Potpredsjednik hrvatske vlade i ministar gospodarstva Damir Polančec razgovarao je u petak u Bruxellesu sa stručnjacima iz ureda povjerenice Europske komisije za tržišno natjecanje Neelie Kroes kako bi zajednički utvrdili način izračuna ukupnih troškova restrukturiranja brodogradilišta jer različiti potencijalni ponuđači različito tumače formule za izračune.

"Moram reći da nam je iskustvo iz prvog kruga privatizacije pokazalo da pojedini zainteresirani ponuđači na različite načine tumače formule za izračune ukupnih troškova restrukturiranja brodogradilišta. Danas smo došli ovdje dobiti objašnjenje, dobiti potvrdu načina izračuna ukupnih troškova restrukturiranja, ukupnih državnih potpora i mislim da smo imali visoki stupanj razumijevanja te se otvara put za optimizam u drugom privatizacijskom krugu", rekao je Polančec nakon razgovora sa stručnjacima Europske komisije, dodajući da više pojedinosti ne može iznijeti.

"Dogovoreno je da s pojedinostima ne idemo vani", rekao je.

U prvom krugu na natječaje za privatizaciju šest hrvatskih brodogradilišta u državnom vlasništvu pristigle su samo dvije valjane ponude i to one tvrtke More Trogir iz Splita za Brodotrogir te tvrtke Adria Mar iz Zagreba za Brodosplit - Brodogradilište Specijalnih objekata (BSO).

Ponuda nije bilo za 3. maj, Brodograđevnu industriju Split, Kraljevicu i Uljanik, premda je i za ta brodogradilišta otkupljivana ponudbena dokumentacija.

Polančec je najavio da će novi natječaj za prodaju brodogradilišta biti raspisan sljedeći mjesec.

Prije toga, Europskoj komisiji bit će poslana hrvatska stajališta i argumenti u pisanom obliku, a u zadnjem tjednu listopada očekuje se ili odgovor Komisije ili poziv za novi sastanak.

"Sam tekst natječaja gotovo se neće mijenjati. Ono što je važno jest da ćemo u tom natječaju pojasniti određene načine izračuna ukupnih državnih potpora, ukupnih troškova restrukturiranja i vlastitog doprinosa, što će onda biti dodatna kvaliteta i vjerujem da će to biti razlog za optimizam, da će to pridonijeti da u drugom krugu dobijemo ponude", rekao je Polančec.

Polančec je naglasio da država neće snositi više od 60 posto troškova preustroja brodogradilišta.

"Ovaj proces restrukturiranja podrazumijeva da država dobrim dijelom preuzme obveze brodogradilišta, da država najvećim dijelom podmetne leđa. Taj udio države u ukupnim troškovima restrukturiranja ne smije biti veći od 60 posto, a od investitora se traži da investiraju u budućnost. Moramo biti svjesni da ovdje ne prodajemo zlatnu koku. Za državu je važno da bude investicija i da od trenutka završetka privatizacije više ne bude novih subvencija i jamstava tako dugo dok se proces restrukturiranja ne završi, a s obzirom na stanje našeg proračuna, mislim da je to u ovom trenutku prioritet", naglasio je.

Polančec je početkom ovoga mjeseca poslao pismo povjerenici Neelie Kroes, a po tom pismu, koje je objavljeno u hrvatskom tisku, Polančec ističe da je iz kontakata s potencijalnim ponuditeljima koji su iskazali interes za kupnju brodogradilišta, ali na kraju nisu podnijeli ponudu, vidljivo da oni traže da država preuzme sve obveze brodogradilišta, a ne samo obveze koje su pokrivene državnim jamstvima te da smatraju neprihvatljivim uvjet iz natječaja da novi investitor sudjeluje s 40 posto u troškovima restrukturiranja brodogradilišta.

Polančec se nije složio s tvrdnjom da će ukupni troškovi restruktuiranja hrvatskih brodogradilišta iznositi oko 2,5 milijardi eura.

"Ukupni troškovi restrukturiranja sastoje se od ukupnih državnih potpora, a one ovise o tome koliko će obveza pokrivenih državnim jamstvom pasti na leđa države. S druge strane, ukupni troškovi restrukturiranja ovise i o investicijama, a kolike će one biti to će reći ponuđači, tako da vam u ovom trenutku ni ja ni itko drugi ne može reći koliki će biti ukupni troškovi restrukturiranja. Prema mojoj slobodnoj procjeni bit će manji od 2,5 milijardi eura", rekao je Polančec.