Željko LovrinčevićČelnici javnih poduzeća idućeg bi tjedna trebali izvijestiti Vladu jesu li proveli naputak o smanjenju plaća za 10 posto, a oni koji to nisu učinili trebali bi otići, i to bez mogućnosti da se opet zaposle u javnom sektoru, izjavio je član Ekonomskog vijeća Željko Lovrinčević na današnjem okruglom stolu o državnoj potrošnji.

Lovrinčević, kojeg se u medijima često proglašava ekonomskim savjetnikom premijerke Jadranke Kosor, smatra da će to biti prvi veliki test za Vladu u njezinim naporima za uvođenjem reda u velikim državnim sustavima.

Predsjednik Uprave Hrvatskih autocesta (HAC) Jurica Prskalo odvratio je da u HAC-u nisu mogli smanjiti plaće jer sindikat o tome nije želio ni pregovarati, ali su drugim mjerama smanjili troškove za plaće za 10 milijuna kuna.

Na okruglom stolu Poslovnog dnevnika o mogućnostima štednje u državnom proračunu za 2010. Lovrinčević je rekao da su uštede moguće u povlaštenim mirovinama i subvencijama za poljoprivredu, ali puno veći problem je brodogradnja, odnosno državna jamstva koja su nadmašila iznos od osam milijardi kuna, a pitanje je koliko će ih biti aktivirano iduće godine.

On procjenjuje da bi moglo biti aktivirano barem tri milijarde jamstava, što znači da će samo za saniranje brodogradnje država potrošiti jedan posto BDP-a, a to je iznos koji uopće nije u proračunu.

Prihod od kriznog poreza u 2010. planiran je na razini 2,1 milijarde kuna, a to je jedva dostatno za saniranje jednog brodogradilišta, procjenjuje Lovrinčević uz napomenu da će nakon drugog kruga privatizacije vjerojatno doći do smanjenja kapaciteta brodogradilišta i zbrinjavanja većeg broja ljudi.

Rekao je da bi možda sredinom iduće godine mogla biti ukinuta niža stopa kriznog poreza, ona od dva posto na plaće između 3.000 i 6.000 kuna, no viša stopa od četiri posto i povećani PDV od 23 posto ostat će i dalje.

Lovrinčević je također najavio da će se vrlo brzo na dnevnom redu Vlade naći sustav gospodarskih komora i način njihova financiranja, te da bi Vlada mogla proširiti obvezu predavanja imovinskih kartica i na čelnike raznih državnih agencija, regulatornih tijela i uprava u javnom sektoru.

On smatra kako bi uskoro trebalo oživjeti proces privatizacije državnih poduzeća, na što upozorava i sudbina brodogradnje, čiji problemi sada eskaliraju nakon što su se preko 20 godina "gurali pod tepih".

Velimir Šonje iz tvrtke Arhivanalitika smatra da hrvatski javni dug nije previsok, a niti stanovništvo nije prezaduženo, već je problem s efikasnošću sustava i ispunjavanjem zacrtanih ciljeva.

U trogodišnjim smjernicama za fiskalnu politiku iz 2006. rashodi opće države trebali su pasti na 37 posto BDP-a, što bi Hrvatsku dovelo među ispodprosječno opterećene zemlje, no čim se proračun počeo dobro puniti rashodi su skočili šest - sedam posto iznad plana.

To pokazuje da ambiciozni planovi ne mogu uspjeti ako smetaju političkim interesima, a sličan je problem i sa smjernicama u iduće tri godine koje također planiraju smanjiti troškove opće države na 37 do 38 posto BDP-a, kaže Šonje.

On smatra da u zdravstvenom i mirovinskom sustavu nema puno prostora za uštede jer je tu Hrvatska demografski determinirana, pa bi se vlast trebala usmjeriti na kontinuirano smanjivanje udjela mase za plaće u BDP-u i broja zaposlenih u javnom sektoru, te dugoročno kresanje državnih subvencija koje bi s 2,2 posto BDP-a trebalo smanjiti na simboličan iznos.

Predrag Bejaković iz Instituta za javne financije ocijenio je kako će teško biti provesti smanjenje povlaštenih mirovina, pa je bitno da se one barem dalje ne povećavaju, te je upozorio na oprez pri smanjivanju socijalnih izdataka.

Kada u Hrvatskoj ne bi bilo socijalnih transfera čak 40 posto stanovništva bilo bi siromašno, a ovako je ispod granice siromaštva 17 posto stanovništva, napomenuo je Bejaković.