Foto: ReutersEuropski sud za ljudska prava presudio je u utorak da bi talijanske škole trebale ukloniti raspela sa zidova u učionicama, s obrazloženjem da njihova izloženost može uznemiriti djecu koja nisu kršćani.

Odluka suda u Strasbourgu vjerojatno će izazvati velike prijepore u Italiji, duboko privrženoj rimokatoličkim korijenima.

Pročitajte što o vjerskim simbolima u javnim institucijama misle Hrvati

Sudu se žalila talijanska državljanka Soilea Latusi jer njezina djeca polaze škole u sjevernoj Italiji koje imaju raspelo u svakoj učionici. Latusi je smatrala da to krši njezino pravo da djeci osigura svjetovno obrazovanje, a Europski sud odlučio je u njezinu korist.

Odšteta u iznosu od 5000 eura

"Izloženost raspela može biti ohrabrujuća za religioznu djecu, ali jedno tako uznemirujuća za djecu druge vjeroispovijesti, posebno ako su dio vjerske manjine, ili ateiste", navodi se u pisanoj presudi suda.

"Država se (mora) suzdržati od nametanja vjerovanja u prostorijama u kojima pojedinci moraju boraviti", obrazlaže se u presudi i dodaje kako je cilj javnog obrazovanja "poticanje kritičkog mišljenja".

Latusi je dodijeljena odšteta u iznosu od pet tisuća eura.

Dva talijanska zakona iz 1920-ih godina, iz vremena vladavine fašista, propisuju da raspela moraju biti izložena u školama. Zakoni su i dalje tehnički na snazi iako se strogo ne provode od 1984. godine, otkako je rimokatoličanstvo prestalo biti državna vjera.

Presedan iz Strasbourga

Čelnik talijanske muslimanske zajednice Adel Smith godine 2003. poveo kampanju za micanje raspela iz talijanskih škola, ali je to u zemlji izazvalo veliko negodovanje i odbijanje.

Tada se i papa Ivan Pavao Drugi uključio u raspravu i rekao da je nedemokratski i opasno pokušati izbrisati vjerske simbole, a talijanski su sudovi kasnije odbili Smithov zahtjev.

Foto: Nacionalova arhivaDiskriminacija vjerskih manjina

Odluka suda u Strasbourgu presedan je koji bi mogao utjecati i na razrješavanje pitanja laičnosti (ili nedostatka iste) u brojnim europskim državama, u kojima se već duže vrijeme vode prijepori i oko ovog konkretnog slučaja: križeva i sličnih vjerskih simbola u javnim institucijama. Takva rasprava aktualna je i u Hrvatskoj, otkad se predsjednik Stjepan Mesić prije koji mjesec založio za micanje simbola pojedinih religija, s obrazloženjem da se na taj način diskriminira druge svjetonazore, koji u Hrvatskoj nisu zastupljeni na ovakav način.

U nedavno provedenom javnom ispisivanju agencije Gfk, najvećem dijelu ispitanih svejedno je stoji li u državnoj instituciji kršćansko raspelo ili križ. Otprilike trećina populacije smatra da bi kršćanski vjerski simboli trebali biti prisutni u javnim prostorima, ali jednako toliko ih smatra kako bi ih trebalo ukloniti.