Prema ocjenama State Departmenta, Hrvatska postaje destinacija za sezonsku trgovinu ženama iz BiH radi seksualnog iskorištavanja u turističkim gradovima. Iako je dosad bila samo tranzitna zemlja u trgovini ljudima koja čini značajne napore kako bi iskorjenila trafficking, od prošle godine nije ostvarila dovoljan napredak u suzbijanju takvog tipa ropstva, objavio je State Department u svojem četvrtom godišnjem izvještaju. Prema tom izvještaju, koji obuhvaća razdoblje od travnja 2003. do ožujka 2004., Hrvatska se još uvijek nalazi u istoj skupini zemalja kao i prošle godine, ali je dodatno smještena u novu podskupinu zemalja na koje će se posebno motriti u predstojećoj godini, jer nije ostvarila dovoljan napredak u odnosu na prošlu godinu. U njemu se naglašava i da bi hrvatska Vlada ‘’trebala biti aktivnija na svim područjima napora protiv trgovine ljudima’’, uključujući osiguranje dovoljne financijske i političke potpore Nacionalnom povjerenstvu za borbu protiv trgovine ljudima, te te odlučnije provoditi istragu oko trgovine ljudima i takve slučajeve voditi na transparentan i odgovoran način. Sposobnost Hrvatske da identificira žrtve trgovine ljudima i do kraja provede zakonske akcije u borbi protiv trgovine ocijenjena je i dalje nedovoljnom. Minimalni standardi predviđeni američkim zakonom o zaštiti žrtava trgovine, prema kojima je State Department ocjenjivao napore pojedinih zemalja, su da vlade zabrane trgovinu ljudima i kažnjavaju je oštro te da je nastoje ukloniti ozbiljnim i ustrajnim mjerama.
Izvještaj procjenjuje da je u protekloj godini između 600.000 i 800.000 ljudi u svijetu bilo žrtvama trgovine preko nacionalnih granica, dok se uz uključenje trgovine unutar zemalja ta brojka kreće od 2 do 4 milijuna. Njime je obuhvaćeno 140 zemalja, koje su podijeljene u tri skupine. U prvoj se nalaze zemlje koje u cijelosti zadovoljavaju minimalne standarde za iskorjenjivanje trgovine ljudima. U drugoj, ujedno i najvećoj u kojoj se nalazi i Hrvatska, nalaze se zemlje čije vlade ne udovoljavaju u cjelosti standardima, ali čine značajne napore da bi to postigle. Unutar te skupine uveden je i poseban popis zemalja na koje se posebno motri, a riječ je o zemljama koje su pogoršale svoj položaj ili imaju velik broj žrtava trgovine ljudima, one koje ne pokazuju povećane napore u njezinom suzbijanju u odnosu na prošlu godinu ili su obećale da će učiniti dodatne korake da udovolje minimalnim zahtjevima. Zemlje s posebnog popisa će ponovno biti razmotrene u procjeni koja će američkom Kongresu biti podnesena do veljače 2005. Treću skupinu čine zemlje koje ne udovoljavaju minimalnim standardima i ne čine napore da to postignu. Takvih je u ovogodišnjem izvješću 10 i one bi se mogle suočiti s američkim sankcijama. Od zemalja iz regije Makedonija je svrstana u prvu skupinu, Slovenija, BiH i Albanija u drugu, a Srbija i Crna Gora u drugu i na posebni popis kao i Hrvatska.
Izvještaj kaže da je Hrvatska prvenstveno tranzitna zemlja prema zapadnoj Europi za trgovinu ženama zbog seksualnog iskorištavanja, većinom iz Ukrajine, Moldavije, Rumunjske, Mađarske, Bugarske, BiH i Slovačke. State Department, međutim, upozorava na sve češće izvještaje da Hrvatska postaje i destinacija, posebno za sezonsku trgovinu ženama iz BiH radi seksualnog iskorištavanja u gradovima na Jadranu. Kao pozitivna postignuća State Department navodi da je hrvatski sud u prosincu prošle godine po prvi put jednog optuženika osudio na zatvor zbog trgovine ljudima i da je Vlada osigurala nešto sredstava za skloništa za žrtve. Pozitivnim ocjenjuje i obuku sudaca i policajaca za borbu protiv trgovine, no ipak naglašava da je financijska pomoć Vlade bila minimalna, iako se Vladina potpora zaštiti žrtava poboljšala u protekloj godini. U izvješću stoji i da Vlada nije osigurala ni dovoljnu financijsku potporu aktivnostima u borbi protiv trgovine ljudima niti institucionalnu potporu Nacionalnom povjerenstvu za suzbijanje te trgovine.