Ministar pravosuđa Ivan Šimonović i ministar unutarnjih poslova Tomislav KaramarkoIstragom oko 'nestalih' dokumenata koji su u javnosti poznati i kao tompnički dnevnici, obuhvaćeno je čak 200 ljudi, a sva je prilika da ovolika brojka svjedoči o očajničkom potezu hrvatske izvršne vlasti - potezu kojemu je zapravo od pronalaska fantomskih dokumenata veća zadaća dokazivanje Haaškom tribunalu da se sve čini kako bi se ti dnevnici pronašli. 'Moramo pokazati da smo vjerodostojni i da poduzimamo sve što možemo', kazao je za Novi list dobro upućeni izvor, koji potvrđuje da hrvatska nadležna tijela u ovom trenutku rade sve kako bi zadovoljili Bruxelles i Haag. Do sada je podignuto šest kaznenih prijava u Splitu zbog uništavanja ratne dokumentacije i arhivske građe, a jedna je prijava nedavno i okončana prvostupanjskom presudom.

Uhićen je Jurica Šare, nekadašnji zapovjednik voda u Sedmoj gardijskoj brigadi uvjetno osuđen na šest mjeseci zatvora. Prema svemu sudeći, splitski slučajevi mogli bi biti tek uvod u nove prijave. Bruxelles je Brammertzu udijelio poziciju arbitra hrvatske suradnje s Haagom, pa je nezahvalno predviđati što će sve hrvatsko pravosuđe morati učiniti po ovom pitanju kako bi međunarodni tribunal bio zadovoljen. Dobar dio krivnje za ovakvu situaciju ide na hrvatsku vladu, koja je davala suprotstavljene službene stavove po pitanju topničkih dnevnika. Podsjetimo, Hrvatska je do prije nekoliko mjeseci uporno tvrdila da nikakvih topničkih dnevnika nema u njezinim arhivama, da bi onda na proljeće ove godine hrvatski ministar pravosuđa ipak neočekivano 'priznao' postojanje 23 topnička dokumenta, iako oni više nisu bili u posjedu hrvatskih vlasti.