Ruski predsjednik Dimitrij Medvedev (Foto: Reuters)Ovog utorka (20.10.) ruski predsjednik Medvedjev stiže u posjet Srbiji. On se tamo dočekuje sa veseljem kakvog bi ruski državnik zatekao malo gdje drugdje, ali i u Beogradu neki ukazuju da je ta ljubav - nesporazum.

Posjet ruskog predsjednika Dimitrija Medvedjeva je svojevrsna kruna napretka međusobnih odnosa, koji su dobili novu dinamiku od 2007. godine. Kremlj zna cijeniti suradnju sa Srbijom u nizu pitanja, od gospodarske i pitanja transporta energenata pa do podrške Beograda ruskom viđenju uloge Crvene armije u Drugom svjetskom ratu.

Od Rusije Beograd očekuje previše

Žarko Petrović, beogradski suradnik ISAC fonda u pitanjima Rusije i Zajednice nezavisnih država ističe kako i kada je riječ o unutrašnjoj politici Rusije, baš kao i u klimi sve veće izolacije Rusije na međunarodnoj pozornici, odnos Rusije i Srbije se može pokazati kao jedan od rijetkih vanjskopolitičkih uspjeha Kremlja.

Ali i u Srbiji prečesto zaboravljaju kako je ta suradnja krojena prije po željama Moskve nego Beograda. Tako je jasno i razočarenje zbog cijene ruskog koncerna za srpsku nacionalnu naftnu kompaniju, a i kod pitanja Kosova Žarko Petrović misli kako politika i javnost Srbije imaju nerealna očekivanja od Rusije: "Bojim se da u srbijanskom čelništvu ima onih koji misle kako Rusija zaista može pomoći Srbiji da rješenje statusa Kosova bude povoljnije po Srbiju od zajedničkog stava transatlantske zajednici. Nerealna su i očekivanja javnosti o nekakvom 'velikom povratku Rusije' na Zapadni Balkan, odnosno u Srbiju".

Ili Rusija ili Europa

Među političarima u Srbiji se čuju i pozivi što većeg političkog približavanja Rusiji. Politička bliskost se prije svega očituje kod pitanja Kosova. Međutim, niti kome u Srbiji nije uzor ruski politički model i njegov stupanj demokracije, ukazuje Slobodan Marković, docent Fakulteta političkih znanosti: "To nitko ovdje ne uzima kao model. Čak ni one stranke, koje su veoma bliske Rusiji poput Demokratske stranke Srbije ne govore o uvođenju nekakvog ruskog modela".

Upozorava se i na činjenicu kako će Srbija, dok se približava članstvu u Europskoj uniji, morati slijediti Europska pravna i politička pravila. To će praktično značiti da će se morati još jednom ispitati odnos s Rusijom, što će, kako misli Žarko Petrović, biti teško za Srbiju: "To će biti veoma teško staviti u ravnotežu i morat će trpjeti odnosi ili sa Europom, ili sa Rusijom". Marković ukazuje kako Srbiju sa Rusijom vežu odnosi na kulturnom planu, ali i kod pitanja gospodarstva, vanjske politike i političkog sustava postoje brojne i često nepremostive razlike.