INTERVJU: Ivan Šimonović
Nakon što je Slovenija odustala od blokade hrvatskih pregovora s Europskom unijom, Ivan Šimonović postaje ključni Vladin dužnosnik u nastavku pregovaračkog procesa. Ponovo su u prvi plan izbili topnički dnevnici koje traži glavni haaški tužitelj Serge Brammertz, a od kojih su neki nestali. Ne dobije li Brammertz tražene dokumente, pitanje je hoće li u studenome donijeti zaključak da Hrvatska surađuje s Haagom, a bez toga gotovo je nemoguće otvaranje pregovaračkog poglavlja Pravosuđe.
Šimonović je u Londonu pokušao uvjeriti britanske ministre u ozbiljnost hrvatske vlade u traženju nestale dokumentacije, ali i pokušati ih udaljiti od Brammertza. U nedjelju, 18. listopada, nakon što je u Banskim dvorima sudjelovao na izvanrednom sastanku task force skupine koja treba pronaći topničke dnevnike, dao je intervju za Nacional i opisao svoje razgovore s britanskim dužnosnicima.
NACIONAL: Koja je svrha vašeg posjeta Britaniji?
CHRIS BRYANT, britanski
ministar za Europu, mekši je u stavovima prema RH- Putovao sam u sklopu zajedničkog projekta o probaciji. Britanija s probacijom, kao s načinom da neke kažnjenici umjesto u zatvorima budu u uvjetima nadzirane slobode, ima ponajviše iskustava. U Manchesteru sam vidio kako praktično izgleda elektronički nadzor uz uporabu elektroničke narukvice, a u Liverpoolu sam posjetio privatni zatvor koji je uveo brojne inovacije u način izvršavanja kazni. U Londonu sam na političkoj razini razgovarao s ministrom za Europu Chrisom Bryanom i ministrom pravosuđa Jackom Strawom. O praktičnim iskustvima s pravosuđem i zatvorskim sustavom razgovarao sam s britanskim glavnim inspektorom pravosudne inspekcije i šefom zatvorskog sustava. Na oba ta područja dogovorena je daljnja konkretna suradnja jer su nam britanska iskustva dragocjena za naše reforme.
NACIONAL: U političkom smislu najvažniji aspekt vašeg putovanja povezan je s topničkim dnevnicima. Koji su argumenti Britanaca, koji i dalje zbog njih blokiraju hrvatske pregovore?
- Načelno podržavaju uključivanje Hrvatske u EU, ali ako nije zadovoljan Brammertz, nisu ni oni. Vjerujem da je u razgovorima učinjen važan korak u pravom smjeru, u smislu boljeg razumijevanja šireg konteksta. Sugovornicima sam objasnio što smo poduzeli i što još poduzimamo kako bismo potpuno ostvarili naloge sudskog vijeća o dostavi dokumentacije o uporabi topništva tijekom “Oluje”. Bitno je uvjeriti Brammertza da smo potpuno korektno, bez fige u džepu, odradili potragu za dokumentima. Bilo bi, naravno, najbolje da Brammertz prilikom sljedećeg izvještavanja Vijeća sigurnosti UN-a u studenome pismeno, a u prosincu usmeno, da dobro izvješće o hrvatskoj suradnji. Nama je uspješan završetak pristupnih pregovora s EU nacionalni prioritet. Bude li Brammertzovo izvješće nepovoljno, jedino nam preostaje uvjeriti države članice EU i sudsko vijeće da smo, bez obzira na izvješće, potpuno ispunili svoje obveze. Vjerujem da će Brammertz biti zadovoljan dopunskom istragom koja slijedi njegove sugestije, ali, za svaki slučaj, Hrvatska je zatražila i mišljenje sudskog vijeća ispunjavamo li sve što je ono od nas zatražilo.
NACIONAL: Što su rekli ministri Straw i Bryant?
- I oni i mi voljeli bismo da Brammertzovo izvješće bude povoljno, ili barem povoljnije nego dosadašnja. U pogledu ocjene o hrvatskom prilagođavanju standardima EU pozdravljaju napredak Hrvatske u reformi pravosuđa i u drugim područjima. Iz razgovora je jasno da je i po njihovu sudu Hrvatska zreli kandidat za ulazak u EU. Blizu smo, treba nam još korak, ali po mnogo čemu nimalo lak.
NACIONAL: Ovoga proljeća rekli ste da postoje 23 topnička dnevnika. Gdje se nalaze ti dokumenti?
- Postoji puno više dokumenata koje je od nas tržilo sudsko vijeće. O spomenuta 23 dokumenta, na kojima je tužiteljstvo posebno inzistiralo, eksperti Haaškog suda razgovarali su u Zagrebu s hrvatskim ekspertima. Radi se o tužiteljstvu važnim dokumentima koji nedostaju. Prema dosadašnjim rezultatima administrativne istrage, nekoliko njih nije ni bilo načinjeno, no većina ih je bila načinjena, ali su potom bili ili protupravno otuđeni ili uništeni.
hrvatska trpi golemu štetu bez razloga
NACIONAL: Jeste li u međuvremenu otkrili još neke dokumente iz grupe 23? Koliko ih nedostaje i znate li što se s njima dogodilo?
- Mi mislimo da jesmo, a Brammertz misli da nismo. Naši stručnjaci ocjenjuju da su se umjesto nekih posebno načinjenih novih dokumenata tijekom “Oluje” koristili dokumenti nastali ranije, tijekom priprema za operaciju, i oni su dostavljeni Haagu. Brammertz to ne prihvaća. Ali ostaje činjenica da velika većina dokumenata s liste 23 i dalje nedostaje. Jasno je da njihov nestanak nije slučajan. Ako je netko otuđio dokumente, ako oni više nisu dostupni hrvatskim vlastima i ne mogu se poslati u Haag, sudsko vijeće traži da se uspostavi lanac zakonitog posjedovanja dokumenata, te da se ustanovi kako i zašto je prekinut. Hrvatska mora ispuniti odgovarajući nalog sudskog vijeća.
NACIONAL: Jesu li nedavne optužnice protiv bivših časnika HV-a na Županijskom sudu u Splitu pokušaj da se Sergeu Brammertzu i Bruxellesu pokaže da Hrvatska želi riješiti ovo pitanje?
- Optužnice samostalno i po svojoj neovisnoj procjeni podiže Državno odvjetništvo. Jasno je da to čini na temelju rezultata administrativne istrage. Dakle, ni Vlada ni bilo tko drugi ne može narediti Državnom odvjetništvu podizanje optužnica. Ako Državno odvjetništvo podiže optužnice, to znači da na temelju rezultata administrativne istrage, koji su mu dostavljeni istodobno kad i Haagu, smatra da je povrijeđena zakonska odredba o poštovanju i čuvanju arhivske građe koja je vlasništvo Republike Hrvatske.
NACIONAL: Imate li dojam (ili dokaze) kako je netko u HV-u ili političkim krugovima skrio ili uništio dio topničkih dnevnika?
HAAG NEZADOVOLJAN SURADNJOM
Predsjednik Haaškog suda Patrick Robinson
u godišnjem je izvješću spomenuo da Hrvatska nije predala ključne vojne dokumente iz 'Oluje'- Slijedom nalaza administrativne istrage i ocjena eksperata koji su u njoj sudjelovali, Državno odvjetništvo je podnijelo sedam optužnih prijedloga, a izrečena je i jedna nepravomoćna presuda zbog uništavanja ili protupravnog posjedovanja arhivske građe o uporabi topništva u “Oluji”. Vjerojatno ne bez razloga. Ali najapsurdnije je to da naši vojni eksperti smatraju da bi dokumenti o uporabi topništva tijekom “Oluje” bili u prilog, a ne na štetu Gotovini. Prema njihovu mišljenju, pokazali bi da nisu namjerno bili gađani civilni ciljevi, kao ni nasumce granatiran Knin. Ispada da Hrvatska trpi golemu štetu potpuno bez razloga. Treba svakako izići iz te nesretne situacije.
NACIONAL: Prema vašoj procjeni, do kada će trajati blokada zbog topničkih dnevnika?
- Kad bi se problem s dokumentima riješio sutra, trebala bi nam barem još dva mjeseca da počnu pregovori o poglavlju 23 Pravosuđe i ljudska prava. Najprije države članice trebaju prodiskutirati i prihvatiti izvješće Europske komisije da su ispunjene smjernice za otvaranje poglavlja. Kada to bude usuglašeno, pozvat će Hrvatsku da podnese svoje pregovaračko stajalište. Dobro, tu možemo uštedjeti nešto vremena jer smo ga već pripremili i možemo ga predati već sutra nakon što nam to bude omogućeno. Ali nakon toga slijedi usuglašavanje država članica o pregovaračkom stajalištu EU i uvjetima za zatvaranje poglavlja. A to bi moglo potrajati. Poglavlje je novo, uvedeno je prvi put za Hrvatsku nakon loših iskustava s nekim novim članicama, bit će puno originalnih ideja i želje za eksperimentiranjem. Uz to, rezultati na tom području ne mogu se jasno kvantificirati, pa pojedine članice mogu inzistirati na tome da su uvjeti ispunjeni tek kad to one ocijene. Ne treba imati iluzije: kad se napokon otvori poglavlje 23, ono se vjerojatno neće zatvoriti prije nego što budu zatvorena sva ostala poglavlja. A i onda će to biti upitno i, bez obzira na naše rezultate, ne mora ići glatko. Ako neka država bude htjela držati Hrvatsku izvan EU još neko vrijeme, poglavlje 23 za to je idealna prilika. Ali što je, tu je. Mi moramo napraviti najbolje što možemo: dovesti što više kuću u red što se tiče pravosuđa i ljudskih prava, voditi aktivnu diplomaciju i nadati se najboljem. A napredak na području pravosuđa i ljudskih prava ionako će nam samo koristiti. Ja sam optimist. Prepreka ima, ali ćemo ih prebroditi. Siguran sam da je Hrvatska zrela za EU.
registracija
9/8/09
vinko12, 21.10.09. 18:49
topnicki dnevnici su metoda pritiska engleza na hrvatsku. Nije im bila dovoljna politicka mesiceva korupcija oko sutnje za poslijeratne zlocine partizana i engleza. Dok god se javno ne optuze englezi za suradnju u titim komunistickim zlocinima, ucijene engleza nece prestati. Zasto oni do dan danas sakrivaju dokumentaciju o poslijeratnim zlocinima? Zasto se to pitanje ne postavi na Haagu i u EU. I nece dok je mesica i njegovih antifasitickih kojlaca s nasljednicima.