Objavljeno u Nacionalu br. 731, 2009-11-17

Autor: Marko Biočina

DESET GODINA poslije

Političko uskrsnuće tvorca državne ekonomije

BORISLAV ŠKEGRO izabran je za gospodarskog savjetnika premijerke Jadranke Kosor, koja je svjesna da će morati poduzeti nepopularne mjere, a zna da je bivši ministar financija uvijek bio spreman odlučno i bespogovorno provesti sve zadane zadatke

Borislav Škegro nije imenovan
potpredsjednikom Vlade jer je na kraju
sam od toga odustao, strahujući da će zbog
privatnog biznisa biti optužen za sukob
interesa, a i iz pozadine će imati mnogo više manevarskog prostora; s guvernerom
HNB-a Željkom Rohatinskim krajem 2008. na financijskom forumu u ZagrebuBorislav Škegro nije imenovan potpredsjednikom Vlade jer je na kraju sam od toga odustao, strahujući da će zbog privatnog biznisa biti optužen za sukob interesa, a i iz pozadine će imati mnogo više manevarskog prostora; s guvernerom HNB-a Željkom Rohatinskim krajem 2008. na financijskom forumu u Zagrebu"U Hrvatskoj je politička vlast stabilna, a to znači i gospodarsku stabilnost. Problemi koji postoje u hrvatskom gospodarstvu su marginalni, a ni pitanje nezaposlenosti nije zabrinjavajuće", izjavio je 1999. tadašnji ministar financija Borislav Škegro pokušavajući u posljednjim mjesecima svog mandata talijanske investitore uvjeriti da ulože u hrvatske obveznice. Istina je bila poprilično drukčija, Hrvatska je bila u katastrofalnom ekonomskom stanju, iscrpljena golemom nelikvidnošću, stotine domaćih poduzeća bile su na rubu propasti, više od 400 tisuća ljudi bez posla, a popularnost vladajućeg HDZ-a na najnižoj razini u povijesti te stranke. Danas, deset godina poslije, u vrlo sličnim okolnostima, imenovanjem na poziciju savjetnika premijerke Jadranke Kosor Borislav Škegro ponovo je preuzeo ulogu glavnog kreatora hrvatske ekonomske politike.


Iako njegova nova pozicija nema formalnih ovlasti, Nacionalovi sugovornici iz vrha HDZ-a tvrde kako bi upravo Škegro trebao biti ključna podrška Jadranki Kosor pri provedbi velikih reformi u domaćem gospodarstvu: "Jedini razlog što Škegro nije imenovan potpredsjednikom Vlade je to što je na kraju sam od toga odustao, strahujući da će zbog svog privatnog biznisa biti optužen da je u sukobu interesa. Ovako, iz pozadine, imat će mnogo više manevarskog prostora nego što bi imao kao član Vlade. S druge strane, premijerki je bilo iznimno važno da pronađe lojalne i stručne savjetnike koji su dovoljno snažni da je podrže u reformama bez obzira na eventualnu političku štetu. Uz takvu podršku, ona će lakše vršiti pritisak na ministre. Škegro je ključan čovjek Jadranke Kosor za tu namjenu, a nije nemoguće ni da se njegova uloga u budućnosti formalizira." U tom kontekstu jasno je kako je savjetnički angažman ustvari svojevrsno političko uskrsnuće Borislava Škegre, nakon cijelog desetljeća provedenog u privatnom biznisu. U tom razdoblju Škegro je uspio popraviti svoj, nekoć iznimno negativni javni imidž, pa je u dijelu javnosti njegov povratak u Vladu ocijenjen kao iznimno dobar potez Jadranke Kosor, s obrazloženjem kako se radi o čovjeku koji ima dovoljno snage da pokrene reforme koje bi znatno umanjile ekonomski neodrživa prava raznih povlaštenih skupina.

S druge strane, nemali broj Škegrinih protivnika njegovu političku reaktivaciju vidi kao povratak čovjeka koji je svojim potezima devedesetih stvorio preduvjete za ekonomsku krizu koja danas potresa Hrvatsku. Dapače, u posljednjih deset godina Škegro je u više navrata tvrdio kako više nema namjeru baviti se politikom, pa i iznimno oštro kritizirao poteze vladajuće stranke.

U tom kontekstu, mnogi smatraju kako je njegov angažman u Vladi posljedica neuspjeha koje je doživio baveći se privatnim biznisom i sve većih problema u poslovanju koje ima njegov investicijski fond Quaestus. O tim problemima se već dugo priča u poslovnim krugovima, a spekulacije su dodatno pojačane prošlog mjeseca kad tvrtka Hospitalija trgovina nije uspjela podmiriti 75 milijuna kuna vrijedne obveznice koje su došle na naplatu.

Riječ je o jednoj od tvrtki iz portfelja fonda koji je Škegro osnovao 2003., tri godine nakon odlaska iz Vlade i poslije kratkotrajnog menadžerskog angažmana u Varteksu. Quaestus je zamišljen kao prva domaća financijska institucija koja će se baviti investiranjem tuđeg privatnog kapitala u perspektivne tvrtke i ekonomske projekte. Ta ideja privukla je cijeli niz velikih hrvatskih kompanija, kao što su Agrokor, Dalekovod, Konstruktor, PBZ, Nexe Grupa, IGH, M San, Vaba banka, Croatia osiguranje, te je Škegro prikupio oko 35 milijuna eura. Značajan dio tog iznosa dosad je investiran, ali očekivana zarada za ulagače zasad je izostala.

ŠKEGRO vozi karting 1999.; u razdoblju kad je bio ministar financija, hrvatska ekonomija je bila u
katastrofalnom stanju a HDZ je bio na dnu popularnostiŠKEGRO vozi karting 1999.; u razdoblju kad je bio ministar financija, hrvatska ekonomija je bila u katastrofalnom stanju a HDZ je bio na dnu popularnostiPrvo ulaganje od 10 milijuna kuna Quaestus je izvršio putem dokapitalizacije Hospitalije, tvrtke specijalizirane za trgovinu lijekovima i drugim medicinskim proizvodima. Iako je tada najavljivao značajan rast prihoda tvrtke, to se nije dogodilo, plan da ove godine Hospitalija dosegne 150 milijuna kuna prihoda ni izbliza nije ostvaren, a nemogućnost otplate obveznica jasno pokazuje kako tvrtka ima ozbiljnih problema s likvidnošću, dijelom prouzročenih nemogućnošću naplate dugova kod državnih bolnica.
Druga velika Quaestusova investicija koja trenutačno pokazuje vrlo upitne rezultate je Metronet, telekomunikacijska tvrtka osnovana 2005. Kompanija je u početku bila orijentirana isključivo na poslovne korisnike, a tržište je, za razliku od drugih operatora, osvajala gradeći vlastitu infrastrukturu. Takva poslovna strategija u početku je bila vrlo uspješna, ali nakon kupnje konkurentskog Vodatela i početka poslovanja s građanstvom, kompanija je zapala u goleme poslovne probleme. Uz to, Škegro je ušao u sukob s dotadašnjim vodstvom Metroneta, pa se neko vrijeme spekuliralo i o mogućem stečaju tvrtke.

Značajnije zarade zasad ne ostvaruju ni ostale tvrtke u koje je Quaestus ulagao, tvrtke za proizvodnju zamrznutog voća i povrća Hlad i Vulić & Vulić, lanac restorana brze prehrane Daily fresh, te privatna ortopedska bolnica Akromion. Također, previše uspjeha Škegro nije imao ni s nekretninskim fondom koji je osnovao. Taj fond raspolagao je kapitalom od 225 milijuna kuna, a kupio je niz velikih građevinskih i poljoprivrednih zemljišta na širem području Zagreba. Iako se te investicije ne mogu okarakterizirati kao neperspektivne, činjenica je da je njihova realizacija zbog recesije odgođena na neodređeno vrijeme, dok cijene na tržištu nekretnina opet ne porastu. Sredinom ove godine kapital Quaestusova fonda iznosio je 230 milijuna kuna, samo 5 posto više od temeljnog kapitala, a to jamačno nije profit kakvom su se investitori nadali. Dapače, ako se izuzme prodaja 8,9 posto dionica Hidroelektre, jedini posao na kojem je Quaestus zaradio je ulaganje u hrvatsku ispostavu švedske telekomunikacijske tvrtke Tele2. U domaćim medijima se svojedobno spekuliralo kako je upravo Škegrin utjecaj pomogao toj tvrtki da pobijedi na natječaju za koncesiju za trećeg mobilnog operatora. Svoj udjel u tvrtki Quaestus je ove godine prodao toj tvrtki za devet milijuna eura, čime je fond ostvario dobit od 110 posto. Ipak, nije teško zaključiti kako su ulagači od Škegrina fonda očekivali mnogo više nego što su zasad dobili, stoga ne začuđuje što se u posljednje vrijeme u poslovnim krugovima sve češće pojavljuju informacije o tome kako pojedini ulagači nisu zadovoljni radom Quaestusa. U tom kontekstu moglo bi se naći i objašnjenje za Škegrin povratak u politiku, osobito s obzirom na to da je njegov politički utjecaj posljednjih godina značajno oslabio.

U politiku je ušao 1993., kad je, nakon dugogodišnje karijere na zagrebačkom Ekonomskom institutu, imenovan na poziciju potpredsjednika Vlade za ekonomska pitanja. Tri godine poslije preuzeo je i funkciju ministra financija. U tom razdoblju Škegro je bio smatran glavnim kreatorom hrvatske ekonomske politike. Iako je pokrenuo nekoliko vrlo važnih projekata, kao što su Stabilizacijski program iz 1993., mirovinska reforma, uspješno uvođenje poreza na dodanu vrijednost ili privatizacija Plive putem javne ponude na Londonskoj burzi, Škegro će teško moći negirati optužbe kako je svoje djelovanje u golemoj mjeri podredio tadašnjim HDZ-ovim političkim i ideološkim ciljevima, pa i po cijenu toga što je dugo vremena smatran jednim od najomraženijih HDZ-ovih ministara.

NA OBRAĆANJU predsjednika Franje Tuđmana 1999. s temom o ekonomskim mjerama koje će poduzeti
Hrvatska s Markom Škrebom, Vladimirom Šeksom i Zlatkom MatešomNA OBRAĆANJU predsjednika Franje Tuđmana 1999. s temom o ekonomskim mjerama koje će poduzeti Hrvatska s Markom Škrebom, Vladimirom Šeksom i Zlatkom MatešomTako je poznata njegova izjava o tome kako će Vlada donijeti mjere za poticanje onog izdavaštva koje treba hrvatskoj državi: "Primjerice, financirat će se javne knjižnice da se iz njih izbace knjige na srpskom i sličnim jezicima." Također, iz tog razdoblja poznato je Škegrino odbijanje da prizna postojanje duga umirovljenicima, unatoč presudi Ustavnog suda. Dapače, od tog stava Škegro nije odustao ni danas, pa je još 2004. na konferenciji Zagrebačke burze izjavio kako dug ne postoji, te kako se radi o "laži koju je plasirala američka administracija u hrvatskoj javnosti kako bi se srušio HDZ s vlasti".

Te izjave samo svjedoče o Škegrinoj sposobnosti da zadane zadatke provede do kraja, bez obzira na eventualne loše reakcije u javnosti ili političku štetu. Čini se kako je upravo to i razlog zbog kojeg mu je ponovo povjerena snažna politička uloga. Želi li Hrvatsku učiniti ekonomski prosperitetnom državom, Jadranka Kosor morat će poduzeti cijeli niz teških i nepopularnih mjera. Pri tome će trebati ljude koji su ih spremni odlučno i bespogovorno provesti. Borislav Škegro u prošlosti je bio upravo takav čovjek, a sudeći prema poslovnim rezultatima njegove tvrtke, u politici je ionako uvijek bolje nego u privatnom poslu.

Vezane vijesti

'Neću dati ostavku'

'Neću dati ostavku'

Neću dati ostavku na mjesto potpredsjednice Hrvatskog sabora, kao što je to učinio Vladimir Šeks, poručila je Jadranka Kosor nakon jutrošnje sjednice… Više

Komentari

Ovaj članak nema komentara.

Nije moguće komentirati članke starije od tri mjeseca.

Najnovije

Izbor urednika