OBRAZOVANJE U HRVATSKOJ Strani i domaći studenti na Ekonomskom fakultetu, na slici s dekanom Tipurićem, pohađaju predavanja na engleskom jeziku i odlaze na školovanja na poznata svjetska sveučilišta s kojima surađuje zagrebački fakultetZagrebački Ekonomski fakultet uskoro bi trebao postati prva visokoškolska institucija u jugoistočnoj Europi s međunarodnom akreditacijom EPAS koju dodjeljuje Europska zaklada za razvoj menadžmenta sa sjedištem u Bruxellesu. Riječ je o certifikatu koji potvrđuje da je određeni studijski program usklađen s najvišim svjetskim standardima u pogledu kvalitete, akademske strogosti i relevantnosti za poslovni sektor, a dosad ga je u cijelom svijetu dobilo tek 28 fakulteta.

Dapače, cijeli proces akreditacije iznimno je rigorozan, tako da se već u prvoj fazi prijave odbijaju tri od četiri aplikanta. Zbog toga čelnici Ekonomskog fakulteta smatraju da je već i sama činjenica da su započeli s procesom akreditiranja značajan uspjeh i vrhunac intenzivnog višegodišnjeg rada na internacionalizaciji fakulteta. Upravo je dobra pozicija u međunarodnom kontekstu glavni uvjet da bi se neka visokoškolska institucija mogla prijaviti za izdavanje akreditacije EPAS, a na zagrebačkom Ekonomskom fakultetu sve je počelo prije dvije godine, kad je uvedena mogućnost studiranja isključivo na engleskom jeziku. Takav preddiplomski studij, pod nazivom Bachelor Degree in Business, privukao je pozornost domaćih studenata, ali i stranaca, pa je u protekle dvije godine u Zagrebu dio svojih studija provelo više od stotinu studenata iz inozemstva.

Mnogi od njih u Hrvatsku su došli i iz razvijenih zapadnoeuropskih i azijskih zemalja, pa dekan Darko Tipurić smatra kako je ta činjenica dokaz kvalitete obrazovanja koja trenutačno postoji na zagrebačkom Ekonomskom fakultetu: “Želimo da Ekonomski fakultet postane regionalno središte studija poslovne ekonomije, a prvi važan korak u tom razvoju bilo je uvođenje nastavnih programa koji se u potpunosti odvijaju na engleskom jeziku. Ako želite privući strane studente, ali i ostvariti bilo kakvu međunarodnu relevantnost, bez nastave na engleskom jeziku to je jednostavno nemoguće. Drugi korak bilo je potpisivanje bilateralnih ugovora o suradnji s cijelim nizom uglednih svjetskih sveučilišta poput Berkeleyja u SAD-u, Sveučilišta Trent u engleskom gradu Nottinghamu, Sveučilišta u Bologni ili Sveučilišta Johannes Kepler u Linzu.

Na temelju te suradnje strani studenti danas dolaze određeni dio svog školovanja odraditi u Zagrebu, najbolji hrvatski studenti isto čine u inozemstvu, a i vrhunski tamošnji profesori predaju na našem fakultetu. Ipak, iako je nastava na engleskom jeziku bila temeljni uvjet za takvu suradnju, vjerujte mi da do nje nikad ne bi došlo kad Ekonomski fakultet ne bi imao vrhunske stručne reference i određeni ugled u međunarodnim okvirima. Uostalom, svi studenti koji ovamo dolaze, dolaze svojevoljno, a teško je vjerovati da bi onaj tko studira na nekom od uglednih američkih ili zapadnoeuropskih fakulteta pristao doći u Zagreb kad ne bi znao da će ovdje dobiti sličnu kvalitetu obrazovanja kao i kod kuće.” U protekle dvije godine na zagrebačkom Ekonomskom fakultetu predavanja su pohađali studenti iz više od 25 država, od razvijenih zapadnoeuropskih zemalja poput Francuske, Italije, Njemačke, Nizozemske, Austrije i Portugala preko SAD-a, Kanade i Argentine, do udaljenih azijskih država kao što su Singapur, Iran, Sirija ili Libanon. Većina njih, poput Singapurca Andyja Hana, u Hrvatsku su stigli s dva motiva, da unaprijede svoje obrazovanje i obogate svoje studentsko iskustvo semestrom u međunarodnom okruženju.

Han kaže kako je iznimno zadovoljan svojim boravkom u Zagrebu: “Došao sam u Hrvatsku jer sam želio posjetiti zemlju u kojoj inače ne bih imao priliku ostati dulje vrijeme. Takve prilike se inače ne pružaju baš često pa sam je želio iskoristiti. Sviđa mi se ovdje, ljudi su ljubazni i zabavni, predavanja su dobra. Radi se u relativno malim grupama, a to omogućuje intenzivnu suradnju studenata i predavača. To smatram ključnim za dobro prenošenje znanja.” Slično misli i Petra Kranjc iz Slovenije: “Ekonomski fakultet u Zagrebu je partnerska institucija Sveučilišta poslovne ekonomije (Wirtschaftsuniversität) u Beču na kojem studiram i zato sam odlučila ovdje provesti jedan semestar u sklopu studentske razmjene. Sviđa mi se Zagreb jer obiluje kulturnim događanjima. Tijekom boravka u Hrvatskoj želim poboljšati svoje znanje hrvatskog jezika. Sviđa mi se život u studentskom domu i druženje s drugim kolegama koji su ovdje na razmjeni.” Jedan od razloga što su strani studenti zadovoljni svojim boravkom u Zagrebu je i Ured za međunarodnu suradnju, projekt koji je pokrenula studentska udruga e-student s namjerom da bude potpora stranim studentima tijekom njihova boravka u Hrvatskoj. Sami studenti taj projekt kolokvijalno nazivaju “buddy mentorstvo”, a sastoji se od toga da je svakom inozemnom studentu jedan hrvatski kolega dodijeljen kao mentor.

TETSUYA KAIDA, šef odjela za razvoj japanske kompanije Toyota, bio je jedan od brojnih gostiju fakultetaMentori gostima pomažu pri snalaženju nakon dolaska u Zagreb, organiziraju druženja, izlete, uključuju ih u studentske aktivnosti fakulteta i brinu se za to da se gosti što bolje uklope u novu sredinu. U tome im pomažu i sami predavači, a jedno od glavnih pravila studija je da na svakom kolegiju predavanja drži jedan domaći i jedan strani profesor. Uz to, čelnici Ekonomskog fakulteta uvjereni su kako su manje studijske grupe, poput onih na engleskom jeziku, ključ budućeg uspješnog razvoja Ekonomskog fakulteta. Za razliku od nastave na hrvatskom jeziku, engleski programi odvijaju se u grupama od maksimalno 50 studenata, pa na taj način predavači mogu mnogo lakše komunicirati sa studentima, kontinuirano pratiti njihov rad na projektima i seminarskim radovima. Također, u tim projektima uvedene su i neke novosti, poput rada na konkretnim poslovnim slučajevima i sudjelovanja na poslovnim natjecanjima. Tako se studente želi od rane faze njihova obrazovanja poticati na rješavanje konkretnih problema s kojima će biti suočeni jednom kad počnu svoju poslovnu karijeru. Takav način predavanja, tvrde na Fakultetu, nužan je da bi studij i oni koji ga pohađaju uživali relevantnost u poslovnom sektoru, dakle tamo gdje će nakon završetka školovanja tražiti zaposlenje.

Ipak, da bi se takva nastava provodila, potrebno je radikalno smanjiti broj studenata. Zbog toga Darko Tipurić kaže kako je studij na engleskom jeziku ustvari putokaz budućeg razvoja Ekonomskog fakulteta: “Činjenica je da visoke standarde koje smo postavili u nastavi na engleskom jeziku zasad ne možemo u potpunosti slijediti i u našoj redovnoj nastavi. Jasno, problem je u količini studenata, jer s golemim upisnim kvotama koje je Fakultet u prošlosti imao, kvaliteta jednostavno ne može biti ista. Zbog toga smatram kako će smanjenje broja studenata biti jedna od temeljnih odrednica strateškog razvoja Fakulteta. U tom kontekstu mi smo već ove godine napravili povijesni iskorak kad smo smanjili upisne kvote za trećinu. Iako takav potez podrazumijeva i znatno manju količinu novca u fakultetskoj blagajni, uvjereni smo da je to jedini dugoročno ispravan put, pa bi ove godine upisne kvote na fakultetu mogle biti smanjene za još 20 posto. Dakle, manje ljudi će imati priliku studirati na Ekonomskom fakultetu, ali oni koji se uspiju upisati, studirat će u kvalitetnijim uvjetima.