Predsjednik Stjepan Mesić od danas započinje raditi posljednjih 100 dana svoga mandata, a obzirom na najave s Pantovčaka o njegovim dogovorenim obvezama, nadolazeća tri mjeseca imati će prilično stisnuti raspored. Mesić će otići 18. veljače, nakon 3.653 dana aktivnog predsjednikovanja. Prema pisanju Novog lista, Mesić ide kod pape Benedikta XVI. i službeni posjet Italiji već ovoga tjedna.

Do kraja mandata obavit će cijeli niz bilateralnih oproštajnih susreta. U studenome je u Sarajevu, zatim ide na Dan Hrvata u Mađarskoj gdje će se susresti i s mađarskim predsjednikom Laszlom Solyomom. Putuje i u službeni posjet Makedoniji, a Zagreb bi trebao posjetiti crnogorski predsjednik Filip Vujanović. Nakon toga na redu je Slovačka, a krajem mjeseca službeni pust u Berlin. Ništa drugačije neće biti ni u samoj Hrvatskoj: Mesić će svojih posljednjih 100 dana službeno provesti i diljem države.

Među ostalim, predviđen je odlazak na skup ekonomista u Opatiji, te posjet Kninu. Prema mišljenju političkih analitičara, svaki aktualni politički događaj imati će utjecaja i na posljednjih sto Mesićevih dana. Polemika s mogućim sudskim epilogom koja se vodi između Mesića i Polančeca, svakako je tema koja će i u nadolazećim tjednima biti jedna od većih medijskih aktualnosti. Profesor Pravnog fakulteta u Zagrebu Ivan Rimac veli kako će Mesić posebice doprinjeti da ova priča ne ode u zaborav, ističući kako će i dalje imati istupe u medijima po ovom pitanju. Uz to, sukob neće utihnuti, 'ako ni zbog čega drugo zbog želje Polančeca da za sobom povuče političkog protivnika', veli Rimac. Priča o Podravkinim kreditima mogla bi imati utjecaja i na izbore, ponajprije za vladajuću partiju i njihovog kandidata. "Mogao bi naštetiti HDZ-u kao stranci jer što je više informacija to su veće šanse da i neki drugi članova HDZ-a budu uključeni, a time posredno može štetiti Hebrangu kao kandidatu", ističe za Novi list Rimac.

Profesor na Fakultetu političkih znanosti Nenad Zakošek dodaje da je Mesić u dosadašnjoj 'polemici' sa Polančecom bio defenzivan. To ga navodi na zaključak da se Mesić 'miješao u neke stvari u koje se vjerojatno nije trebao miješati i sad mora pronaći neku izlaznu strategiju'. Što se tiče Mesićeve 'uloge' u izborima za njegovog nasljednika, Zakošek smatra kako on vjerojatno neće pružiti neku otvorenu pomoć određenom kandidatu, ali zato očekuje 'neku finiju igru'.

Zakošek navodi da rezultati istraživanja ukazuju da su Mesićevi birači skloni Ivi Josipoviću, a u manjoj mjeri Vesni Pusić i Nadanu Vidoševiću, a 'Josipoviću Mesić ne može mnogo ni pomoći ni odmoći, Vesni Pusić i Vidoševiću možda na jedan diskretniji način'.

Zakošek i Rimac se slažu kako bi bilo loše da se Mesić odluči na nekog kandidata. Smatraju naime, kako birači vole samostalnog predsjednika, ali i samostalnog pretendenta na to mjesto, a ne nečijeg protežea.
Što se pak tiče Mesićevih posljednjih predsjedničkih dana, Zakošek ističe da nismo u predsjedničkom sustavu i osobito u sustavima kakav je naš odlazeći bi predsjednik trebao biti krajnje rezerviran u inicijativama, putovanjima i sličnome. Stoga napominju da aktualni predsjednik ne bi trebao donositi neke jako bitne odluke pri kraju mandata, dodajući da bi to bilo bi fer da prepustiti novom predsjedniku.

Iako je praksa na zapadu da se političari nakon svoga radnoga vijeka pretvaraju u lobiste, profesor na Političkim znanostima u izjavi za Novi list ne može zamisliti Mesića kao jednog takvog. "Prestar je za to i po karakteru nije taj tip, ali mogu zamisliti da koristi svoje zadnje dane na Pantovčaku za pripremu neke svoje političke uloge i to mu nitko ne može zabraniti", navodi Zakošek.