SPORAZUM O SUKCESIJI BIVŠE SFRJ STUPA NA SNAGU U ČETVRTAK

Prema izvorima iz Vlade, u četvrtak, 3. lipnja 2004. godine, sporazumom o sukcesiji bit će okončan proces koji je kočio odnose između članica bivše SFRJ. Hrvatska je 3. ožujka 2004. godine, kao posljednja ratificirala sporazum o sukcesiji koji je 8 godina bio na mrtvoj točki zbog Miloševićevog režima u Jugoslaviji, koji je tvrdio da je SRJ jedina nasljednica bivše države. Nakon njegovog pada pregovori su nastavljeni i 29. lipnja 2001. godine sporazum je konačno potpisan u Beču. Pri raspodjeli se koristio ključ Međunarodnog monetarnog fonda, po kojem su bivše članice osim dobara, naslijedile i dugove bivše države. SRJ je dobila dio od 36,5 posto ukupne imovine, Hrvatska 28,5 posto, Slovenija 16,4 posto, BiH 13,2 posto i Makedonija 5,4 posto. Iako je ratifikacija sporazuma trebala biti jednostavan i kratak proces, koji je uključivao podjelu dobara, umjetnina, arhiva, diplomatskih i konzularnih predstavništva, zbog neočekivanih problema je proteklo pune tri godine do njegova stupanja na snagu. Najveći problem je činjenica da je sa deviznog depozita Narodne banke Jugoslavije iz 1990. godine, kojim su poslije figurirale razne banke nasljednici, od početnih 650 ostalo samo 50 milijuna dolara. Jugoslavenske vlasti nisu pružale vjerodostojan odgovor gdje je nestao novac, tako da je hrvatska strana odlučila ne ratificirati sporazum. Dolaskom nove vlade, u veljači je Saboru ipak upućen prijedlog ratifikacije sporazum, a taj potez je premijer Sanader objasnio time da će hrvatska na taj način ipak doći do određene imovine, iako je naglasio da neće odustati od istine o nestalom novcu.