POMOĆ IZ LJUBLJANE Bojan Petan, vlasnik Terma Čatež, slovenskog investitora u adriatic.netuUmjesto države, ključnu ulogu u spašavanju turističke grupacije adriatica.net imat će - domaće i strane privatne kompanije. Jedan od posljednjih investitora su slovenske Terme Čatež, čiji je ulazak u vlasničku strukturu adriatice najavljen još potkraj prošlog tjedna, a nije isključen ni ulazak zasad tajanstvenog njemačkog partnera i nekih europskih razvojnih banaka koji bi se u opstanak adriatica.neta mogli uključiti već sad ili ubrzo nakon planirane dokapitalizacije. Iako se rasplet duge agonije najvećeg hrvatskog turoperatora očekuje već mjesecima, trenutačno je izvjesno tek da adriatica.net neće završiti u stečaju. To, naime, ne odgovara ni jednoj uključenoj strani, no konačno zaključenje dokapitalizacije adriatice na neko je vrijeme odgodila prošlotjedna odluka hrvatske premijerke Jadranke Kosor da država, odnosno, tvrtke u državnom vlasništvu neće imati ključnu ulogu u spašavanju adriatice.

Takvu političku odluku Jadranka Kosor donijela je nakon gotovo mjesec dana razmatranja što učiniti s adriaticom. Njezin bivši šef Ivo Sanader se u međuvremenu, u vrlo sumnjivim okolnostima, pokušao uključiti u priču oko adriatice. On je, naime, početkom studenog nekoliko dana boravio u njemačkom Essenu, gdje se, među ostalim, susreo i s čelnicima WAZ-a, njemačke medijske korporacije koja u svom suvlasništvu ima hrvatsku medijsku kompaniju Europapress holding. Taj je susret, koji je sve do prošlog tjedna bio tajna za sve u Hrvatskoj, da bi ga potom potvrdio glasnogovornik WAZ-a Paul Binder, dao naslutiti da se bivši hrvatski premijer namjerava uključiti u konačni rasplet dokapitalizacije adriatica.neta, koja je zastala upravo pri odobravanju državnim tvrtkama da sudjeluju u spašavanju te turističke grupacije. Shvativši da se njezin dojučerašnji kolega u inozemstvu predstavlja kao tzv. fixer, koji bi unatoč svojem odlasku iz politike svojim vezama i utjecajem mogao utjecati na hrvatski državni vrh, premijerka Kosor odlučila je demonstrirati svoju političku moć odlukom da će u spašavanju adriatice hrvatska država, umjesto ključne, imati tek malu ulogu.

Premda se o spasu adriatica.neta govorilo mjesecima, upravo je Nacional prije tri tjedna otkrio detalje sporazuma po kojem su ključnu ulogu trebale imati tvrtke u državnom vlasništvu. Tako su uz četiri privatna investitora, Agrokor, Jolly-projekti, Saponiju i Zagrebačku banku, u dokapitalizaciji adriatice trebala sudjelovati i četiri javna poduzeća: Croatia osiguranje, ACI, Croatia airlines i Jadrolinija. Prema prvotnoj ideji, svaki od investitora u dokapitalizaciju bi se uključio s pet milijuna eura, čime bi se namaknulo 37 milijuna eura potrebnih za rješavanje nagomilanih dugova adriatice, a zauzvrat bi novi partneri ušli u vlasničku strukturu adriatice s prosječnim udjelom od 13 posto. Iako za spašavanje adriatice nesporno postoji niz valjanih argumenata, u dijelu poslovne i političke javnosti taj je plan ipak dočekan s rezervom, koja se može svesti pod jednostavno pitanje: ako država odluči spasiti adriaticu, zašto se onda na isti način ne bi uključila i u rješavanje primjerice Varteksa ili mnogih građevinskih tvrtki koje su zbog recesije i smanjenog opsega posla također zapale u probleme? Velikih zamjerki bilo je i na najavu da bi u spašavanju adriatice trebala sudjelovati i Croatia airlines, koja se s gotovo stotinu milijuna kuna minusa i sama nalazi u teškim problemima, pa bi bilo groteskno da tvrtka gubitaš pomaže u spašavanju drugoga gubitaša.

Svjesna da bi se prvotni plan mogao izjaloviti, odnosno, da bi neke od državnih tvrtki mogle otpasti iz cjelokupnog posla, uprava adriatica.neta ubrzano je krenula u potragu za alternativnim investitorima. Prvi koji je pristao bio je Anđelko Leko, čiji se HUP i prije spominjao kao mogući partner. Vodeći ljudi adriatice s Lekom su vodili pregovore nekoliko mjeseci, i taman kad se činilo da je on odustao od ulaska u adriaticu, promijenio je mišljenje i priklonio se preostalim partnerima. Nakon što su zaključili da u Hrvatskoj više nema potencijalnih partnera, čelnici adriatice započeli su ozbiljnije pregovore sa slovenskim kompanijama. Mogući kandidati za ulazak u dokapitalizaciju adriatice u susjednoj državi tako su bili Mercator i Terme Čatež. Još početkom jeseni u slovenskim se medijima pisalo o namjerama Mercatora da u sljedećim mjesecima proširi svoje djelovanje u regiji: u kontekstu Hrvatske spominjala se mogućnost da kupi trgovačke lance Billu ili Plodine, pa čak i Getro, a kao vrlo ozbiljna opcija navodila se dokapitalizacija adriatice. Ipak, svakome tko se razumije u biznis bilo je jasno da je to najmanje izvjesna opcija, jer bi se, a očito i jest, ulasku Mercatora u adriaticu snažno usprotivio već postojeći partner - Agrokor Ivice Todorića. Osim primarnog interesa da oplodi svoj kapital, svaki od investitora ima jasan sekundarni interes: gosti adriatica.neta spavat će u HUP-ovim hotelima, jest će hranu iz Konzuma a ruke će prati Saponijinim sapunima.

DOMAĆI KAPITAL Hrvoje Vojković, predsjednik Uprave Croatia osiguranja, rijetke hrvatske javne tvrtke kojoj je dopušteno sudjelovati u dokapitalizaciji adriatica.netaKad se dokapitalizacija adriatice gleda kroz tu prizmu, posve je jasno da Agrokor ne može biti suglasan da u istom poslu sudjeluje i Mercator, čiji bi proizvodi izravno konkurirali lepezi Agrokorovih proizvoda. Zato je Mercator vrlo brzo ispao iz igre, a umjesto njega Uprava adriatice intenzivirala je svoje pregovore s Bojanom Petanom, slovenskim medijskim tajkunom i vlasnikom Terma Čatež. Ta je tvrtka još 2002. godine bila zainteresirana za kupnju Sunčanog Hvara, što je spriječeno zbog tadašnje antislovenske histerije, a kao partner države u tom poslu pojavila se Orco grupa. Ipak, Petan nikad nije odustao od želje da svoje poslovanje proširi i na Hrvatsku, što bi mu tek sad moglo poći za rukom.

Dakako, čelnici adriatice paralelno su vodili pregovore sa svim potencijalnim investitorima, jer kad bi svi u konačnici pristali, to bi disperziralo rizik i poboljšalo ozdravljenje turističke grupacije koja što prije treba početi s pripremama za sljedeću turističku sezonu. Istovremeno, iz hrvatske vlade stizali su dvojaki signali: resorni ministar Damir Bajs zalagao se da država pomogne spašavanje adriatice koliko je god moguće, jer je riječ o kompaniji koja je važna za hrvatski turizam. Pri procjenama se vodilo računa i o mogućem stečaju adriatice, koji bi osim gubitka posla za više od tisuću zaposlenika adriatice imao loš utjecaj i na cijeli turistički sektor. S druge strane, neki drugi ministri zagovarali su ideju da si država u teškom gospodarskom stanju ne može priuštiti takvo potpomaganje tvrtke koja je, u konačnici - privatna. Visoki dužnosnik hrvatske vlade taj je stav proteklog vikenda za Nacional objasnio ovako: "Ako se adriatica može spasiti, neka se spasi. Ali država u tome ne može i ne smije imati ključnu ulogu, jer bi nas odmah zasuli pozivi mnogih drugih tvrtki koje bi nas pitale: zašto niste spasili i nas?"

Zbog svega toga, unutar Vlade došlo je do stava da se načelno podrži spašavanje adriatice, i to tako da se dopusti da u dokapitalizaciji sudjeluje Croatia osiguranje i možda još ACI, no da se iz svega isključi gubitaš Croatia airlines, a možda i Jadrolinija.

Takav rasplet vjerojatno bi se dogodio mirno i bio bi pažljivo priopćen javnosti da se u sve nisu umiješali njemački WAZ i bivši hrvatski premijer Ivo Sanader. Čelnici WAZ-a, koji je suvlasnik Europapress holdinga, posljednjih mjeseci navodno sve češće pokazuju negodovanje i nestrpljenje prema svojim hrvatskim partnerima - EPH-u i Ninoslavu Paviću. Razlog za to je niz problema koji su već poznati hrvatskoj javnosti, od Pavićeva neriješenog odnosa s Miroslavom Kutlom, zastoja u preuzimanju Slobodne Dalmacije, cjelokupne problematike oko adriatica.neta i sve većih financijskih problema EPH. Budući da, po svemu sudeći, čelnici WAZ-a nisu upoznati ili ne razumiju političke i društvene okolnosti u Hrvatskoj, za pomoć u dokapitalizaciji adriatice obratili su se posve pogrešnoj osobi - Ivi Sanaderu.

Nakon što je početkom listopada u hrvatskim medijima objavljeno da je bivši premijer počeo raditi za kanadsku milijunašicu Louise Blouin, njegov imidž u javnosti još se pogoršao, jer se činilo da nakon bijega s premijerske pozicije Sanader, koji još uvijek prima plaću iz državnog proračuna, provodi vrijeme s dokonim bogatašicama, a državu je ostavio u teškim problemima. Ivo Sanader je proteklih mjesec dana rijetko boravio u Hrvatskoj, a često je putovao u zemlje njemačkog govornog područja gdje se pokušava prikazati kao lobist koji još uvijek ima veliki utjecaj na hrvatski državni vrh.

DRŽAVNA POMOĆ Ministar turizma Damir Bajs zalagao se za to da država što više sudjeluje u spašavanju adriatica.netaTako je, kako ističu Nacionalovi izvori, početkom studenog otputovao u njemački Essen, u kojem se, među ostalim, nalazi i sjedište medijske grupacije WAZ. Ivo Sanader je već nekoliko godina u vrlo bliskim odnosima s Bodom Hombachom, bivšim koordinatorom Pakta o stabilnosti koji je od 2002. na čelu WAZ-a, kao i s bivšim makedonskim diplomatom Srđanom Kerimom koji je 2003. postao direktor WAZ-a za jugoistočnu Europu. Upravo na poziv njih dvojice Sanader je otprilike u isto vrijeme prošle godine, još kao hrvatski premijer, boravio u Essenu gdje je održao predavanje koje je organizirao Politički forum Ruhr.
Ipak, iako se prošlog tjedna u hrvatskoj javnosti spekuliralo da je Sanaderov ovogodišnji odlazak u Essen povezan isključivo s WAZ-om, to zapravo nije posve točno: u Essenu je, naime, sjedište njemačke energetske kompanije RWE, koja je već neko vrijeme zainteresirana za privatizaciju Hrvatske elektroprivrede. S čelnicima te kompanije Sanader je održavao dobre odnose još u vrijeme dok je bio premijer, pa je RWE bio jedan od partnera u projektu Adria LNG.

Kad je Sanader početkom srpnja otišao s premijerske funkcije, RWE je bio jako zabrinut za nastavak suradnje s hrvatskim vlastima, pa je već 15. srpnja Jürgen Grossmann, predsjednik uprave RWE-a, pohitao u Zagreb da se sastane s netom ustoličenom hrvatskom premijerkom. Nakon tog sastanka iz Vlade je medijima odaslano priopćenje o uspješnoj suradnji, no kasniji događaji dali su naslutiti da čelnici RWE-a nisu posve zadovoljni suradnjom s novom hrvatskom premijerkom, ili da je bivši premijer Sanader pokazivao mnogo više razumijevanja za njihove poslovne interese u Hrvatskoj: bez jasnog obrazloženja, RWE je 20. listopada izišao iz konzorcija Adria LNG. Ipak, Nacionalovi izvori ističu da RWE nije izgubio interes za HEP-om, pa je uprava tvrtke nedavno pozvala Ivu Sanadera u Essen na sastanak.
Zasad se još ne zna što su čelnici RWE-a htjeli od bivšeg hrvatskog premijera, kao ni je li im on nudio kakve savjetničke ili lobističke usluge.

Tijekom svog boravka u Essenu Sanader je očito stupio u kontakt s Bodom Hombachom, koji ga je pozvao na razgovor u sjedište WAZ-a. Po svemu sudeći, čelnici WAZ-a nisu bili svjesni Sanaderove trenutačne situacije, odnosno činjenice da njegov loš imidž u hrvatskoj javnosti svakim danom raste, a istovremeno se intenzivno smanjuje svaka vrsta njegova utjecaja. Zato se čini kao loša šala da su vodeći ljudi WAZ-a od Sanadera tražili da svojim utjecajem na premijerku Kosor ili na neke potencijalne investitore pripomogne u dokapitalizaciji adriatica.neta.

Premijerka Jadranka Kosor sa svojim prethodnikom Ivom SanaderomSastanak Ive Sanadera i čelnika WAZ-a vjerojatno bi ostao potpuna tajna da početkom prošlog tjedna većina hrvatskih redakcija nije primila e-mail u kojem anonimni pošiljatelj prikazuje navodnu elektroničku prepisku između Bode Hombacha i Ninoslava Pavića. U navodnoj poruci Paviću Hombach tako opisuje da je Ivo Sanader obećao svoju pomoć u dokapitalizaciji adriatice, na što Pavić reagira burno, objašnjavajući da bi bilo kakav Sanaderov angažman u tom procesu imao štetne i negativne posljedice. Iako je iz EPH i WAZ-a ubrzo priopćeno da je riječ o neautentičnim porukama, glasnogovornik WAZ-a nekim je hrvatskim medijima ipak priznao da je Ivo Sanader nedavno boravio u njihovu sjedištu u Essenu. Ta je informacija očito bila dovoljna hrvatskoj premijerki Jadranki Kosor da zaključi kako njezin prethodnik pokušava utjecati na odluke hrvatske vlade. Jedini način da ga u tome spriječi, ali i da svima drugima dade jasnu poruku o Sanaderovim sadašnjim mogućnostima bila je - da ga posve kompromitira javnim objavljivanjem odluke da nema šanse da država bude najveći spasitelj adriatica.neta.