Predsjednik HSU-a Silvano HreljaJučerašnjom odlukom ustavnog suda kojom krizni porez nije proglašen protuustavnim te će na snazi ostati barem do kraja 2010. godine nisu zadovoljni u Hrvatskoj stranci umirovljenika. Kao što je poznato ta je stranka upravo zbog ovog poreza izašla iz vladajuće koalicije.

Njen predsjednik Silvano Hrelja smatra kako odluka Ustavnog suda o ustavnosti kriznog poreza predstavlja vraćanje duga ustavnih sudaca politici jer dio njih nikada ne bi postao ustavnim sucima bez političke pomoći HDZ-a

Harač je incident

"Harač je incident u poreznom sustavu jer ukida neoprezive osnovice plaća i mirovina i kao takav predstavlja napad na temelje socijalne države", ocijenio je Hrelja na današnjoj konferenciji za novinare koji smatra da je Ustavni sud prilikom donošenja odluke polazio od krivih pretpostavki.

Hrelju žalosti izjava predsjednice Ustavnog suda kako je poticanje građana da podnose zahtijev za ocjenom ustavnosti bilo neodgovorno i znak nedostatka pravne kulture.

Postupak pred Ustavnim sudom besplatan

"Molim je da objasni što to znači kada se zna da je Ustavni sud zadnja institucija kojoj se građani mogu obratiti", rekao je Hrelja zahvalivši se svima koju su podnijeli zahtijev i time izrazili građanski bunt protiv te nesocijalne mjere. Upozorio je i kako nisu istinite tvrdnje koje se plasiraju u javnost da će svi koji su podnijeli zahtijev morati snositi troškove postupka, jer je postupak pred Ustavnim sudom za građane besplatan.

Hrelja drži da je krivo govoriti kako je krizni porez za isplatu plaća i mirovina. "To je pomoć ministru financija i Vladi, a ne umirovljenicima jer je 8.000 umirovljenika prošloga mjeseca zbog harača dobilo umanjenje mirovine".

Predsjednik HSU-a izvijestio je i da je stranka 21. listopada Ustavnom sudu podnijela Prijedlog za ocjenu suglasnosti zakona o izmjenama i dopunama zakona o doprinosima kojim predlaže ukidanje odredbe o plaćanju 3-postotnog zdravstvenog doprinosa na mirovine iznad 5108 kuna.

Neravnopravan položaj umirovljenika

HSU drži da je 21.500 umirovljenika s višim primanjima stavljena u neravnopravni položaj u odnosu na druge s nižim primanjima i branitelje koji su naknadno oslobođeni plaćanja poreza na temelju mišljenja Vladina ureda za zakonodavstvo koji nije ovlašten za tumačenje zakona.

Hrelja je danas pozvao i predsjednicu Vlade da što prije napuni umirovljenički fond novom imovinom kako nakon isplate treće rate obeštećenja umirovljenicima u prosincu u visini od 850 milijuna kuna, ne bi ostao prazan.

Nakon što u prosincu isplati treću ratu duga umirovljenicima koji su se odlučili za isplatu cijelog iznosa, država mora osigurati sredstava za isplatu još ukupno 2,7 milijarde kuna u iduće tri godine, je ako to ne učini umirovljenici mogu aktivirati ovrhu nad proračunom radi naplate preostalog duga.