■ PJER ŠIMUNOVIĆ, državni tajnik za obrambenu politiku, razgovarao je s Nacionalovim novinarom o budućnosti hrvatskog angažmana u ISAF-uZbog pogoršanja sigurnosne situacije u Afganistanu i najvećih gubitaka koje su pretrpjele savezničke NATO-ove snage od uspostave misije ISAF Hrvatska se sprema na znatne promjene u organizaciji i zaštiti hrvatskog vojnog kontingenta s 300 hrvatskih vojnika. Do sredine 2010. u Afganistan bi trebala stići prva borbena oklopna vozila Hrvatske vojske AMV 8X8 proizvedena u Finskoj i naoružana daljinski upravljanim oružanim stanicama 12,7 mm norveške tvrtke “Kongsberg”, doznaje Nacional iz izvora bliskih vrhu oružanih snaga.

■ Kako bi se ispunili ti ciljevi, prošli su tjedan napokon počeli završni pregovori s Norvežanima o nabavi spomenutih oružanih stanica koje će biti ugrađene na oklopna vozila AMV i kojima će hrvatski vojnici moći u Afganistanu upravljati iz unutrašnjosti vozila, dakle, bit će zaštićeni koliko je to moguće. Da se oklopna borbena vozila spremaju za Afganistan, potvrđuje i stajalište državnog tajnika za obrambenu politiku MORH-a Pjera Šimunovića, koji je za Nacional među ostalim rekao: “Nastavit će se usavršavanje i učvršćivanje svih elemenata zaštite i sigurnosti naših snaga u području operacije. S obzirom na glavnu prijetnju, improvizirana minsko-eksplozivna sredstva, naglasak se stavlja na oklopna i ostala zaštitna sredstava, kako na osobnoj razini pripadnika oružanih snaga, tako i na kolektivnoj razini zaštite snaga.” Oklopna zaštita snaga ne može se poistovjetiti više s lakim oklopnim vozilima tipa Humvee, što ih je SAD poklonio Hrvatskoj vojsci, jer je razina prijetnji danas puno veća nego prijašnjih godina.

■ Ovaj tip vozila može poslužiti za patroliranje po mjestima i gradovima, ali nikako na otvorenim putovima izvan naseljenih mjesta. Improvizirana minsko-eksplozivna sredstva koja koriste talibani znatno su razornija i veće snage nego prije. Laka oklopna vozila tipa Humvee ne mogu pružiti očekivanu razinu zaštite kao oklopna borbena vozila finske Patrije tipa AMV. Danas u svijetu ne postoji ni jedno oklopno sredstvo koje može pružiti potpunu sigurnost od djelovanja eksplozivnih naprava postavljenih uz afganistanske putove, ali AMV pruža ipak znatno veću zaštitu na terenu od Humveeja. O tome svjedoče i brojni internetski videozapisi iz Afganistana na kojima se vidi što ostaje od Humveeja nakon takvih eksplozija.

■ Državni tajnik za obrambenu politiku Pjer Šimunović rekao je za Nacional da će doći do okrupnjavanja hrvatskih vojnih snaga na dvije lokacije, na području Mazar-e-Sharifa na sjeveru Aganistana i glavnog grada Kabula. Radi se o tome da je već više od tri četvrtine angažiranih hrvatskih snaga u Afganistanu razmješteno na području regionalnog zapovjedništva Sjever - Mazar-e-Sharif. Preostali vojnici biti će razmješteni na području Kabula, i to zbog olakšavanja logističke potpore, povećanja sigurnosti i jačanja operativnog djelovanja kontingenta. Nacional je doznao iz izvora bliskih vojnom vrhu da će hrvatski vojnici preuzeti osiguranje stožera NATO-ovih snaga u Kabulu, ali bez povećanja broja vojnika. Hrvatski vojnici trenutačno su razmješteni i u sklopu dvaju Provincijskih rekonstrukcijskih timova (PRT-ova) - litvanski PRT Chaghcharan na području regionalnog zapovjedništva Zapad i mađarski PRT Pol-e-Khomri na području regionalnog zapovjedništva Sjever, pa valja očekivati da će s tih područja biti prebačeni na područje Kabula, jer su to područja gdje se pogoršava sigurnosna situacija, dok su Chagcharan i Pole- Khomri znatno mirniji. Osim toga, pokazalo se da dosadašnja logistička potpora hrvatskim vojnicima u tim područjima i suradnja s mađarskim i litvanskim kontingentom nije bila posve zadovoljavajuća. Nedavni incident, kad su hrvatski vojnici u Afganistanu odbili zapovijedi da se bez osobnog naoružanja prebace mađarskim vojnim kamionom iz Mazar-e-Sharifa do Pol-e-Khomrija, i nezadovoljstvo ministra obrane Branka Vukelića izvješćem načelnika Glavnog stožera Josipa Lucića o tom događaju pokazali su kako situacija s logističkom potporom hrvatskih vojnika nije sjajna. Vukelić je naložio osnivanje povjerenstva koje će ispitivati sve okolnosti koje su dovele do tog događaja. U tome je vrlo važno da povjerenstvo Ministarstva obrane i Glavnog stožera utvrdi sve okolnosti pod kojima se to dogodilo, analizira i donese zaključak s prvenstvenim ciljem da se izbjegne ponavljanje takvih ili sličnih događaja u budućnosti.

■ U posljednje se vrijeme raspravljalo o trenutku mogućeg povlačenja hrvatskih vojnika iz Afganistana, no sudeći po tome što su nam rekli u MORH-u do toga neće skoro doći, vjerojatno ne prije 2012., kako su već najavili Britanci: “Strategija međunarodne zajednice i saveznika u sklopu NATO-a u Afganistanu, pa tako i Republike Hrvatske, povezana je s ostvarenjem ciljeva koji su temelj samog mirovnog i stabilizacijskog angažmana, a to su prije svega uspostava funkcionirajuće i samodržive afganistanske države čija je vlast sposobna vladati zemljom i učiniti je sigurnom, odnosno države koja neće biti poligon za stvaranje niza sigurnosnih ugroza, poput, prvenstveno, međunarodnog terorizma. Jedno od najvažnijih mjerila je i uspostava i obuka sigurnosnog sektora, afganistanske vojske i policije. Republika Hrvatska stoga svoj doprinos vidi pogotovo na planu obuke i mentoriranja afganistanske vojske i policije.

■ SATNIK DAVOR PERAK na patroli u KabuluPrepoznajući važnost izgradnje afganistanskog sigurnosnog sektora kao jednog od stupova savezničkog uspjeha u Afganistanu, te s ciljem da svojem sudjelovanju da veću težinu, Republika Hrvatska je 2009. zajedno sa svojim 13. nacionalnim kontingentom angažirala dodatne resurse u obliku obučnih timova, OMLT-a. OMLT-i, kao kritični i nedostajući elementi ISAF-a, važan su hrvatski doprinos zbog važnosti osposobljavanja afganistanske vojske kao bitnog elementa u stabiliziranju Afganistana i sredstva za njeno preuzimanje odgovornosti za sigurnost zemlje, što je temelj izlazne strategije ISAF-a. U 2009. godini novi hrvatski doprinos u OMLT-ovima jesu dva dodatna OMLT-a, od koji je jedan zajednički s Nacionalnom gardom Minnesote. Hrvatska tako operaciji doprinosi s tri OMLT-a, a sudjeluje i još u jednom OMLT-u sa stožernim doprinosom na razini korpusa.”

■ Američka vojska nedavno je objavila novu stratešku analizu situacije u Afganistanu. Dnevnik Washington Post objavio je dijelove analize u kojoj zapovjednik združenog stožera američkih oružanih snaga general Stanley McChrystal kaže da će misija u Afganistanu vjerojatno biti neuspješna ako se u roku od godinu dana u tu zemlju ne pošalju pojačanja. McChrystal je dodao da je “situacija ozbiljna, ali da je uspjeh u Afganistanu još uvijek moguć”, ako tamošnja misija dobije potrebna sredstva i podršku.

■ Jedna od mogućnosti za jačanje snaga u Afganistanu jest povlačenje vojnika zemalja NATO-a s Kosova i njihovo upućivanje u Afganistan. Glavni tajnik NATO-a Andres Fogh Rasmussen je 13. kolovoza 2009. posjetio Kosovo.

■ Rasmussen je za vrijeme posjeta Kosovu izjavio da je tamošnja situacija već prilično stabilizirana i da je odluka NATO-a o povlačenju vojske donesena na toj osnovi. Trenutačno na Kosovu ima 13.800 NATO-ovih vojnika. On smatra da je rat u Afganistanu najvažniji posao kojem se treba posvetiti u svom mandatu. U četverogodišnjem mandatu želi zaustaviti rat, stabilizirati područje i postupno predati održavanje javne sigurnosti afganistanskoj vojsci i policiji. Ali nakon boravka u toj zemlji naglasio je da je za okončanje afganistanskog rata potrebna ne samo pomoć međunarodne zajednice i jačanje vlastitih oružanih snaga Afganistana, nego i upućivanje pojačanja NATOa. Zapovjednik savezničkih snaga NATO-a admiral James Stavridis nedavno je izjavio da će NATO pobijediti u ratu u Afganistanu, ali prije toga će biti “loših dana” i “velikih izazova”, a NATO bi mogao pretrpjeti i veće ljudske gubitke.