APACHE I RANGER Američki helikopter i pripadnik 10. brdske divizije u afganistanskoj pokrajini Baraki Rajan; u Afganistanu trenutačno ima 65.000 američkih vojnika, a uskoro će ih biti 110.000Pozivajući se na britanske vojne izvore, britanska javna televizija BBC objavila je da je američka administracija prije nekoliko dana povjerljivo obavijestila britansku vladu da je američki predsjednik Barack Obama sa svojim suradnicima dovršio novu vojnu strategiju u Afganistanu, kojom će biti znatno povećan broj američkih vojnika u toj zemlji. Trenutačno SAD u Afganistanu ima oko 65.000 vojnika, prethodnih dana spekuliralo se da bi taj broj mogao biti povećan za 15.000, ali prema tvrdnjama BBC-ja britanska vlada informirana je iz Washingtona da bi to povećanje moglo biti kudikamo veće, te da je Obama odlučio da se u Afganistan, vjerojatno u fazama, pošalje možda čak još 45.000 vojnika. U Washingtonu su tu BBC-jevu tvrdnju smjesta energično demantirali, pa je čak Obamin predstavnik za tisak Robert Gibbs ironično rekao da baš nije vjerojatno da bi jedna britanska televizija mogla znati što se točno događa u Bijeloj kući.

No BBC ostaje pri tvrdnji da je britansko političko i vojno vodstvo obaviješteno da će SAD u Afganistan poslati goleme dodatne snage, a londonski Daily Telegraph također se poziva na svoje izvore koji potvrđuju tu informaciju. List citira šefa britanskog glavnog stožera, zrakoplovnog maršala Jocka Stirrupa: “Ne bih želio govoriti umjesto Amerikanaca, ali prilično sam uvjeren da će to tako završiti.” I drugi britanski listovi potvrđuju da je britanska vlada od Amerikanaca dobila takvu informaciju, pa je to bio i razlog što je britanski premijer Gordon Brown ovih dana najavio dolazak dodatnih britanskih vojnika u Afganistan, očito u sklopu velike buduće američko-britanske operacije protiv talibana. Velika Britanija u Afganistanu trenutačno ima 9500 vojnika, a poslat će ih još 500. Britansko zapovjedništvo ponešto će prerasporediti svoje snage, pa će jedna borbena grupa, dobro opremljena i obučena za teške borbene akcije, biti prebačena iz relativno mirne pokrajine Kandahar u pokrajinu Helmand, gdje se vode najteže borbe s talibanima.

U britanskim novinama tvrdi se da je Obama odluku o znatnom povećanju broja američkih vojnika u Afganistanu donio iz dva razloga. Prvi je to što je dodatne vojnike od njega tražio zapovjednik američkih i međunarodnih snaga u Afganistanu, američki general Stanley McChrystal, a to je - što je neuobičajeno - učinio i javno, pa su ga zbog toga kritizirali neki političari, među ostalima i američki ministar obrane Robert Gates. McChrystal je zapovjednik američkih snaga u Afganistanu tek od lipnja. Preuzimajući položaj, obznanio je da će rat protiv talibana voditi energičnije, ali s većim obzirima prema civilnom stanovništvu, kako bi se smanjile civilne žrtve. Kritizirao je neke aspekte dosadašnje američke strategije oslanjanja na zračne napade na talibanske ciljeve, u što je spadalo i bombardiranje zgrada za koje se sumnjalo da se u njima nalaze talibanski vođe, što je uvijek i izazivalo i brojne civilne žrtve. To je pak stvaralo nepovjerenje stanovništva prema Amerikancima, što je otežavalo ratovanje. McChrystal je bivši zapovjednik američkih specijalnih snaga, vjeruje da se mnogo više može postići pametno planiranim operacijama na tlu, nego napadima iz zraka, pa se zalagao da se i u Afganistanu provodi takova doktrina. No od prvog trenutka bilo mu je jasno da su za takvu strategiju potrebne dodatne američke snage. Od 2003., kad je Bush pokrenuo invaziju na Irak, Afganistan je za američko zapovjedništvo bio drugorazredno bojište, dok su se najveći američki vojni resursi slali u Irak. Dok je u Iraku bilo posljednjih godina angažirano uglavnom oko 150.000 američkih vojnika, u Afganistanu ih je bilo samo tridesetak tisuća.

Nakon što je mnogima u SAD-u postalo jasno da je rat u Iraku bio zapravo potpuno nepotreban, jer Irak ničim nije prijetio SAD-u, a Al Qaeda u Iraku nije imala baze, pokrenute su mjere da se američka vojska počne povlačiti iz Iraka, pa je to - nakon vojne stabilizacije tamošnjeg stanja ofenzivom 2007. - sada pred djelomičnom realizacijom. No onaj mali broj američkih vojnika u Afganistanu nije bio dovoljan da stabilizira tamošnje stanje, pa su talibani opet razvili svoju aktivnost i drže pod kontrolom značajna područja na jugu zemlje. Već je prije nekoliko mjeseci odlučeno da se broj američkih vojnika u Afganistanu poveća na oko 65.000. No McChrystal je uvjeren da to nije dovoljno. On se stoga - na opće iznenađenje - u Londonu prije desetak dana u javnom predavanju založio da se u Afganistan pošalje još vojnika, što on smatra mogućim bude li se smanjivao njihov broj u Iraku. To je ponovio i na američkoj televiziji. Uz to, slavni novinar Washington Posta Bob Woodward domogao se internog izvještaja što ga je McChrystal napisao za Pentagon, u kojem nagovještava negativne posljedice ako u Afganistan ne budu poslane dodatne snage.HAMID KARZAI, afganistanski predsjednik, ponovni izbor može zahvaliti namještanju izbornih rezultata

U jednom od intervjua na televiziji čak je kritizirao američkog potpredsjednika Joea Bidena, koji se zalagao za smanjenje broja američkih vojnika u Afganistanu te za veću upotrebu zračnih snaga u borbi protiv talibana. McChrystalovi javni istupi nisu dobro primljeni u američkoj vladi, pa je ministar obrane Robert Gates upozorio kako bi se u sadašnjoj fazi razmatranja kako dalje u Afganistanu trebalo suzdržati od javnih istupa. Gates smatra da se mora dopustiti Obami da u miru i bez javnih pritisaka sa suradnicima razmotri tamošnju situaciju i potom donese širi vojni, politički, ekonomski i humanitarni plan za Afganistan. Tek potom procijenit će se jesu li za ostvarenje tog plana potrebni dodatni vojnici. A kad je riječ o tom planu, treba paziti i na unutrašnjopolitički aspekt. Američka javnost želi da se smanje američki gubici u dva rata, u Iraku i Afganistanu, ona je sada zadovoljnija onim što se događa u Iraku, jer se nazire rasplet koji neće biti nezadovoljavajući za SAD. No ona je zabrinuta razvojem u Afganistanu, gdje se broj američkih žrtava povećava, a političkih rezultata nema, za razliku od Iraka gdje se gubici drastično smanjuju, a politička situacija donekle stabilizira. McChrystal je svojim javnim istupom doveo Obamu u neugodnu situaciju jer se sad Obama na to teško može oglušiti, mora se uzeti u obzir činjenica da zapovjednik snaga na terenu najbolje i zna situaciju na terenu. Da je Obama odbio njegov prijedlog, preuzeo bi odgovornost za sve neuspjehe i žrtve koje bi američka vojska mogla doživjeti u Afganistanu.

Uz to, sigurno bi ga morao i smijeniti, što nije lako s generalom koji ima značajne rezultate iza sebe u ratu u Iraku, te koji je na svoj položaj došao tek nedavno. Doduše, u vrhu administracije postoje, navodno, neke osobe koje se zalažu da se SAD počne - neovisno o svemu - energično izvlačiti iz Afganistana, u skladu s predizbornim obećanjima. Među njima je, navodno, uz potpredsjednika Joea Bidena, i predsjednikov savjetnik za nacionalnu sigurnost general James Jones. No postoje i oni koji se zalažu za drukčiji pristup, sličan onome koji se pokazao uspješnim u Iraku. Zagovornika takvog pristupa ima ponajviše u vojsci, a tvrdi se da to zagovara i general David Petraeus, zapovjednik svih američkih snaga u tom dijelu Azije, tvorac uspješne strategije u Iraku. On u posljednje vrijeme zbog bolesti ne sudjeluje u javnim aktivnostima. Petraeus je svojedobno, dok je bio zapovjednik američkih snaga u Iraku, predložio strategiju “Surge” (“Plima”), kojom je trebalo potpuno izmijeniti vojnu situaciju u toj zemlji. Predložio je tadašnjem predsjedniku Bushu da u Irak, gdje je vladala stanovita pat-pozicija između američkih snaga i pobunjenika, privremeno pošalje nekoliko desetaka tisuća dodatnih vojnika, da se tim snagama slome pobunjenici, očiste gradovi od njih, uvedu sigurne zone, uvježba iračka vojska, a kad se te zadaće obave, da se ti vojnici povuku. Bila je to i ideja Johna McCaina, republikanskog senatora iz Arizone, republikanskog predsjedničkog kandidata na izborima 2008. Na kraju je taj koncept prihvatio i Bush i Irak je sada mnogo mirniji, život u gradovima i najvećem dijelu unutrašnjosti sigurniji, vlada stabilnija, vojska jača, sposobnija za sigurnosne američka vojska se ne samo polako rata, pa više ne patrolira gradovima, rade Iračani, nego se povukla u broj američkih vojnika u Iraku smanjuje. Čini se da se predsjednik Obama priklanja istom konceptu i za Afganistan.

GORDON BROWN, britanski premijer, posjetio je problematičnu pokrajinu Helmand u kolovozu i razgovarao s lokalnim policajcima; Britanija će uz svojih 9500 vojnika u Afganistan uskoro poslati i 500 novihU Bushovo vrijeme Afganistan u američkim planovima rata protiv islamskog terorizma bio smatran pomoćnim, a Irak glavnim bojištem, a sad se fokus se premješta na Afganistan, što je Obama i obećao u predizbornoj kampanji. Kao predsjednik odlučio je irački rat završiti što prije, za što nakon uspješne operacije “Surge” sada postoje okolnosti. Ako su točne BBC-jeve tvrdnje da u Afganistan kani poslati još nekoliko desetaka tisuća vojnika, moglo bi se zaključiti da bi sad to isto htio postići u Afganistanu. Očito su ga vojnici uvjerili da bi se znatnim dodatnim američkim snagama mogao postići isti efekt i u Afganistanu, slomiti talibane, smiriti gradove, povećati sigurnost u unutrašnjosti, stvoriti čvršću afganistansku vojsk lojalnu predsjedniku u Kabulu. Tako bi se stvorili uvjeti i za brže povlačenje američkih snaga iz Afganistana. Ako se to ne učini, tvrdili su zagovornici takvog pristupa, rat u Afganistanu produljio bi se u nedogled, a i američkih žrtava bilo bi u Afganistanu još godinama - uz veliku opasnost da talibani na kraju i pobijede. Navodno bi se više o Obaminim namjerama u Afganistanu moglo doznati krajem ovog tjedna, na konferenciji ministara vanjskih poslova NATO-a u Bratislavi, kad će Gates morati nešto reći američkim saveznicima kako SAD vidi rasplet stanja u Afganistanu. Ako se Obama zaista odlučio za takvu koncepciju, oni koji su od njega očekivali da smjesta počne povlačenje američkih snaga iz Afganistana bit će jako razočarani.