “najmelodičnije i najomiljenije srpske i ruske pjesme” - “Tamo daleko”, “Igrale se delije”, Marš na Drinu”, “Moravac”, “Kaljinka”, “Rjabinuška”, “Podmoskovske večeri”, “Kazačok”. Troškove koncerta od 130.000 eura navodno će platiti Naftna industrija Srbije, koju je lani, po nevjerojatno niskoj cijeni od 400 milijuna eura, kupila ruska državna kompanija Gazprom njeft. U velikoj dvorani Sava centra, pred više od četiri tisuće ljudi, bit će održana svečana akademija - koncert u prisutnosti Medvjedeva.

Na čelo odbora za organiziranje akademije srbijanska vlada postavila je ministra vanjskih poslova Vuka Jeremića. Zakup dvorane će koštati više od 30.000 eura, a zbog akademije će festival klasične glazbe Beogradske muzičke svečanosti (Bemus) biti završen dva dana ranije. Završni koncert Bemusa, na kojem je Ansambl Radiotelevizije Srbije trebao 19. listopada u Sava centru izvesti baletnu glazbu Igora Stravinskog, odgođen je “iz tehničkih razloga” na neodređeno vrijeme. Nacionalistička klerofašistička organizacija “Srpski narodni pokret 1389” dolazak Medvjedeva iskoristila je da se požali Rusima što su srpske vlasti zatražile njenu zabranu. Pripadnici “1389” ruskoj su ambasadi dostavili pismo u kojem tvrde da su izloženi progonu i hapšenju ne zbog toga što se zalažu za ksenofobiju, homofobiju i protjerivanje svih koji ne pripadaju istoj vjeri i naciji, nego jer njihova politika približavanja Rusiji nije po volji srpskim vlastima. Članovi “1389” su zatražili da im policija vrati dvadesetak majica s likom ruskog premijera Vladimira Putina, zaplijenjenih s raznim drugim “osnovnim rekvizitima” te organizacije. “Zahtijevamo da nam policija majice vrati što prije, jer su nam potrebne za akcije prilikom posjeta Medvjedeva”, poručili su iz “1389”, čiji su pripadnici Beograd ukrasili grafitima s likom ruskog premijera i porukom “Putin vas gleda”.

Predsjednik Srbije Boris TadićNedvojbeno se dolasku Medvjedeva, ipak, najviše raduju srpske vlasti, jer smatraju da je to potvrda čvrstih političkih i ekonomskih veza Beograda i Moskve. Rusija pruža Beogradu snažnu podršku u borbi da što manje zemalja prizna neovisno Kosovo, ali važan element posjeta je i najava da će Medvjedev 20. listopada priopćiti da je Srbiji odobren kredit od milijardu dolara. Srbija nije bila na popisu država kojima je, prema posebnom zakonu, ove godine trebala biti upućena ruska financijska pomoć, ali su iz Moskve stigli nagovještaji da bi zakon mogao biti promijenjen. Spominje se da bi ta promjena značila da će Bjelorusija biti prikraćena za 500 milijuna dolara obećane ruske pomoći, ali moguće je da su u Moskvi procijenili da je novac potrebniji u Beogradu nego u Minsku. Vlasti u Srbiji suočavaju se s ozbiljnim financijskim problemima. Budžetski deficit je dosegnuo 550 milijuna eura krajem lipnja, kad je vlada zaključila da je jedini izlaz u zaduživanju u inozemstvu i zatražila pomoć Moskve. Istovremeno s Medvjedevom u Beograd će stići i pregovarački tim Međunarodnog monetarnog fonda, u vezi s kreditom vrijednim 3 milijarde dolara. Svetska banka je Beogradu obećala kredit od 400 milijuna dolara, a Europska komisija je pre nekoliko dana predložila da se Srbiji posudi 200 milijuna eura, kako bi popunila rupu u budžetu, koja je od 550 milijuna eura u lipnju na kraju rujna narasla na gotovo 800 milijuna eura.

Prema listi Svjetskog ekonomskog foruma, Srbija je, što se tiče budžetnog deficita, u odnosu na prošlu godinu pala za 24 mjesta. Kad je riječ o konkurentnosti privrede europskih država, na toj listi su iza Srbije samo Albanija i Bosna i Hercegovina. Vlasti u Beogradu iskoriste svaku priliku da se zaduže. Stječe se dojam da vlada svaki kredit tumači kao dar, premda se time stvara još veći problem s vanjskim dugom, koji je premašio 30 milijardi dolara. Tijekom Medvjedevljeva posjeta bit će potpisani sporazumi o kulturi, znanstveno-tehničkoj suradnji, obrazovanju, sigurnosti, parlamentarnoj saradnji i suradnji u zračnom prometu. Bit će održana sjednica međuvladine komisije za ekonomsku i trgovinsku suradnju, kao i Srpsko- ruski poslovni forum. Posjet Medvjedeva je, međutim, imao uvod koji je bio prilično neugodan za srpske vlasti. Medvjedev dolazi u Srbiju 20. listopada, na 65. godišnjicu dana kad su jedinice Narodnoslobodilačke vojske Jugoslavije i sovjetske Crvene armije, nakon višednevnih borbi s Nijemcima, 1944. oslobodile Beograd.

Šef srpske diplomacije Vuk Jeremić izjavio je da nije slučajno što Medvjedev dolazi baš 20. listopada, jer će toga dana “Rusija i Srbija zajedno početi proslavljati 65. godišnjicu pobjede nad fašizmom”, koja će “kulminirati 9. svibnja u Moskvi”. Desetljećima je 20. listopada slavljen kao Dan oslobođenja Beograda, ali je prije nekoliko godina taj praznik glavnog grada ukinut, jer se Srbija počela sramiti antifašizma i prevladalo je mišljenje da je 20. listopada 1944. bio “dan komunističke okupacije Beograda”. U skladu s tim 1997. su ulicama koje su nosile imena sudionika borbi iz listopada 1944. vraćeni stari nazivi. Tako je Bulevar Crvene armije postao Bulevar mira, Ulica generala Ždanova danas je Resavska, a Ulici maršala Tolbuhina vraćen je naziv Mackenziejeva, po škotskom svećeniku Francisu Mackenzieju, koji je potkraj XIX. stoljeća svrstavan među najuglednije ličnosti Beograda. Ulica maršala Birjuzova nekako je uspjela promaknuti gradskim vlastima i zadržala je naziv, mada se nalazi u središtu grada. Problemi su nastali kad je ruski ambasador Aleksandar Konuzin prošlog mjeseca javno postavio pitanje zašto su bez ulica ostali heroji Crvene armije koji su 1944. s partizanima oslobađali Beograd. Pitanje je postavljeno manje od mjesec dana prije dolaska Medvjedeva i izazvalo je umjerenu paniku.

RUSKI ambasador Aleksandar Konuzin nedavno je kritizirao vlast zašto su bez ulica ostali heroji Crvene armije koji su oslobodili BeogradDemokratska stranka predsjednika Borisa Tadića, premda je bila na vlasti kad su sovjetskim generalima u Beogradu “oduzimane ulice”, priopćila je da podržava vrijednosti antifašizma i ocijenila da se inicijativa za imenovanje ulica ne može smatrati besmislenom i dnevnopolitičkom. S tim se složila i opozicijska Demokratska stranka Srbije bivšeg premijera Vojislava Koštunice. Možda će Konuzinova inicijativa i posjet Medvjedeva utjecati na dugogodišnju politiku relativiziranja antifašizma u Srbiji, mijenjanja i brisanja povijesti i rehabilitacije nacističkih suradnika. Pripadnici Bezbednosno-informativne agencije, nekadašnje Službe državne bezbednosti, svojedobno su položili vijenac na grob četničkog vođe Draže Mihailovića. Ministarstvo pravosuđa traga za grobom Mihailovića, koji je 1946. strijeljan kao ratni zločinac. Ime predsjednika marionetske srpske vlade iz II. svjetskog rata Milana Nedića 1993. se našlo u knjizi “100 najznamenitijih Srba”. Nedićeva slika postavljena je u zgradi vlade u Beogradu, uz slike svih predsjednika srpske vlade u povijesti. Sud u Nišu prošlog je mjeseca rehabilitirao Dragišu Cvetkovića, koji je u ožujku 1941. kao predsjednik vlade Kraljevine Jugoslavije potpisao pristupanje Trojnom paktu i savezništvo s Njemačkom, Italijom i Japanom. Cvetkovićeva vlada godinu prije donijela je dvije antisemitske zakonske uredbe, po ugledu na nacističku Njemačku.

Prvom se tvrtkama u Jugoslaviji čiji su vlasnici bili Židovi zabranjivalo poslovanje sa živežnim namirnicama. Tom uredbom se, praktično, zabranjivalo da hrana prolazi kroz ruke “prljavih Židova”. Drugom se uredbom ograničavao broj Židova koji su se mogli upisati na sveučilišta. Uredba je poštovana na beogradskom univerzitetu, ali ne i na zagrebačkom. Tim povodom je potpredsjednik vlade Ivica Dačić rekao: “Nitko ne smije rehabilitirati potpisivanje Trojnog pakta, kao ni kvislinšku Nedićevu vladu, koja je sudjelovala u pogromu Srba, Roma i Židova. U svijetu se slavi Dan pobjede nad fašizmom. Mi kao da nismo pobijedili. Ponekad mi se čini, da je Hitler bio Srbin, i njega bi rehabilitirali.”