PAVIĆ I NIJEMCI Po sporazumu s WAZ-om, Ninoslav Pavić najviše je odgovoran za preuzimanje Slobodne DalmacijeU posljednja dva tjedna Europapress holding, najveći hrvatski novinski izdavač, našao se pod povećanim zanimanjem Državnog odvjetništva i policije. Policijski inspektori iz odjela gospodarskog kriminala PU zagrebačke čak su dva puta došli u sjedište EPH u Koranskoj ulici i razgovarali s nekoliko čelnih ljudi te kompanije. Prvi put kriminalistička policija došla je u petak, 23. listopada, a drugi put u utorak, 27. listopada. Iako se unutar EPH vijest o dolasku policijskih istražitelja proširila među zaposlenicima još tijekom prvog policijskog dolaska, to se držalo u tajnosti sve do drugog dolaska prošlog tjedna, kad su o tome počeli izvještavati i neki domaći portali.

Naposljetku, dolazak policije u EPH nekim je novinarima sredinom prošlog tjedna potvrdio i načelnik Ureda načelnika ravnatelja policije Krunoslav Borovec koji je u svojoj izjavi pokušao ublažiti činjenicu da mjerodavne institucije odnedavno pokazuju veliko zanimanje za Europapress holding: “Na zahtjev zagrebačkog Županijskog državnog odvjetništva, naši djelatnici su dva puta bili u EPH i obavili potrebne obavijesne razgovore. Nismo utvrdili elemente kaznenog djela niti su podignute ikakve kaznene prijave. Sve prikupljene informacije proslijedili smo Državnom odvjetništvu i za policiju je posao u EPH gotov, osim ako Državno odvjetništvo ponovno nešto ne zatraži”, rekao je Borovec i dodao da su obavijesni razgovori u sjedištu EPH-a bili povezani sa Slobodnom Dalmacijom, splitskim dnevnim listom koji je još 2005. prodan EPH.

Tom prilikom ipak nije objasnio zašto su policijski inspektori čak dva puta posjetili sjedište EPH u razmaku od samo nekoliko dana. Istoga dana vijest o dolasku policije u EPH munjevitom brzinom proširila se i medijskim i poslovnim krugovima, ali Državno odvjetništvo već danima izbjegava medijima reći zašto je i kojim povodom od policije zatražilo da u sjedištu novinskog izdavača razgovara s odgovornim osobama iz te kompanije. Zanimljivo je da o cijelom slučaju glavni hrvatski mediji nisu objavili ni slova. Neslužbeni izvori bliski DORH-u ipak su prenijeli informaciju da su ispitivanja u EPH povezana sa sumnjama u gospodarski kriminal, a Tamara Sardelić, pravnica koja zastupa EPH, samo je potvrdila ulazak policije u kompaniju to da su ispitivanja povezana sa skupštinom Slobodne Dalmacije i postupkom upisa u sudski registar. Sve te informacije upućuju na to da je Državno odvjetništvo možda odlučilo rasvijetliti sumnjive poslovne odnose Europapress holdinga i Slobodne Dalmacije koji traju još od kolovoza 2005., kad je Hrvatski fond za privatizaciju EPH-u prodao Slobodnu Dalmaciju. Po svemu sudeći, Državno odvjetništvo i policija trenutačno ispituju navode nekoliko kaznenih prijava koje su im protiv u posljednjih godinu dana podnijeli mali dioničari, predsjednik Hrvatske udruge sindikata Ozren Matijašević i vlasnik tvrtke Novabela Hrvoje Šimić. Svi oni već nekoliko godina različitim pravnim sredstvima pokušavaju osporiti dokapitalizaciju Slobodne Dalmacije, odnosno EPHovo postupno kompletno preuzimanje vlasništva nad Slobodnom Dalmacijom.

Najuporniji u toj borbi je 38-godišnji Hrvoje Šimić, čija je tvrtka Novabela u sporu sa Slobodnom Dalmacijom već više od desetljeća, odnosno još od 1998. U vijesti koju je prenijela Hina upravo je Novabela označena kao mogući razlog zbog kojeg je policija upala u sjedište EPH. A Šimićeva tvrtka je još 1998. kod Štedno-kreditne službe Slobodne Dalmacije oročila 1,5 milijuna kuna, a taj joj iznos, uz pripadne kamate, ni do danas nije vraćen. Protekom godina dug Slobodne Dalmacije prema Novabeli samo je narastao, a kad je potkraj 2005. Fond za privatizaciju Slobodnu Dalmaciju prodao EPH-u, Novabela je zatražila da svoja potraživanja namiri tako da dobije seriju povlaštenih dionica Slobodne Dalmacije. Cijeli spor između Novabele i Slobodne Dalmacije, odnosno EPH traje sve do danas, uz niz sudskih sporova koji još uvijek nisu raščišćeni, premda se upravo prošlog tjedna čelništvo Slobodne Dalmacije, odnosno EPH javno pohvalilo da je u jednom predmetu došlo do pravomoćne presude u njihovu korist. Osim sudskih sporova, suprotstavljene strane već godinama “ratuju” i na druge načine: Slobodna Dalmacija tako vrlo često s podcjenjivanjem piše o Novabeli, nazivajući vlasnika tvrtke lihvarom, a Šimić za to vrijeme pažljivo prati sva događanja oko EPH-ova stjecanja sve većeg vlasničkog paketa u Slobodnoj Dalmaciji, te sve sumnjive i potencijalno nezakonite radnje prijavljuje policiji i DORH-u.

Tako su još lani na temelju njegove prijave obavljani s najbližim suradnicima Ninoslava Pavića, Stipom Oreškovićem i Sanjom Mlačak, koje se teretilo za davanje lažnog iskaza na sudu, a cijeli slučaj navodno još nije završen jer se očekuje podizanje optužnica. Prema nekim internim dokumentima EPH, problem s Novabelom već godinama zadaje glavobolju čelnicima EPH, premda ga oni često javno prikazuju kao nevažan i malen. Upitan za komentar o ulasku policije u EPH, Hrvoje Šimić proteklog je vikenda za Nacional rekao: “Ne znam je li upad policije u sjedište EPH povezan s mojim kaznenim prijavama, ali sutkinja Trgovačkog suda u Splitu, gdje se vode naši sporovi, rekla mi je da je Državno odvjetništvo od nje tražilo da im dostavi sve spise. A što se tiče bahatih tvrdnji iz EPH da su presude u njihovu korist postale pravomoćne, veliko je pitanje je li to doista tako, a to ćemo, uostalom, uskoro svi i sami vidjeti”, zaključio je Šimić, koji je iz svojih izvora doznao da odjel gospodarskog kriminala u PU zagrebačkoj već nekoliko mjeseci ozbiljno radi na sadržaju njegovih prijava. Osim Šimića, koji se pravnim putem trudio osporiti sve sumnjive odluke skupštine Slobodne Dalmacije, kaznenu prijavu protiv splitske medijske kuće i EPH još je u srpnju podnio Ozren Matijašević, predsjednik Hrvatske udruge sindikata i sindikalni predstavnik u Upravnom vijeću Hrvatskog fonda za privatizaciju.

On, naime, još od prošle godine od uprave Fonda za privatizaciju zahtijeva temeljitu analizu kupoprodajnog ugovora između Fonda i EPH. Njegovu zahtjevu ovog se ljeta pridružilo i Hrvatsko novinarsko društvo, koje je premijerki Jadranki Kosor i predsjedniku Fonda za privatizaciju Vedranu Duvnjaku poslalo otvoreno pismo u kojem se traži hitno objavljivanje obvezujuće ponude i ugovora o prodaji Slobodne Dalmacije EPH-u. Ti dokumenti, iako je od prodaje prošlo već pet godina, nikad nisu javno predstavljeni, što je godinama podgrijavalo sumnje da u cijelom poslu ima niz spornih točaka, te da je Ninoslav Pavić, odnosno EPH uživao veliku potporu vrha političke vlasti i bivšeg premijera Ive Sanadera koji se u odluci o predaji Slobodne Dalmacije EPH-u nije rukovodio tržišnim razlozima. Iako se EPH javno hvalio da je potpuno ispunio ugovor s Fondom za privatizaciju, oduvijek su postojale sumnje koliko je doista novca uloženo u Slobodnu Dalmaciju. Nacional posjeduje powerpoint prezentaciju koju su čelnici EPH u srpnju 2008. u Essenu predstavili svojim njemačkim partnerima u WAZ-u. Na jednoj od stranica navedeno je da je EPH uložio 228 milijuna kuna, a da je Fondu za privatizaciju prikazana vrijednost ulaganja od 382 milijuna kuna. Najspornija navodna odredba iz nikad predstavljenog ugovora odnosi se na spornu mogućnost da EPH kao svoja ulaganja u Slobodnu Dalmaciju može bilježiti i potraživanja, odnosno da dugovanjima dokapitalizira Slobodnu Dalmaciju. Tako je od 2005. godine pa sve do danas EPH fakturirao Slobodnoj Dalmaciji niz višemilijunskih troškova, od papira za tiskaru vrijednog 32,8 milijuna kuna, informatičke opreme i softvera vrijednog 7,4 milijuna kuna pa čak i 12,4 milijuna kuna za kupnju Dubrovačkog vjesnika.

Takav poslovni odnos doveo je do toga da je u prosincu prošle godine, na izvanrednoj glavnoj skupštini Slobodne Dalmacije, EPH, koji je u tom trenutku imao 72 posto dionica, predložio da se gubitak od 45,5 milijuna kuna iz 2007. godine pokrije na teret dobiti od 2,2 milijuna kuna, a da se preostali dio od 43,2 milijuna kuna pokrije smanjenjem temeljnog kapitala sa 154,26 milijuna na 108,88 milijuna kuna. Na taj način izostalo je izravno EPH-ovo ulaganje novca u Slobodnu Dalmaciju, a istovremeno su, prema navodima iz kaznenih prijava, oštećeni mali dioničari kojima je nominalni iznos dionica sa 100 kuna spao na 70. Sljedeći sporni potez EPH bilo je konsolidiranje poslovanja Slobodne Dalmacije na način da je na temelju potraživanja EPH od 257,5 milijuna kuna temeljni kapital Slobodne Dalmacije povećan na ukupni iznos od 365,5 milijuna kuna. Unosom tog potraživanja EPH-ovo vlasništvo u Slobodnoj Dalmaciji povećalo se sa 72,02 posto na 91,73 posto, a mali dioničari već godinu dana upozoravaju da je cijeli proces išao izravno na njihovu štetu, a u korist EPH-a. U kaznenim prijavama ističu se i navodi da su dugovi Slobodne Dalmacije EPH-u također vrlo sumnjivi: u prvom redu to se odnosi na iznimno visoke cijene tiskarskog papira koji Slobodna Dalmacija nije kupovala izravno, nego ga je EPH kupovao od svojih dobavljača po nepoznatoj cijeni, a potom ga de facto preprodavao Slobodnoj Dalmaciji, kao i odluka da Slobodna Dalmacija kupi 25 posto tvrtke adriatica.net za 73 milijuna kuna, premda je otprije bilo poznato da je EPH 50-postotni udio u toj tvrtki navodno platio samo 30 milijuna kuna. Strah malih dioničara i zaposlenika Slobodne Dalmacije dodatno je povećala i informacija da je još 2007.

STIPE OREŠKOVIĆ Desna ruka Ninoslava Pavića glavni je operativac u Slobodnoj DalmacijiEPH u tadašnjoj Bank Austria Creditanstaltu AG podignuo kredit od 133 milijuna kuna, a da je u tom poslu Slobodna Dalmacija navedena kao davatelj jamstva. Prema nekim informacijama, EPH bi taj kredit trebao početi otplaćivati u prosincu ove godine, za što navodno nema novca, pa nitko ne zna hoće li se velika medijska kuća i kako izvući iz teške financijske situacije, kao ni hoće li se problemi EPH negativno odraziti i na Slobodnu Dalmaciju. Istrage koje se proteklih tjedana provode u Europapress holdingu jako su neugodne za čelnika te kompanije Ninoslava Pavića i WAZ, njegova njemačkog partnera koji je, na temelju dokumenata koje posjeduje Nacional, na Pavića prebacio najveći dio odgovornosti za uspjeh u potpunom preuzimanju Slobodne Dalmacije. Ako se taj plan ne ostvari, Pavić bi čak mogao ostati bez svog 50-postotnog udjela u EPHu, koji bi u konačnici pripao WAZ-u. Istovremeno, Pavić već dulje vrijeme pokušava riješiti svoje odnose s Miroslavom Kutlom, koji je 90-ih financirao Pavićevu medijsku ekspanziju i koji očekuje da mu Pavić napokon isplati cjelokupni preostali dug. Zbog globalne financijske krize, ali i višegodišnjih financijskih problema, brojnih kredita i rastuće nelikvidnosti, u velikim se problemima nalazi i sama kompanija EPH, u kojoj su proteklih mjeseci zaredala otpuštanja zaposlenika i kašnjenja plaća.

Prema nekim internim dokumentima EPH, koje posjeduje Nacional, novac za plaće svakog se mjeseca teško prikuplja, a u najvećem dijelu ovisi o dotoku novca od velikih tvrtki poput Agrokora, s kojima EPH ima trajne partnerske ugovore. Dodatni teret poslovanju EPH stvara i višemjesečna teška situacija i brojni dugovi u povezanoj kompaniji adriatica.net, a među zaposlenicima Slobodne Dalmacije postoji velik strah da će postati kolateralna žrtva pokušaja EPH da riješi vlastite probleme: u prvom redu to se odnosi na rezanje troškova, odnosno daljnja otpuštanja, a uprava EPH je navodno već sastavila listu nepodobnih novinara kojima slijede otkazi, smanjivanje ili ukidanje svih ulaganja, ali i mogućnost da banke, ako im EPH ne bude otplaćivao kredite, neke dugove namire u Slobodnoj Dalmaciji. Budući da su ulaskom u sjedište EPH mjerodavne državne institucije pokazale da, u najmanju ruku, žele utvrditi osnovanost kaznenih prijava koje su protiv EPH i čelništva Slobodne Dalmacije podnesene u proteklih godinu dana, izgledno je da će u danima koji slijede netko iz DORH-a morati objasniti je li u EPH-u sve čisto ili se možda hrvatsku javnost polako priprema za otkrivanje još jedne velike afere. Ipak, vrlo je neobično da je Borovec u ime MUP-a ustvrdio da nema elemenata kaznenog djela u trenutku dok cijeli spis nije fizički došao u Državno odvjetništvo, koje je mjerodavno za donošenje odluka o daljnjem tijeku moguće istrage.